“Dodik nastavlja raspirivati tenzije u Bosni”, naslov je opširnog teksta u autorice Adelheid Wölfl u njemačkom Der Standard od 8. rujna. Njemački mediji sve češće iscrpno analiziraju političku situaciju u BiH, a posebno retoriku predsjednika RS Milorada Dodika.
U cijelosti prenosimo tekst Der Standarda:
Drugi put u tjedan dana u Bosni i Hercegovini održavaju se “prosvjedi” pristaša radikalnog nacionaliste i secesioniste Milorada Dodika. Dodik, šef najveće stranke bosanskih Srba SNSD i predsjednik Republike Srpske (RS), blizak je saveznik čelnika Kremlja Vladimira Putina. Svakih nekoliko dana Dodik inscenira državotvornu krizu kako bi potkopao i dugoročno uništio državu Bosnu i Hercegovinu. Ovaj pristup podržava i Kremlj kako bi se stvorila nestabilnost na Balkanu.
Prosvjed će se, kao i prošli tjedan, u petak održati na mjestima duž crte između dva dijela države RS i Federacije. Dodikovi pristaše, koji pozivaju na protuustavno i državotvorno odcjepljenje Republike Srpske, provociraju parolom “Granica postoji” i time potiču stvaranje nove državne granice između Federacije i RS-a.
Napadi na povratnike
U ratu protiv BiH (1992.-1995.) etnički nacionalisti pokušali su okupirati i odcijepiti dio tadašnje međunarodno-pravno priznate neovisne države Bosne i Hercegovine, kako bi je zatim priključili Velikoj Srbiji. Ti zločinački nacionalisti su stoga proveli takozvano “etničko čišćenje” – većina nesrba je protjerana, zatvorena u koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Ti narodni nacionalisti do danas žele otcijepiti “etnički očišćeni” prostor i spojiti ga s Velikom Srbijom.
Posljednjih tjedana i mjeseci sve su učestaliji napadi na muslimanske povratničke obitelji koje žive u Republici Srpskoj. Bošnjački zastupnik Ramiz Salkić kritizirao je da policija u RS-u nije zaštitila Bošnjake.
“Kad bi policija, tužiteljstvo i sudovi odradili svoj dio posla i kaznili počinitelje, to bi demotiviralo svakog budućeg napadača”, kaže Salkić. No, budući da politički predstavnici Republike Srpske ne šalju pomirljive poruke da Srbi trebaju živjeti zajedno s Bošnjacima, graditi zajedničku državu i razvijati dobre odnose, zločinci su ohrabreni da napadnu Bošnjake.
“Napad se dogodio jer su poslana poruke kako je ovo srpska zemlja i da Srbima nitko ne može nauditi”, rekao je Salkić.
Sigurnosna situacija teško kontrolirana
U napetoj situaciji Dodikove prijetnje i tzv. “prosvjedi” na entitetskoj liniji izazivaju strah kod stanovništva. Ono što posebno zabrinjava građane je da se sigurnosna situacija teško može kontrolirati od strane institucija. Jer, ministarstvo sigurnosti BiH je u međuvremenu potkopano interesima susjedne Srbije kroz novu koaliciju na državnoj razini.
Dva savjetnika iz sigurnosnog područja Srbije sada rade u Ministarstvu sigurnosti BiH, na čijem je čelu srpski nacionalist Nenad Nešić.
Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da Ministarstvo sigurnosti BiH želi izbjeći, odnosno, osigurati da se bh snage sigurnosti, koje bi trebale štititi državu, u hitnim slučajevima suzdrže od toga.
Policija Republike Srpske, s druge strane, ne smatra se lojalnom Ustavu i mogla bi biti podrška Dodiku u kriznoj situaciji.
Posljednjih dana zaprijetio je i uhićenjem visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ako doputuje u Republiku Srpsku. Prema procjenama stručnjaka za sigurnost, u tom bi slučaju vojna misija EU-a EEFOR mogla Schmidta pustiti iz pritvora u Republici Srpskoj. Međutim, EUFOR ne može ispratiti Schmidta na putu kroz Republiku Srpsku.
EUFOR preslab
Mandat EUFOR-a također je ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije Republike Srpske. Jedan od najvećih sigurnosnih problema je taj što EUFOR ima vrlo malo vojnika. Trenutno se nalazi 1350 vojnika. S ovim brojem bi mogli samo hitno okupirati sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo.
Aktualne prosvjede organiziraju Dodikove pristaše jer je Državno tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.
Ured Dennisa Bećirovića, jednog od trojice članova državnog Predsjedništva, naveo je 24 Dodikova kršenja Ustava. Sukladno tome, državno tužiteljstvo moralo je protiv Dodika pokrenuti još puno postupaka za teška kršenja ustava.
Ali pravosuđe u Bosni i Hercegovini je potkopano stranačkim interesima – uključujući Dodikove. Zbog toga državno odvjetništvo ne može poduzeti oštrije mjere protiv političara.
Pravni stručnjaci već godinama pozivaju na reformu pravosuđa kako bi se omogućilo neovisnim sucima i tužiteljima koji mogu poduzeti mjere protiv pristupa stranaka, također kako bi se zaštitila država.
Snajperisti na krovovima
Prošlotjednim prosvjedima za Dodika bila je i Željka Cvijanović, također članica Predsjedništva BiH, političarka bliska Dodikova saveznica. Rekla je da je prvi prosvjed bio samo proba i kako ih slijedi još. Mediji su objavili fotografije snajperista stacioniranih na zgradama u blizini Sarajeva. To je mnoge podsjetilo na rat i ljude koji su devedesetih godina u Sarajevu ubijeni iz snajpera.
Dodikovci se pretvaraju da je Republika Srpska ugrožena pa okreću ploču i predstavljaju se žrtvama.
Prije nekoliko tjedana na ulazima u grad Sarajevo postavljeni su veliki natpisi da su Srbi protjerani iz Sarajeva, kako bi se dodatno naglasio status žrtve.
Dodika pogrešno zvati “srpskim vođom”
Ali broj Srba u BiH koji se pridružuju sadašnjem “prosvjedu” za Dodika nije velik. Došlo je tek nekoliko stotina ljudi jer mnogi Srbi u BiH žele mirno živjeti sa svima ostalima u državi, ne žele nikakvu eskalaciju, a ne podržavaju ni Dodikovu politiku.
Zato je, također, pogrešno Dodika opisivati kao “srpskog vođu” jer ga ne slijede svi Srbi.
Ima Srba koji imaju potpuno drukačije mišljenje. Razumljivo je da ti ljudi osjećaju nepravdu jer su svi klasificirani prema svojoj etničkoj skupini, a ne prema svojim političkim pozicijama.
Potrebno povećanje
Prije svega, stručnjaci za sigurnost strahuju da bi takozvani “prosvjedi” Dodikovih pristaša mogli dovesti do sukoba s protuprosvjednicima. EUFOR je nedavno radio u pozadini kako bi spriječio takve sukobe.
Thomas Goffus, jedan od zamjenika generalnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, tijekom svog posljednjeg posjeta BiH prije nekoliko dana bio je, kako se navodi, “šokiran” sigurnosnom situacijom.
Sigurnosni stručnjaci kažu da nije mislio kako je, prema Goffusovoj procjeni, situacija tako ozbiljna. Stoga je rekao kako je pozvao na trenutačno povećanje EUFOR-ovih trupa za najmanje 1000 ljudi. Zato bi trebao doći do sastanka između Vijeća NATO-a i Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) EU-a. Međutim, postoje mnoge snage u EU koje pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije.
U sigurnosnim krugovima trenutačno se razmišlja o mogućim scenarijima za sljedeće.
U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi glasovati o produljenju misije EUFOR-a 4. studenoga. Rusija bi mogla staviti veto. Ako EUFOR tada bude morao napustiti zemlju, mogao bi nastati sigurnosni vakuum, jer iako je već sada jasno da bi u ovom slučaju bila stacionirana misija NATO-a, moglo bi proći neko vrijeme dok NATO trupe stignu u Bosnu i Hercegovinu.
Dodik bi mogao proglasiti neovisnost
Postoji zabrinutost da bi Dodik u tom razdoblju mogao proglasiti neovisnost Republike Srpske i da bi Kremlj mogao priznati tu neovisnost. S svoje strane, Republika Srpska podržava deklaracije o neovisnosti Narodnih Republika Lugansk i Donjeck, koje također krše međunarodno pravo.
Neki stručnjaci za sigurnost pretpostavljaju da će odluku o daljnjim Dodikovim koracima donijeti Kremlj.
Takozvani “prosvjedi” Dodikovih pristaša očito se vide i kao “probe” za ovaj dan X, primjerice kako bi se doznalo koliko se ljudi može mobilizirati za akcije putem mobitela.
Proglašenje neovisnosti od strane Dodika, uz potporu Rusije, značilo bi da bi se EU suočila s ozbiljnom krizom, a i NATO bi bio vrlo zaposlen.
To bi prije svega moglo biti u interesu Kremlja jer bi moglo odvratiti pozornost od rata protiv Ukrajine, a resursi bi bili vezani negdje drugdje. U svakom slučaju, jasno je da Zapad ne želi odgovoriti na želje Kremlja kada je u pitanju pristajanje na EUFOR, samo ako se odrekne izvršnog mandata.
/Republika/