Ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti potpunom obustavom plina i nafte prema Europi te da će “ukoliko se nametnu ograničenja cijena na ruski izvoz nafte i plina, Zapad biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”, finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka) izračunao je kako je Rusija, zapravo, profitirala od sankcija – manje je izvozila, a zbog enormnog poskupljenja, enormno i profitirala. Istodobno, od krize profitira i Kina i to šaljući ukapljeni plin Europi.
“Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”
“Ako se nametnu ograničenja cijena na ruski izvoz nafte i plina, Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”, zaprijetio je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku, piše Reuters. Putin je rekao da su europski pozivi na ograničavanje cijene ruskog plina “glupi” i da bi isto samo dovelo do još viših globalnih cijena i novih gospodarskih problema u Europi, prenijeli su mediji otvorenu, ucjenjivačku Putinovu prijetnju Europi.
Kako Jutarnji list podsjeća, članice G7 već su najavile svoje planove za nametanje gornje granice izvoza ruske nafte u potezu koji bi također mogao limitirati rusku sposobnost da osigura tankere iz zemalja izvan G7.
Rusija bi odustala od svojih ugovora o opskrbi – ako Zapad nastavi sa svojim planovima.
“Hoće li biti političkih odluka koje su u suprotnosti s ugovorima? Da, nećemo ih ispuniti. Nećemo isporučivati ništa što je u suprotnosti s našim interesima. Nećemo isporučivati plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ništa! “, zaprijetio Putin.
Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije. Europa je dosad uvozila oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.
Putin je rekao da su Njemačka i zapadne zemlje same krive što plinovod Sjeverni tok 1 nije u funkciji te da su Ukrajina i Poljska same odlučile isključiti ostale plinske rute u Europu.
Europa se suočava sa zimskom krizom goriva i naglim povećanjem računa za energiju nakon što je Gazprom u potpunosti obustavio isporuku plina kroz Sjeverni tok 1.
“Sjeverni tok 1 je sada praktički zatvoren”, rekao je Putin i pozvao Njemačku da omogući dolazak nove turbine u kompresorsku stanicu Portovaja naftovoda za koju tvrde da bez iste nije moguće nastaviti pumpati plin. Novu turbinu, kažu Rusi, koče zapadne sankcije.
“Tamo curi nafta, to je moguća eksplozivna situacija, prijeti opasnost od požara. Turbina ne može raditi, dajte nam turbinu i mi ćemo sutra uključiti Sjeverni tok 1. No, oni nam ne daju ništa”, kazao je Putin.
Rusija profitirala od sankcija – isporučuju manje plina, naplaćuju više
Rusija je u svom energetskom ratu protiv Europe više nego dovoljno zaradila da pokrije troškove oružanog sukoba u Ukrajini. Zaključio je to finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka).
Prema navodima tog instituta, Kremlj je od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, plina i ugljena zaradio 162 milijarde eura. Prema njihovoj procjeni, istodobno je ruska vlada potrošila procijenjenih 99 milijardi eura na rat. Riječ je, dakako, o procjeni jer su iznosi državna tajna.
Ruska Federacija je profitirala jer je, unatoč smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla. Osim toga, Rusija je pronašla nova tržišta poput Kine na koja namjerava plasirati viškove. Aleksej Miller, šef naftnog diva Gazproma, objavio je da će Rusija pristupiti povećavanju količine plina koju putem plinovoda Moć Sibira može slati Kini, piše Jutarnji list.
Zauzdavanje profita
Institut Crea piše kako je Rusija Europi srezala količinu isporučenog plina za 75 posto, ucjenjujući je time za rat u Ukrajini.
“Međutim, porast cijene znači da su prihodi ostali isti kao i prije godinu dana”, objasnio je centar. Istraživači iz instituta Crea pozivaju na uvođenje carine i cjenovna ograničenja kako bi se zauzdao profit Rusije u ucjenjivačkom ratu protiv EU.
EU je od kraja veljače, kada je počeo rat, u rusku državnu blagajnu uplatila čak 86 milijardi eura za plin i naftu. Samo je Njemačka platila 18,5 milijardi eura. Od Kine je Rusija dobila 35 milijardi eura, piše britanski Times. Kako bi se ograničio ruski profit zbog rasta cijena nafte i smanjila mogućnost da Zapad financira vojnu mašineriju u susjednoj joj Ukrajini, skupina G7 je prošli tjedan objavila da će podržati stavljanje cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije.
Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prešućujući agresiju na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionirati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.
Rusija u međuvremenu nastavlja pucati iz svih raspoloživih sredstava. Kompanija Gazprom je objavila da Kina počinje plaćati za ruske energente rubljima i juanima umjesto, kao dosad, dolarima. Moskva na taj način pokušava učvrstiti veze s Pekingom i smanjiti ovisnost o dolaru u trgovini i bankarstvu.
Osim okretanja Moći Sibira, 3000 kilometara dugom plinovodu, više nego dvostruko dužem od oba Sjeverna toka, Moskva ima očekivanja i od Sjeverne Koreje za opskrbu raketama. Tvrde to američki obavještajci, a govorilo se i o Iranu koji Moskvi prodaje bespilotne letjelice. U dokumentu s kojeg je skinuta oznaka tajnosti, a koji je objavio New York Times, američka obavještajna služba izvijestila je o dogovoru Moskve i Pjongjanga o kupnji milijuna projektila. Pjongjang je prema istim izvorima ponudio radnike koji bi radili na obnovi ukrajinskih gradova pod kontrolom ruske vojske.
Ukapljeni pllin iz Kine stiže u Europu
Najveće kineske energetske kompanije šalju ukapljeni plin zemljama Europske Unije kako bi prebrodile energetsku krizu koja pogađa Stari kontinent nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Bloomberg kojeg prenosi Business Insider navodi kako su pošiljke dosad poslale velike tvrtke Sinopec i PetroChina. Pošiljke iz Kine stižu nakon što je Rusija Europi obustavila isporuku plina putem Sjevernog toka 1. Čak i malene tvrtke poput kineske ENN Energy Holdings odlučile su ponuditi svoj plin Europi, vidjevši priliku za dobar posao.
Nove količine plina koje dobivamo iz Kine trebale bi barem malo olakšati situaciju, no ističe se kako se Europa, ali i Azija, suočavaju s rekordnim cijenama prirodnog plina. U međuvremenu, Gazprom je objavio da namjerava prodavati plin kineskim kompanijama koje će ga plaćati u rubljama, ali i u juanima.
Kina je prošle godine bila najveći svjetski kupac ukapljenog prirodnog plina. Međutim, stroga ograničenja u Pekingu zbog COVID-19 dovela su do 20 posto manje potražnje ove godine.
Otkako je rat u Ukrajini počeo, Rusija je povećala trgovinsku razmjenu s Kinom što je povećalo i potražnju za juanima. Rusija je sada treće najveće tržište juanima na svijetu.
(Izvor: Agencije/Jutarnji list)