Internetska kupovina mijenja potrošačke navike, ali otvara i brojna pitanja sigurnosti, zaštite kupaca i poslovanja trgovaca. Dok građani sve češće kupuju putem interneta, domaće tržište još uvijek traži način kako uhvatiti korak s tim trendom.
Pronaći željeni proizvod kod kuće i kupiti ga putem interneta ili obilaziti trgovine i osobno birati robu? Iako internetska kupovina postaje sve popularnija, povjerenje građana u takav način kupovanja i njihova iskustva i dalje su različiti.
„Dobra je stvar, ne moraš se posebno truditi. Možeš naručiti iz kuće i to je to“, kazao je jedan od anketiranih građana.
„Nećete vjerovati – kupila sam čokolade putem interneta! Na TikToku vam, primjerice, pokažu kavu. Kavu ćete ionako kupiti, pa umjesto da negdje idete, naručite je unaprijed. Znate da će vam trebati, pa kupite i dvije kile, neka stoji“, ispričala je jedna građanka.
„Gledam i cijene, ovisno o tome što mi je potrebno i što mi je aktualno – za kućanstvo, obuću i slično“, navela je druga građanka.
S druge strane, neki i dalje preferiraju tradicionalnu kupovinu.
„Ne tako često. Imaš mogućnost ući u trgovinu i kupiti, a i bliže je“, kazao je jedan od anketiranih građana.
„Ne želim kupovati dok ne mogu nešto dotaknuti. To jednostavno ne volim“, rekla je jedna građanka.
Jedan od ključnih čimbenika pri kupnji svakako je cijena. Isti proizvod u različitim trgovinama može stajati znatno više ili manje, zbog čega građani sve češće uspoređuju ponude.
Jedan od primjera takve mogućnosti je platforma Škrtica.ba, koju je nedavno pokrenuo Dženan Hamzić, Zeničanin s adresom u Austriji.
„Prosječne uštede na Škrtici između aktualnih ponuda iznose 61 do 62 marke. Kod većih proizvoda, poput kućanskih aparata, televizora i mobitela, ta je razlika značajna. Imam odličan primjer: supruga je jučer tražila usisavač i pronašli smo razliku od čak 700 maraka“, rekao je Hamzić.
BiH još uvijek zaostaje za razvijenijim tržištima
Iako interes za internetsku kupovinu raste, domaće tržište još uvijek zaostaje za razvijenijim zemljama, osobito kada je riječ o dostupnosti proizvoda i jednostavnosti naručivanja.
„U mnogim državama svijeta internetska trgovina praktički nadilazi klasičnu trgovinu po svojem značenju i utjecaju. Gotovo sve se kupuje i naručuje putem interneta i bilo bi normalno da se takav trend u potpunosti prenese i u BiH. Nažalost, kod nas se još uvijek mnogo toga ne može naručiti putem interneta na jednako praktičan način kao u ostatku svijeta“, istaknuo je ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Zbog toga se dio građana sve češće okreće stranim platformama, osobito niskobudžetnim platformama iz Kine. Ekonomisti smatraju da one mogu biti korisne za potrošače jer građanima često omogućuju kupnju istih proizvoda po znatno nižim cijenama nego na domaćem tržištu.
„Bilo kakvo dodatno opterećivanje ovakvih trgovina, odnosno internetske trgovine dodatnim nametima, kao što se, primjerice, čini u Europskoj uniji, bilo bi vrlo pogrešno. To bi obeshrabrilo ovakav oblik trgovine, povećalo troškove kupnje i s druge strane pridonijelo dodatnom rastu cijena na domaćem tržištu“, naveo je Gavran.
Novi zakon donosi stroža pravila za internetsku trgovinu
Razvoj internetske trgovine prate i brojni problemi. Prema procjenama nadležnog ministarstva, zbog sive ekonomije u elektroničkoj trgovini Federacija BiH godišnje gubi više od 200 milijuna konvertibilnih maraka javnih prihoda.
Novi Zakon o elektroničkoj trgovini u Federaciji BiH, prema najavama nadležnog ministarstva, trebao bi urediti trenutačno stanje i uvesti jasnija pravila poslovanja.
„Jedan od osnovnih ciljeva ovog zakona jest omogućiti sigurniju kupnju potrošačima tako da budu jasno istaknuti cijena proizvoda i troškovi dostave te omogućen povrat robe koja ne odgovara onome kako je predstavljena u prodaji. U ovom su zakonu primijenjene sve europske direktive“, pojasnio je Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine.
Novim zakonom regulirat će se i neregistrirana prodaja putem društvenih mreža, a za one koji posluju protivno propisima predviđene su novčane kazne u iznosu od 3.000 do 30.000 KM.
Dok se ovo područje ne uredi i nova pravila ne počnu primjenjivati, građanima ostaje da pažljivo biraju od koga kupuju, provjeravaju vjerodostojnost prodavača i vode računa o uvjetima kupnje.
Nova pravila trebala bi donijeti veću zaštitu potrošačima, ali i jasnije obveze svima koji prodaju robu putem interneta, uključujući društvene mreže.