Europska Unija je dala zeleno svjetlo za opsežan trgovinski pakt s četiri južnoameričke zemlje. Ovim dogovorom stvorit će se jedna od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu, povezujući tržišta s više od 700 milijuna ljudi, donosi The New York Times.
Ovaj sporazum nudi oštar kontrast pojačanoj agresiji koju je ovaj tjedan pokazala Trumpova administracija. Dok je Europa radila na proširenju ere gospodarske suradnje, Sjedinjene Države, njezin nekada bliski saveznik, pokazale su da preferiraju prisilu umjesto suradnje.
Svijet bez Amerike
Dok su u Bruxellesu europski čelnici pregovarali i revidirali pravila kako bi postigli dogovor, s druge strane Atlantika predsjednik Trump odobrio je vojne racije za svrgavanje predsjednika Venezuele i zapljenu tankera s naftom vrijednom milijarde dolara. Dodatno je pojačao prijetnje Kolumbiji, Kubi i Grenlandu.
Konfrontacijski pristup Donalda Trumpa i prihvaćanje trgovinskih ratova paradoksalno su pomogli da se, nakon četvrt stoljeća zastoja, konačno zaključi dogovor između 27 članica EU-a i bloka Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj).
Robert Z. Lawrence, profesor međunarodne trgovine na Harvardu, ističe kako Trumpova politika pomaže u “stvaranju svijeta bez Amerike”. Druge zemlje nastavljaju održavati sastanke skupine G20 te summite o zdravstvu i klimi čak i kada Sjedinjene Države u njima ne sudjeluju.
Otpor poljoprivrednika i talijanski preokret
Sporazum su dugo kočili poljoprivredni interesi i ekolozi u Europi. Kritičari tvrde da južnoamerički proizvođači ne ispunjavaju europske standarde o pesticidima, krčenju šuma i pravima radnika. Francuski poljoprivrednici su čak i ovog četvrtka traktorima blokirali prometnice oko Slavoluka pobjede u Parizu, prosvjedujući protiv uvoza jeftine govedine i piletine.
S druge strane, europski proizvođači automobila i lijekova, posebice iz Njemačke i Španjolske, žude za pristupom golemom tržištu Mercosura. Ključni trenutak dogodio se kada je Ursula von der Leyen ponudila Italiji i drugim skepticima ustupke, uključujući rani pristup pomoći od 45 milijardi eura za poljoprivredu. To je osiguralo potporu talijanske premijerke Giorgije Meloni i potrebnu većinu, unatoč protivljenju Francuske, Poljske, Mađarske, Irske i Austrije.
“Donroeova doktrina” i kineski utjecaj
Zanimljivo je da će sporazum potpisati vlade na čijem su čelu bliski Trumpov saveznik Javier Milei (Argentina) i Trumpov antagonist Luiz Inácio Lula da Silva (Brazil). Washington regiju Južne Amerike smatra svojim “dvorištem”, a Trumpova nova politika, prozvana “Donroeova doktrina” (nadogradnja Monroeove doktrine iz 1823.), usmjerena je na suzbijanje vanjskog utjecaja u regiji.
Trump je najavio da će SAD “upravljati Venezuelom” i preuzeti kontrolu nad njezinim naftnim resursima. Međutim, Kina je trenutačno najveći trgovinski partner Južne Amerike, financirajući mostove, luke i energetsku infrastrukturu kroz inicijativu “Pojas i put”.
Ipak, analitičari poput Jacoba Kirkegaarda smatraju da Kina, baš kao i SAD pod Trumpom, više nije zainteresirana za poštivanje međunarodnih pravila slobodne trgovine. Za zemlje poput Brazila, koje žele partnerstva temeljena na otvorenim tržištima i pravnim okvirima, Europa je postala “jedina opcija na tržištu”.