U samo nekoliko mjeseci s privatnih računa u hrvatske trezorske zapise ili “narodne trezorce” uloženo je nekoliko milijardi eura.
Neki od investitora poznati su javnosti, poput Milenka Bašića, bosanskohercegovačkog poduzetnika s hrvatskom putovnicom, koji je s Josipom Pleslić, ex Rimac, optužen u aferi Vjetroelektrane. Tu je i Josip Baričević, vlasnik lanca ljekarni i vrijedne nekretnine-investicije u zagrebačkoj Paromlinskoj ulici, piše Jutarnji list.
O drugima, pak, nema puno traga.
Marija Kramar, koja je u trezorce uložila nekoliko milijuna eura, nije osoba čije ime se čulo u poslovnim kuloarima. Teško je saznati nešto više i o investitorima Branku Tomašiću i Mirku Zidariću.
Premda su podaci o ulagačima potpuno transparentni, (izlistani su na stranicama Zagrebačke burze), hrvatski milijunaši nevoljko govore. Na naše upite o trezorskim zapisima, investitori uglavnom postanu sumnjičavi, a razgovor neugodan.
Odluka da Ministarstvo financija, prvi put u povijesti, građanima Hrvatske ponudi mogućnost kupnje trezorskih zapisa, pokazala se ispravnom. No ekonomskim analitičarima nije jasno zašto se uopće toliko čekalo.
– Istina jest da se s ovim procesom moglo početi i ranije, ali bolje ikad nego nikad. Nakon izdavanja obveznica, na red su došli trezorski zapisi. Nova izdanja povećavaju mogućnosti investiranja za građane, tako da građani nisu osuđeni na investiranje samo u banku ili u nekretnine. Izdavanjem vrijednosnih papira također se povećava financijska pismenost građana, što je također dobrodošlo – elaborirao je ekonomski analitičar Neven Vidaković.
Trezorski zapisi zapravo su vrijednosni papiri koji brže dolaze na naplatu. Državi posudite novac, a ona vam vrati s kamatama. Rok dospijeća im je tri mjeseca ili jedna godina, a izdaje ih Ministarstvo financija.
Jedan od najbogatijih
Smatraju se nerizičnim vrijednosnim papirom zbog umjerenog prihoda i sigurnosti. Godišnji prinos za tromjesečno izdanje je 3,75 posto dok je za jednogodišnje 3,65 posto. Dakle, za tromjesečno izdanje trezorca platit ćete 990 eura, dok godišnje stoji 964 eura. Ako ste, primjerice, u tromjesečne trezorce uložili 10 tisuća eura, nakon tri mjeseca zaradit ćete 46 eura, odnosno 175 ako ste odabrali one godišnje.
U prvoj emisiji narodnih trezoraca u studenome prošle godine sudjelovalo je 36.643 građana, koji su upisali 969,7 milijuna eura, poručuju iz Ministarstva financija. Ubrzo nakon prvog izdanja narodnih trezoraca najavljene su i dvije nove tranše obveznica. Ona nešto kraća i sigurnija, roka dospijeća 91 dan, te druga, profitnija, na 364 dana.
Datum njihova izdanja bio je 29. veljače, a trgovanje je započeto 4. ožujka. Interes je ponovno bio velik, a najveće pojedine investicije nadmašile su one iz prve tranše otvorene za građane.
Tko su glavni domaći ulagači?
Najviše je u narodne trezorce dosad uložila Branka Bralić, članica uprave TP Varaždin. Bralić je tako investirala 10 milijuna eura (1,28 posto ukupnog udjela). Još jedna članica uprave tvrtke, Bernarda Kramar sudjelovala je u istoj tranši investicijom od 5,18 milijuna eura (0,66 posto). Trezorski zapisi očito su popularni u TP Varaždinu, tvrtki koja je ostvarila prihod od oko 49 milijuna, a neto rezultat poslovanja milijun i 700 tisuća eura.
Početkom ove godine Narodni trgovački lanac (NTL) preuzeo je stotinjak trgovina Kitro, koje su ranije poslovale u sastavu TP-a Varaždin, a Rudolf Kišiček, vlasnik trgovačkog lanca Kitro, kao i kolegice iz uprave TP-a, investirao je u trezorce. Njegov udio tek je nešto manji (0,53 posto).
U trezorske zapise, izdane 29. veljače, a koje na naplatu dolaze godinu dana kasnije, uložio je i gore spomenuti Milenko Bašić, jedan od najbogatijih ljudi Bosne i Hercegovine.
Njegov Lager u Federaciji BiH treća je kompanija prema ostvarenoj dobiti od 33 milijuna eura, dok je istoimena tvrtka u Hrvatskoj imala prihod od 22,55 milijuna eura i dobit od 631 tisuću eura. Njegov C.E.M.P. je, pak, zahvaljujući proizvodnji električne energije, 2022. godine imao prihod od 43,42 milijuna eura i dobit od 11,45 milijuna eura.
Bašić je bio i glavni investitor u Vjetroelektrane Krš-Pađene, a pod optužbom je za podmićivanje Josipe ex Rimac u razdoblju od 2017. do 2020., za koju se sumnja kako je iskoristila tadašnji politički utjecaj za lobiranje u državnim institucijama. Prije nekoliko dana, Bašić je snimljen u Zagrebu upravo u društvu Josipe ex Rimac.
Nije poznata javnosti
Davor Ostoja, vlasnik čakovečke kompanije TMT, u prvoj tranši investirao je u trezorske zapise 8,29 milijuna eura (1,06 posto), no njegovo ime nije više izlistano na stranicama Zagrebačke burze, što sugerira da je zapise prodao.
U trezorske zapise uložio je i zagrebački ugostitelj Davor Strahinić, s udjelom od 0,32 posto.
Vesna Ramljak investirala je oko tri milijuna eura, što znači da ju čeka 115 tisuća eura kamate.
Prema svemu sudeći, riječ je o osnivačici Sancta Domenice, drugog prema veličini hrvatskog trgovca elektronikom, koji je Ramljak osnovala 2000. godine. Prije dvije godine vodeći slovenski trgovac s potrošačkom elektronikom Big Bang preuzeo je sto posto vlasničkog udjela u društvu.
Branko Tomašić kupio je trezoraca za 3,5 milijuna eura, što znači da će za godinu dana zaraditi više od 130 tisuća eura. Marija Kramar, koja ima 0,28 posto udjela, odnosno upisala je trezoraca u vrijednosti od oko 3,1 milijun eura, nije poznata javnosti.
Čime se bave Tomašić i Marija Kramar javnosti nije poznato.
Dva najveća investitora u trezorske zapise izdane na tri mjeseca su Tomislav Pleša i Domagoj Makar.
Oni su svaki uplatili pet milijuna eura (1,85 posto), a riječ je o osnivačima tvrtke heloo, pružatelja usluga outsourcinga korisničke podrške, koju je prije dvije godine kupio američki TaskUs. Pleša i Makar sada su članovi uprave, a tvrtka TaskUs Croatia u 2022. ostvarila je godišnje prihode u iznosu od 21 milijun eura, a zaradu oko 4 milijuna i 200 tisuća eura.
U Narodne trezorce, čiji je datum dospijeća 30. svibnja ove godine, uložio je i Josip Baričević (0,75 posto udjela), vlasnik lanca Ljekarni Baričević, suosnivač građevinske tvrtke Centar Projekt, s Brankom Perkovićem, poznatim po razvijanju projekta Green Gold u Radničkoj, te dioničar veledrogerije Medika. Vlasnik je i zemljišta u Paromlinskoj ulici.
Ime Mirka Zidarića može se pronaći u tvrtki DOM d.o.o. iz Križevaca, gdje je osoba s istim imenom direktor i član uprave. Uspješno je to poduzeće, koje je u 2022. ostvarilo zaradu od milijun i 640 tisuća eura. No, njegov sin, vlasnik tvrtke, kazao nam je kako to nije Mirko Zidarić koji je u trezorske zapise uložio 1,61 milijuna eura.
Porast prihoda
Kako je investirao u dionice potvrdio nam je Marko Štefičar iz Varaždina, vlasnik tvrtke IZO-ING d.o.o., koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada. U 2022. ostvarili su ukupni godišnji prihod u iznosu od gotovo deset milijuna eura, što predstavlja porast prihoda za nešto više od dva milijuna eura u odnosu na godinu ranije. IZO-ING ostvario je i golemu dobit od gotovo tri milijuna eura.
Najviše su u trezorske zapise Ministarstva financija ipak investirale banke, ali i državne institucije. Premda je bilo nagađanja kako su banke otvorile skrbničke račune, iza kojih se kriju privatne osobe, tome nije tako.
Naime, banke i institucije kupovale su ih u svoje ime i za svoje potrebe, najvjerojatnije radi uravnoteženja stavki u vlastitoj bilanci (tzv. book-u banke).
U prvoj tranši daleko je najviše uložila Hrvatska agencija za osiguranje depozita, koja je kupila 7,96 posto udjela, odnosno uložili su 90 milijuna eura, što će im donijeti nešto manje od 3,5 milijuna eura od kamata. Kako je agencija državna tvrtka, ona tu zapravo posluje sama sa sobom. Daleko iza njih je račun Privredne Banke Zagreb, s udjelom od 1,78 posto, odnosno u zapise su uložili više od 20 milijuna eura. Hrvatska agencija za osiguranje depozita najviše je kupovala i trezorske zapise čije kamate stižu u roku tri mjeseca.
Kada je riječ o zapisima izdanim 29. veljače ove godine, a koji na naplatu dolaze godinu od toga datuma, najviše su udjela kupili Privredna banka Zagreb, odnosno Erste & Steiermärkische bank s 4,16, odnosno 3,97 posto udjela.
Plan ministra financija Marka Primorca bio je pomoću trezoraca uprihoditi dvije milijarde dolara, a ta cifra premašena je za gotovo milijardu i pol eura. U tri dosadašnje tranše sudjelovalo je više od 110 tisuća građana. U narodne obveznice, pak, od ožujka prošle godine građani su uložili 335 milijarde eura, a institucionalni ulagači 514,5 milijuna.
Hrvatskoj kronično nedostaje novca, a podaci govore kako njene građanke i građani na računima imaju oko 35 milijardi eura. Prema podatcima HNB-a, u Hrvatskoj su 964 milijunaša, čija ukupna štednja premašuje 2,4 milijarde eura.
Plan ministarstva financija zato je da udjel državnog duga koji drže građani i investitori poraste sa sadašnjih šest, sedam posto, na deset posto već do kraja godine, što bi značilo, kako računaju, da će preko obveznica i trezoraca građani uložiti još 2,5 milijardi eura.
Najveći hrvatski ulagači u trezorske zapise s rokom dospijeća od godinu dana:
1. Branka Bralić (1,28 posto udjela) – uložila 10 milijuna eura
2. Milenko Bašić (1,08 posto) – uložio 8,5 milijuna eura
3. Davor Ostoja (1,06 posto) – uložio 8,29 milijuna eura
4. Bernarda Kramar (0,66 posto) – uložila 5,18 milijuna eura
5. Rudolf Kišiček (0,55 posto) – uložio oko 4,5 milijuna eura
6. Davor Strahinić (0,32 posto) – uložio 3,6 milijuna eura
7. Branko Tomašić (0,31 posto) – uložio 3,5 milijuna eura
8. Marija Kramar (0,28 posto) uložila 3,1 milijuna eura
9. Vesna Ramljak (0,27 posto) uložila 3,05 milijuna eura
(Izvor: Jutarnji list)