Predstavnički dom američkog Kongresa treći je put izglasao rezoluciju kojom se želi ograničiti vojno djelovanje SAD-a protiv Irana bez odobrenja Kongresa. Mjera je prošla sa 220 glasova za i 204 protiv, uz potporu svih demokrata i sedam republikanaca.
Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država ponovno je glasao o ratnim ovlastima predsjednika Donalda Trumpa, tražeći povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava s Iranom, uz iznimke povezane s obranom američkih i savezničkih baza.
Rezoluciju je predložio demokratski zastupnik Seth Moulton iz Massachusettsa, bivši marinac koji je služio u Iraku. Za njezino usvajanje glasovalo je 220 zastupnika, dok ih je 204 bilo protiv. Sedam republikanaca pridružilo se demokratima.
Treći pokušaj ograničavanja predsjedničkih ovlasti
Ovo je treći put da je Predstavnički dom ove godine usvojio sličnu rezoluciju. Prethodne mjere nisu stigle do predsjednika, a aktualna se također suočava s neizvjesnom sudbinom u Senatu.
Trumpova administracija protivi se ovakvom ograničavanju vojnih ovlasti, a očekuje se da bi predsjednik stavio veto ako bi rezolucija došla do njegova stola.
Moulton je tijekom rasprave podsjetio na ranije Trumpove izjave da bi sukob trebao trajati samo nekoliko tjedana.
S druge strane, republikanski zastupnik Brian Mast, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je Trumpovu politiku prema Iranu. Rekao je da predsjednik želi okončati ono što je opisao kao „vječne ratove“ te je Iran nazvao kontinuiranom prijetnjom Sjedinjenim Državama.
Sukob traje gotovo sedam mjeseci
Sukob je započeo 28. veljače, a tijekom posljednjih mjeseci nastavili su se povremeni raketni napadi i vojni udari.
Glasanje u Predstavničkom domu održano je uoči povratka zastupnika u njihove izborne jedinice, dok se približavaju izbori za Kongres. Rat s Iranom tako je postao jedna od tema političke kampanje, posebno zbog posljedica na cijene goriva i šire troškove života.
Rat dosad koštao više od 38 milijardi dolara
Prema procjeni nestranačkog Ureda za proračun Kongresa (CBO), američke vojne operacije protiv Irana do 1. kolovoza stajale su više od 38 milijardi dolara.
CBO procjenjuje da bi troškovi mogli nastaviti rasti za oko 2 do 3 milijarde dolara mjesečno, ovisno o intenzitetu sukoba. Ured također očekuje da bi poremećaji povezani s ratom mogli povećati inflaciju u SAD-u za oko 0,5 postotnih bodova početkom 2027. godine.
Jedan od glavnih ekonomskih problema povezan je s poremećajima u transportu energenata kroz Hormuški tjesnac, što je pridonijelo rastu cijena energije na međunarodnom tržištu.
Cijene goriva postale političko pitanje
Pitanje troškova rata posebno je osjetljivo uoči izbora za Kongres.
Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson govorio je o potrebi stabilizacije cijena energije te rekao da sukob ulazi u novu fazu uz potporu američkih saveznika.
„Kada cijene goriva ponovno padnu, past će i cijene namirnica“, rekao je Johnson, izrazivši želju da se to dogodi što prije.
Što slijedi?
Najnovija rezolucija sada se suočava s daljnjom procedurom u Kongresu. Prethodne slične inicijative nisu uspjele doći do predsjednika, a nije jasno hoće li Senat ovu mjeru uopće staviti na glasanje.
Istodobno, sukob ostaje predmet rasprave oko ustavnih ovlasti Kongresa i predsjednika, ali i oko ekonomskih posljedica dugotrajnog američkog vojnog angažmana.
Za sada je jasno samo da je Predstavnički dom treći put poslao poruku da želi veću ulogu Kongresa u odlučivanju o nastavku američkih vojnih operacija protiv Irana.