Povjerenica EU-a za proširenje, Marta Kos, kazala je kako se “svijet promijenio” te da se “s njim mora promijeniti i proširenje”, predstavljajući prijedlog Europske komisije za reformu pristupnog procesa. „Ne želilmo Trojanskog konja u EU“ rekla je. Posebno se govorilo o integraciji novih članica. U fokusu su bile Crna Gora, Moldavija i Ukrajina, pa i Albanija, dok se Sjeverna Makedonija, Srbija i BiH i ne spominju. EU se itekako opekla s Mađarskom pod vodstvom bivšeg premijera Viktora Orbana, a to iskustvo, po svemu sudeći, platit će nove članice jer – novi pristupni zamah traži i nove mjere, piše Dnevni list.
Proširenje Europske unije novim članicama, vanjskopolitički, ekonomski i sigurnosni izazovi središnje su teme tradicionalne konferencija veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika koja se jučer održavala u Zagrebu. Posebno se govorilo o integraciji novih članica. U fokusu su bile Crna Gora, Moldavija i Ukrajina, dok se Sjeverna Makedonija, Srbija i BiH i ne spominju. Povjerenica EU-a za proširenje, Marta Kos, kazala je kako se “svijet promijenio” te da se “s njim mora promijeniti i proširenje”, predstavljajući prijedlog Europske komisije za reformu pristupnog procesa. Kako je objavio Euronews, Plan predviđa postupnu integraciju, strožije provjere zemalja kandidatkinja i novu metodologiju za fazu koju je Kos opisala kao “novi helsinški trenutak za Uniju”.
To je i uvod u raspravi čelnika EU-a po ovom pitanju koja se očekuje u listopadu. No, dok EU želi jačanje proširenjem novima članicama, vrlo su oprezni i kada je riječ o “europskom novčaniku”, ali i neželjenom političkom utjecaju, prvenstveno Rusije, piše Dnevni list.
Čini se da se EU itekako opekla s Mađarskom pod vodstvom bivšeg premijera Viktora Orbana, a to iskustvo, po svemu sudeći, platit će nove članice jer – novi pristupni zamah traži i nove mjere.
“Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proširenje”
“Ne želimo Trojanskog konja u EU”, rekla je Kos. Potvrdila je kako Komisija priprema svoj prijedlog uoči sastanka europskih čelnika u listopadu kako bi raspravljala o tim ključnim pitanjima.
Podsjetimo kako su pet najsnažnijih ekonomija i osnivačica EU-a, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, već krajem lipnja, izašle s idejom o “zaštitnim mjerama” kako bi se izbjegla iskustva poput onih s bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ali i “demokratskim nazadovanjem”, gdje se u ovom kontekstu spominju se i Poljska i Slovačka. Ideja je zasnovana na ograničenju prava glasanja o proračunskim, sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama, što dio parlamentaraca smatra kako će se nove članice time svrstati u članice “drugog reda”.
Ali, jedno od ključnih pitanja je hoće li nove članice biti i značajan financijski teret za europske porezne obveznike.
“Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proširenje”, izjavila je povjerenica Kos na Konferenciji veleposlanika RH u Zagrebu. U govoru je predstavila ključne elemente nadolazeće revizije politike proširenja. Tom se inicijativom, koja je dugo bila zapostavljena, analizira kako bi funkcionirala EU s više od 30 članica. Komisija je aktualizirala to pitanje kako bi preuzela vodstvo uoči važne rasprave čelnika EU koja se očekuje u listopadu.
Prema mišljenju slovenske povjerenice, EU se nalazi pred “novim helsinškim trenutkom”. Aludirala je na sastanak europskih vođa u glavnom gradu Finske kojim je omogućeno veliko proširenje nakon Hladnog rata, kada je Uniji pristupilo deset novih država.
Kos je posebno izdvojila brz napredak Crne Gore, koja je najdalje odmakla u pregovorima, kao i uspjeh Albanije u ispunjavanju ključnih uvjeta iz područja vladavine prava. Istaknula je i značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije te odluku Islanda da reaktivira svoj pristupni proces.
“Komisija će predstaviti ideje o tome kako se Europska unija mora pripremiti za trenutak kada se kandidati približe završnoj fazi pregovora”, rekla je Kos. “Vjerujem kako moramo riješiti četiri ključna pitanja kako bismo na najvišoj razini postigli suglasnost o prijemu novih članica.”
Unutarnje reforme
Povjerenica smatra da će proširena Unija trebati značajne reforme kako bi ostala funkcionalna i sposobna za brzu prilagodbu u krizama. Naglasila je da se promjene u donošenju odluka i institucionalnoj strukturi mogu provesti bez izmjena temeljnih ugovora. Na taj bi se način izbjegli dugotrajni pregovori i neizvjesna ratifikacija u državama članicama, izvijestio je Euronews.
“Moramo to iskoristiti da pojednostavimo donošenje odluka. To bi moglo značiti smanjenje broja područja gdje jedna država može blokirati sve druge, ali i smanjenje naših institucija”, izjavila je Kos.
Ukazala je i na mehanizam pojačane suradnje, koji manjoj skupini država EU omogućuje napredovanje s određenom inicijativom ako ostale članice za to nisu spremne. Taj se mehanizam već primjenjivao u područjima poput Schengena i eura.
Demokratski zaštitni mehanizmi
Drugi element koji je povjerenica istaknula jest jačanje postojećih zaštitnih mjera. Cilj je spriječiti da nove članice zabilježe pad demokratskih standarda i vladavine prava. Tu su ideju predložile pet država osnivačica EU, koje su kao primjer navele iskustvo s Mađarskom pod Viktorom Orbanom.
“Moramo ići korak dalje. Moramo osigurati da ne primimo trojanske konje, ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Iskustvo nam je pokazalo da su potrebni jači zaštitni mehanizmi kojima ćemo spriječiti, a po potrebi i ispraviti, kršenja temeljnih načela i vrijednosti naše Unije”, rekla je Kos.
Prijedlog je ipak kontroverzan jer bi se mogao kositi s temeljnim načelom EU o jednakosti država članica i potencijalno stvoriti članice drugog reda. Crnogorski veleposlanik pri EU Petar Marković izjavio je za Euronews da bi Podgorica podržala takve mjere, ali uz uvjet da se temelje na objektivnim kriterijima i procjenjuju za svaki pojedini slučaj.
“Takve su mjere nužnost, a ne opcija. One su ključne za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar Unije kako bismo mogli prihvatiti nove članice”, dodala je Kos. Napomenula je i da bi stroži mehanizmi mogli olakšati sam proces ratifikacije.
Metodologija proširenja i napuštanje logike ‘sve ili ništa’
Nekoliko zemalja EU, prvenstveno Francuska i Njemačka, također je predložilo reviziju metodologije proširenja. Naglasak je na postupnoj integraciji, koja bi kandidatima ponudila konkretne koristi već u ranijim fazama procesa.
“Proširenje EU mora se razvijati kako bi odgovorilo na današnju stvarnost”, rekla je Kos. Upozorila je da pristupni proces može trajati desetljećima, što protivnici EU mogu iskoristiti za politički pritisak i opstrukciju. “Zato moramo napustiti logiku sve ili ništa. Potreban nam je strukturiraniji pristup da nadoknadimo vrijeme kojeg više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine za postupnu integraciju”, izjavila je.
Hitna potreba za promjenom metodologije uglavnom proizlazi iz početka pristupnog procesa s Ukrajinom. Europski glavni gradovi strahuju da će neki oblik članstva i sigurnosna jamstva morati biti dio budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, čime bi se osiguralo da Kijev ostane u europskoj sferi utjecaja.
Kos je napomenula da kandidati već sada mogu ostvariti neke rane pogodnosti, kao što je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) ili povezivanje na energetsku mrežu Unije. “To su pozitivni koraci, ali nisu dovoljni”, dodala je.
Kos je istaknula kako Bruxelles mora razumjeti utjecaj novih članica na postojeće države i zaštititi interese Unije od mogućih rizika. “Imamo iskustva s dalekosežnim prijelaznim mjerama koje osiguravaju neometanu integraciju novih članica. Isto tako, moramo osigurati da proračun EU i dalje može financirati naše prioritete”, dodala je.
Pitanje uključivanja novih država u proračun EU izaziva nesuglasice među europskim vladama, što dodatno komplicira već napete pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, piše Euronews.
Orbanova ostavština
Očito je kako je bivši mađarski premijer itekako “opekao” EU – u listopadu je procurio neslužbeni diplomatski dokument, iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Luksemburga, u kojem se predlažu uvjetne zabrane novim državama članicama glasanja o proračunskim, sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama. Italija – s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom i Slovenijom, usprotivila se u skupini poznatoj kao “Prijatelji zapadnog Balkana”.
Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova, a kako je tada izvijestio Euroactiv, tada je pozvao da EU mora održati „jednakost država članica nakon pristupanja“ i „odsutnost novih zahtjeva ili uvjetovanosti“, a istovremeno podržavati „zajednički okvir prilagođen svakom kandidatu“.
„Uvjereni smo u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju europske obitelji s Balkanom“, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova.
Kako bi Crna Gora mogla zakomplicirati ionako napete pregovore EU-a o proračunu
S druge strane, tu je vrlo važan financijski segment. Naime, crnogorski paket pristupanja EU od 3,2 milijarde eura mala je sitnica za porezne obveznike bloka, ali bi mogao postaviti presedan za način financiranja budućih proširenja.
Kako su europski mediji već pisali, za očekivati je kako će Crna Gora postaviti presedan za način financiranja proširenja EU u bliskoj budućnosti, uvodeći još jednu komplikaciju u složenu raspravu o sljedećem dugoročnom proračunu bloka.
Prošli mjesec Europska komisija predstavila je financijski paket za pristupanje Crne Gore, najnapredniji proces od svih trenutnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU.
Ekonomski trošak zemlje zapadnog Balkana, koja ima oko 626.000 stanovnika, procijenjen je na 3,2 milijarde eura, manje od 1 eura po poreznom obvezniku EU ili, kako su rekli dužnosnici Komisije, manje od cijene kave. No, iako bi financijski utjecaj mogao biti minimalan, zasjenjen dugoročnim proračunom EU-a od gotovo 2 bilijuna eura, utjecaj Crne Gore na već osjetljive pregovore o proračunu mogao bi biti daleko značajniji nego što njegova veličina sugerira.
“Financijski paket Crne Gore bit će kontroverzan, ne toliko zbog novca koji je uključen, koliko iz principa“, rekao je za Euronews diplomat EU-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
Kao rezultat toga, Crna Gora, za koju je izrada ugovora o pristupanju započela prije nekoliko tjedana, postala je testni slučaj za to kako će izgledati sljedeći val proširenja, čak i dok Komisija priprema vlastite prijedloge kako bi ponovno preuzela inicijativu na tom planu.
„Crna Gora je presedan. Ne bi trebala biti, ali neizbježno jest“, rekao je drugi diplomat, tvrdeći da države članice žele da se njihovi stavovi u pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru odraze u ovom dosjeu.
Vladaju prijepori kako će se financirati dodatne troškove koje bi Crna Gora donijela proračunu EU-a, bilo preraspodjelom postojećih resursa ili pronalaženjem novih, i kakve bi mogle biti implikacije za fondove Unije.
Hoće li europski porezni obveznici dodatno plaćati nove članice
Programi financiranja odražavaju različite političke prioritete država članica i glavna su prepreka u pregovorima o proračunu, pri čemu zemlje južne i istočne Europe traže više novca za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, a sjeverne članice traže da se usredotoče na konkurentnost i obranu.
Ukoliko Crna Gora postane zemlja EU, postala bi takozvani „neto primatelj“, uzimajući više novca od EU-a nego što doprinosi. Prema prijedlogu Komisije, značajan dio kohezijskog i poljoprivrednog financiranja dolazio bi iz resursa koje je Crna Gora trebala dobiti u okviru Globalnog europskog plana, programa razvojne pomoći EU-a.
Komisija predlaže proporcionalno povećanje novca dodijeljenog financiranju područja poput obrane i konkurentnosti, s ciljem “izbjegavanja negativnog učinka na financiranje predviđeno za EU-27”.
No, ostaje pitanje odakle bi trebao doći taj dodatni novac. To bi zahtijevalo ili dodatne prihode od poreza na razini cijele EU, poznate kao vlastiti resursi, ili veće nacionalne doprinose država članica.
Zemlje “neto platiše” poput Njemačke i Nizozemske, poznate kao štedljive, zalagale su se za smanjenje ukupnog proračuna EU kako bi nacionalni doprinosi ostali minimalni, a vjerojatno će umjesto toga zalagati se za preraspodjelu postojećih resursa.
Financijsko pitanje otvorila Crna Gora – o BiH se niti ne raspravlja
Iako stvarni iznos može biti zanemariv za nacionalne proračune, pitanje je postavljeno kako bi se uspostavio presedan za buduće ugovore o pristupanju – bilo da se radi o zemljama poput Albanije i Moldavije koje su jednostavno manje, ili o daleko složenijem slučaju poput Ukrajine.
Ishod bi mogao biti više od još jedne borbe za moć oko načina raspodjele novca unutar bloka, ali i imati zastrašujući učinak na bogatije zemlje koje razmatraju članstvo, a koje bi od samog početka bile neto doprinositeljice. Ovo je pitanje koje je otvorila Crna Gora.
No, dok se BiH u ovim i sličnim kontekstima uopće niti ne spominje jer je njen europski put maksimalno usporen, teško je i zamisliti koje bi probleme u EU donijela najsiromašnija zemlja Europe. Drugi fokus je svakako značajno prisustvo ruskog utjecaja i potpuna ovisnost BiH od ruskog plina, a posebno neusklađenost bh vanjske politike s politikom EU-a, u što se može svrstati i pitanje viza za pojedine zemlje.
Stoga, EU je uistinu pred prekretnicom i mnogim dvojbama – kako uravnotežiti pristupanje novih članica i jačanje Unije s njihovim upitnim razinama razvoja ekonomije, vanjske politike i neželjenih utjecaja. S druge strane, nije ni domet ‘sjediti u zapećku’ kada ostale članice raspravljaju ili glasuju u europskom proračunu ili traže usklađenost u vanjsko-političkim pitanjima, piše Dnevni list.
/Desk/