Predsjednici vlada zemalja na balkanskoj izbjegličkoj ruti od Grčke do Njemačke na sinoćnjem sastanku u Bruxellesu prihvatili su plan u 17 točaka, koji bi trebao osigurati bolju suradnju među državama i usporavanje izbjegličkog kretanja na tom putu. Prema tom planu, između ostalog, pripadnici Frontexa, europske agencije za nadzor vanjskih granica Europske unije, bit će raspoređeni i na granici Hrvatske i Srbije.
Predstavnici Frontexa trebali bi biti raspoređeni u Šidu i pomagati nadzor graničnih prijelaza, detektirati ilegalne migrante i pomagati pri registraciji izbjeglica. Premijer Zoran Milanović rekao je nakon sastanka da će vlakovi i autobusi s migrantima iz Hrvatske nastaviti ići prema Sloveniji dok se val ne počne zaustavljati u Grčkoj. Ako sve bude funkcioniralo, od Grčke preko Makedonije do Srbije, bit će dobro. Ako ne bude, bit će kao i dosad, rekao je Milanović nakon summita. I danas i sutra iz Hrvatske će nastaviti stizati vlakovi i autobusi s migrantima u Sloveniju. Dok se priča ne zaustavi polako u Grčkoj, dodao je Milanović.
Hrvatska je ublažila nacrt deklaracije koji poziva da se zaustavi politika prebacivanja migranata s jedne granice na drugu. Iako su se riječi “države se obvezuju” ponavljale gotovo u svakoj od 16 točaka u nacrtu, u usvojenoj deklaraciji toga nema. Formulacija koja je u nacrtu deklaracije glasila “lideri se obvezuju da neće olakšavati kretanje izbjeglica i migranata do granica druge države bez pristanka druge države” i “politika prebacivanja izbjeglica u valovima na susjednu državu nije prihvatljiva bez njezina pristanka” u deklaraciji glasi: “lideri se slažu da će obeshrabrivati kretanje izbjeglica ili migranata do granica druge zemlje u regiji”, a “politika prebacivanja izbjeglica u valovima bez obavještavanja u susjedne zemlje nije prihvatljiva”.
Slovenija se protivi Frontexu na zajedničkoj granici
Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je nakon sastanka da Hrvatska sada ima obvezu bolje surađivati sa Slovenijom. Na ulasku na skup upozorio je da će se EU početi raspadati u roku od nekoliko dana ili tjedana ako se ne pronađe rješenje za izbjegličku krizu. Kao jedno od rješenja naveo je da se Hrvatska treba ponašati drugačije, komunicirati i prestati slati ljude u Sloveniju preko rijeka, gladne i umorne. Također je kazao kako je problem u Grčkoj.
Slovenija se protivi da se na granici s Hrvatskom rasporede snage za brzu intervenciju. Makedonski premijer požalio se da, kao ni Slovenija s Hrvatskom, Skopje nema dobru komunikaciju s Grcima. Grčki premijer Alexis Tsipras ustvrdio je da je Turska, s kojom lošije komunicira Atena, trebala biti u Bruxellesu.
I hrvatska i slovenska strana imale su primjedbe na Junckerov plan, još jednom je ponovljeno stajalište koje je i stajalište Hrvatske da je izvor svih problema na ulasku u EU – u Grčkoj i Turskoj. Milanović neće moći uložiti veto jer to nije sastanak Europskog vijeća – svi su ravnopravni u razgovoru.
Jedino Njemačka nema primjedbi na Junckerov plan
I mini summit, kao i onaj veliki, otkrio je stare i nove podjele zbog izbjegličke krize. No svi od njega očekuju prekid začaranog kruga prebacivanja odgovornosti.
Rasprava se oduljila jer je Grčka bila pod pritiskom da u prihvatnim centrima zadrži 50.000 migranata. Premijer Alexis Tsipras tvrdio je da maksimalno može razgovarati o 30.000 ljudi, pod uvjetom da za to dobije financijsku pomoć.
Grčka i zapadni Balkan moraju prihvatiti 100.000 izbjeglica
Zemlje pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat za oko 100 tisuća mjesta, objavio je nakon sastanka u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker. Grčka je obećala da će do kraja godine omogućiti prihvat 30 tisuća ljudi, a poslije još 20 tisuća. Ostalih 50 tisuća mjesta trebalo bi se osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali Juncker nije precizirao gdje.
Dogovoreno je i da će se provesti 17 mjera – kako bi se stabilizirao i usporio protok izbjeglica, i uglavnom je izbačena formulacija da se čelnici država obvezuju na nešto. Slovenija će dobiti na raspolaganje dodatnih 400 policijaca za nadzor granice – na temelju bilataralne pomoći drugih zemalja. Moramo usporiti priljev, ne smijemo dopustiti da izbjeglice spavaju po livadama. Moramo biti humani, rekao je Juncker i dodao da je registracija obavezna. Nema registracije, nema prava, istaknuo je jean Jean Claude Juncker.
Njemačka kancelarka Angela Merkel dodala je kako će EU pomoći da se na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti stvore “zone čekanja i odmora”. Upitana o stanju u Sloveniji i Hrvatskoj, rekla je da Slovenija odlično daje svoj doprinos i da je Srbija konstruktivna. Reuters ističe kako je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov podsjetio na riječi Benjamina Franklina, oca američke nezavisnosti: Ako ne budemo zajedno, visjet ćemo odvojeno.
Na skupu su sudjelovali premijeri Hrvatske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Grčke, Mađarske, Albanije, Slovenije i Srbije te predsjednici Rumunjske i Makedonije, predsjednik EK Jean-Claude Juncker, predsjednici Europskog vijeća i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz i luksemburški ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a Jean Asselborn.
(Izvor: HRT)