Ponovno su dijametralno suprotni stavovi dva SPD-ovca, zastupnika u njemačkom Bundestagu, podrijetlom iz BiH i Hrvatske – Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića i to ovaj put o visokom predstavniku Christiana Schmidta. Podsjetimo i da je Juratović otvoreno kritizirao Ahmetovića da provodi politiku SDA i da je bošnjački lobist, on svoga starijeg stranačkog kolegu optužuje za zagovaranje stavova HDZ-a hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Kako se čini, visoki predstavnik u BiH u potpunosti ne odgovara baš nikome: od Milorada dodika, do hrvatskih, a sad i naročito bošnjačkih političkih opcija u BiH koje ga također intezivno kritiziraju.
Naime, član njemačkog Bundestaga Adis Ahmetović oglasio se povodom nametanja Izbornog zakona i izmjena Ustava FBiH i rekao da je promjena Ustava na dan izbora globalno nezabilježena, njegov stranački kolega Josip Juratović je rekao kako se njegove nadležnosti ne trebaju dovoditi u pitanje.
Ahmetović je u priopćenju naveo da su stanovnici Bosne i Hercegovine na izborima 2. listopada jasno glasali za Europsku uniju i više demokracije. Naveo je da su dva od tri izabrana člana Predsjedništva iz “naprednog i socijaldemokratskog kampa”.
“Većina stanovnika Bosne i Hercegovine, pogotovo veliki dijelom bosanskih Hrvata, bosanskih Srba i Bošnjaka u Federaciji BiH, jasno su glasali za demokratske i europske snage, za miran život, demokratiju i napredak”, navodi se.
Ahmetović, navodi, da su ipak ova ostvarenja uništena, i to intervencijom Christiana Schmidta na izborni dan.
“Političke akcije njemačkog visokog predstavnika nisu samo naštetili reputaciji OHR-a i na taj način BiH, nego posebno i Njemačke. Napraviti izmjene Ustava entiteta FBiH i izbornog zakona na sveti dan demokracije bez informiranja stanovništva unaprijed je globalno bez presedana te, štaviše, nekompatibilno sa smjernicama OSCE-a”, upozorio je Ahmetović.
Podsjetimo da je, tijekom izborne kampanje, upravo predsjednik SDA Bakir Izetbegović u nekoliko navrata potvrdio kako SDA snažan utjecaj na njemački Bundestag, između ostaloga kazavši:” Ako smo u stanju u EPP-u dobiti rezoluciju koja je protiv HDZ-a u našu korist, znači da smo u stanju. Ako smo u stanju u Njemačkoj, Britaniji, Austriji, dobiti rezolucije koje nam odgovaraju za ono što mi hoćemo, u Senatu SAD-a, pa neće to doć samo, ljudi. Dakle, to netko radi”.
Nadalje, mladi SPD-ov političar bh kkorijena, Adis Ahmetović ističe kako je “gaženje suvereniteta države i glasača na ovaj način naišlo na veliko nerazumijevanje i ogorčenost kako stanovnika BiH, tako i Europskog parlamenta”.
“Iz krugova hrvatske vlade i okruženja HDZ-a se čulo da je nametnuta izmjena visokog predstavnika bila formulirana u Zagrebu. Visoki predstavnik je jasno prokockao povjerenje u demokratske procese, ali također i kredibilnost neovisnosti institucije OHR-a”, napisao je Ahmetović.
Podsjeća kako je “akcija suprotna i poziciji njemačke vlade i Bundestaga”.
Ahmetović smatra da je nužno da “ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kritikuje Schmidtove akcije najjačim mogućim terminima i da proaktivno djeluje prema SAD-u sa zahtjevom da se izmjene koje je nametnuo Schmidt ponište te da se narodu Bosne i Hercegovine konačno da put za slobodnu i demokratsku građansku državu”.
I Ahmetović je oštro kritizirao svoga stranačkog kolegu Juratovića.
“Što se tiče nedavnih stavova moga kolege u Bundestagu gospodina Juratovića: On predstavlja pojedinačno mišljenje, koje nije većinsko ni u vladi ni u ‘semafor’ koaliciji. Žalosno je za njega da nakon 16 godina rada kao član Parlamenta i jedva upravljanjem statusom quo u BiH, on sada, iznenađujući za mnoge, predstavlja mnoge od pozicija HDZ-ovog premijera Plenkovića. To je razočaravajuće”, napisao je Ahmetović o tome što je Josip Juratović dao podršku izmjenama Izbornog zakona.
Međutim, mnogi smatraju da Ahmetović zastupa interese i da je pod utjecajem SDA Bakira Izetbegovića.
Na kraju, Ahmetović je pozvao stanovnike Bosne i Hercegovine, “bilo da se radi o katolicima, pravoslavcima, muslimanima, Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima da snažno stanu protiv daljnje etničke podjele BiH te da samo kohezija, mir i međusobno poštovanje mogu biti put iz stalne krize”.
/Desk/