Visoki predstavnik Christian Schmidt u petak podnosi novo izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti UN-a. Jedno od ključnih pitanje kojeg se dotiče je pitanje državne imovine i predlaže ublažavanje zabrane kako bi se omogućili zakoniti razvojni projekti. Da li će Schmidt nametnuti još jednu odluku i još važnije, kakva će odluka biti, pitanje je kojim se bavi N1 BiH.
Blizu 15 milijardi maraka vrijednost je različitih infrastrukturnih i energetskih projekata u entitetu Federacija koji su na čekanju zbog neriješenog pitanja državne imovine. Uz ostale, kako navodi federlni ministar energetike i najvažniji projekt iz njegovog resora, Južna plinska interkonekcija:
“Mi nećemo stati na razvoju ovog projekta, BH Gas radi puno na eksproprijaciji i drugi stavrima. Ministarstvo je pripremilo dvije odluke, ali opet ćemo doći do problema jer se na djelu trase nalazi državna imovina”, kaže za N1 BiH Vedran Lakić.
Interesorna radna grupa Vlade FBIH mjesecima pokušava pronaći rješenje za deblokadu projekata, u OHR-u i dalje bez odgovora.
“Nemamo stav OHR-a ali se nadamo da će ići u korist razvoja BiH jer su nam infrastrukturni projekti zaleđeni”, dodaje Lakić.
U posljednjem izvješću koji je Visoki predstavnik pripremio za Vijeće sigurnosti UN-a, između ostaloga, on zaključuje kako je zbog većeg stupnja poštivanja odluke Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade.
Priznaje i da je u trenutnom političkom kontekstu, nerealno očekivati da se sveobuhvatno rješenje može postići na državnoj razini uz suglasnost vlasti Republike Srpske, ali i da je za Bosnu i Hercegovin važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata.
Hoće li visoki predstavnik nametnuti odluku i još važnije, kakva odluka će biti?
“Drugi entitet radi, ne poštuje zakon, zato i radi i to je samo po sebi obveza OHR-a da pronađe način kako se investicije ne bi kočile, ali s druge strane ono što je bila preporuka da Parlamentarna skupština uđe u proces rješavanja državne imovine”, komentira državni izaslanik u Domu naroda PSBiH, Safet Softić
Ustavni sud je donio niz odluka kojima se zakoni RS a koji se odnose na poljoprivredno, šumsko zemljište, vode, proglašavaju neustavnim jer je titularom imovine označen entitet, ne država. U Federaciji su i dalje sporni Zakon o šumama kojeg nema, dok je primjerice zbog Zakona o vodama cijela obala Neuma u vlasništvu općine, ne države.
Zastupnik u Zastupničkom domu državnog parlamenta na sljedećoj sjednici predložit će Zakon o državnoj imovini, istovjetan ranijim prijedlogu Željka Komšića i Denisa Bećirovića.
“Ovim prijedlogom zakona naravno da se uređuje način raspolaganja upravljanja i korištenja državne imovine, kako će se knjižiti imovina. vrlo važno je da se uspostavi registar imovine i institucija koja bi upravljala državnom imovinnom”
Praktično su projekti i dalje mogući uz dozvolu Komisije za državnu imovinu, no ona ne radi već godinama. U međuvremenu na terenu RS ignorira zabrane, u Federciji, one se zaobilaze u pojedinim općinama i županijama. Pravosuđe ne reagira, podsjeća Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu
Naravno da je politička i pravna priča u velikoj mjeri alibi za kriminalno koruptivno djelovanje i osvajanje ekonosmki benefita okupacojom državne imovine. Imovina je bitna kad se pretvara u novac .
Vlada Federacija uputila je OHR-u prijedlog manjih izmjena, konkretnije ubacivanje jednog novog člana u Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kojim bi se dopustilo korištenje državne imovine potrebne za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture. To je Christian Schmidt potvrdio i u izvještaju Vijeću sigrnosti. Što će poduzeti, i dalje bez odgovora, navodi na kraju teksta N1 BiH.
Nužan zakon o državnoj imovini
Podsjetimo kako je Republika već početkom rujna pisala kako BiH ekonomski trpi zbog nepostojanja zakona o državnoj imovini BiH i posljedice odluke nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddya Ashdowna koji je 2005. godine zabranio raspolaganje državnom imovinom sve dok državni Parlament ne donese zakon po ovom pitanju. To je svojedobno bio način kako stati na kraj manipulacijama i kriminalu.
Ashdown, koji je donio i Statut Mostara jer se mostarski političari i o tome nisu mogli dogovoriti, a za koji se potom ispostavilo da je neustavan te da je “donio” još veće probleme Mostarcima i posljedicu od 12 godina nepostojanje demokratskih izbora u ovom gradu, nije ni sanjao da se bh dužnosnici, niti nakon 20 godina, neće uspjeti dogovoriti o zakonu o državnoj imovini.
No, ovaj zakon, kao i mnoge drugi zakoni i odluke, u proteklim godinama je istinski “evoluirao” u svoju suprotnost prvobitno zamišljenom – zakočio je svaki razvoj Bosne i Hercegovine te tako i dobrobit njenih građana, razvlastio niže razine vlasti, od Federacije do županija i općina i gradova, te čak dovodi i do ozbiljnih međunacionalnih prijepora u lokalnim zajednicama koje gledamo u posljednje vrijeme.
No, za sada, odluka visokog predstavnika je odluka visokog predstavnika te tako i odluke sudova koje se trebaju poštovani, no to ne znači da se ne trebaju preispitivati i tražiti bolji način za uređenje ovog pitanja.
Možda je za ovaj gordijski čvor može ‘presijeći’ ponovno upravo visoki predstavnik?
/Republika/