Sud Bosne i Hercegovine raspisao je tjeralice za više od 60 osoba koje je Državno tužiteljstvo optužilo za ratne zločine, među kojima se nalaze i pravomoćno osuđeni.
Iz Suda navode da su među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih odlazak u zemlju čiji su državljani, a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg ugovora o izručenju. Problem dodatno mogu usložnjavati različita pravna tumačenja kaznenih djela u različitim državama, analizirao je Detektor.
Najveći broj predmeta međunarodne pravne pomoći, Ministarstvo pravde BiH ima sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, uključujući i postupke izručenja osoba za kojima su raspisane tjeralice.
Prema podacima evidentiranim u informacijskom sustavu Ministarstva za upravljanje predmetima, u posljednjih deset godina evidentirano je 48 predmeta u kojima su drugim državama upućeni zahtjevi za izručenje osoba zbog kaznenih djela ratnih zločina. Jedan od tih zahtjeva upućen je Crnoj Gori i tom zahtjevu je udovoljeno. U pojedinim predmetima zahtjevi su odbijeni, dok se određeni broj još uvijek nalazi u postupku.
Među pravomoćno osuđenim koji su izbjegli izdržavanje kazne, prema podacima Suda BiH, jesu Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17, odnosno, 11 godina zatvora za zločine u Višegradu, potom Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina na području Bratunca, kao i Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora zbog zločina u Ključu, te Nedžad Tinjak, koji je zbog zločina na području Mostara osuđen na 14 godina zatvora.
Nedostupan je Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Bileći, potom Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 odnosno osam godina zatvora za zločine na području Prijedora. Mićo Jurišić, također osuđen za zločine na području Prijedora na 11 godina zatvora, nedostupan je pravosuđu. U bijegu je i Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, koji je osuđen na 15 godina zatvora za zločine na području Bosanskog Novog, kao i Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku. Miodrag Mitrašinović je postao nedostupan prije nego je postala pravomoćna presuda za otmicu i ubojstvo putnika iz vlaka u Štrpcima, kojom je osuđen na 13 godina zatvora.
Na popisu nedostupnih je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora jer je kao zapovjednik Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske, 25. svibnja 1995. naredio artiljerijskom vodu topovsko granatiranje Tuzle, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.
Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH, napustio je Bosnu i Hercegovinu nakon što je u travnju 2022. pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1995. na području Vozuće i Zavidovića. Prema navodima njegove obrane, Mahmuljin je otišao u Tursku na liječenje. Od Turske je zatraženo njegovo izručenje, ali su tamošnje vlasti priopćile da Mahmuljin nije lociran na njihovom području.
Među pravomoćno osuđenim koji nisu navedeni na popisu Suda BiH, i za koje je izdan nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice, ime je i Dušana Milunića, osuđenog na 12 godina zatvora za zločine na području Prijedora.
Iz Suda pojašnjavaju kako mogu izdati naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice, odrediti pritvor i inicirati postupak izručenja kada se optužena ili pravomoćno osuđena osoba nalazi izvan BiH. Ekstradicija se ostvaruje diplomatskim putem preko Ministarstva pravde BiH, koje je središnji organ za međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima. U slučaju pravomoćno osuđenih moguće je, ovisno od okolnosti, koristiti i mehanizme ustupanja izvršenja kazne.
Iz Suda dalje navode kako ne vode posebnu evidenciju o tome koliko se nedostupnih osoba nalazi u inozemstvu, niti koliko je raspisanih tjeralica realizirano.
Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH navode da su u Interpolovoj bazi trenutno aktivne 174 međunarodne tjeralice, raspisane na zahtjev pravosudnih organa u BiH zbog kaznenog djela ratnog zločina, genocida i zločina protiv civilnog stanovništva.
Od optuženih za ratne zločine je i nekoliko bjegunaca koji su pravosuđu postali nedostupni po okončanju prvostepenog postupka. Među njima su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Mumimović, koji se tereti za zločine u Sarajevu. Mirko Vručinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, prije šest godina je postao nedostupan u periodu kada je njegova obrana trebala dati završnu riječ nakon petogodišnjeg suđenja, te je za njim raspisana tjeralica. I Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, pred sami kraj prvostupanjskog postupka postao je nedostupan pravosuđu.
Pozornost javnosti je prije nekoliko godina privuklo raspisivanje tjeralice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje u genocidu u Srebrenici, i to nakon što mu je određen pritvor zbog prekršenih mjera zabrane, točnije istupa u medijima. U Savčićevom predmetu je ranije održano nekoliko ročišta na kojima su saslušavani svjedoci Tužiteljstva BiH. Izuzev Savčića, zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Srebrenici, nedostupno je još 10-ak osoba, te su iz Tužiteljstva BiH nedavno odgovorili kako su za njima i dalje na snazi tjeralice, bez obzira što su neki procesuirani u Srbiji.
Iz Suda BiH navode kako su na popisu nedostupnih za Srebrenicu Aleksa Golijanin i Nedeljko Milidragović, protiv kojih se u Beogradu godinama vodi postupak s još nekoliko optuženih za ubojstva u Kravici.
Izuzev za Srebrenicu, najviše nedostupnih optuženih je za zločine u Prijedoru, te su, pored osuđenih, tjeralice raspisane za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.
I Rajko Drljača, optužen za zločine u Banja Luci, postao je nedostupan nakon nekoliko održanih ročišta, dok je u bijegu i Ranko Grab, koji se tereti za zločine na području Bosanskog Novog. Nedostupni Dušan Spasojević je u dva predmeta optužen za zločine na području Zvornika, dok je Miodrag Nikačević ranije osuđen za zločine u Foči, ali mu nekoliko godina kasnije nije uručena nova optužnica.
Naredba za raspisivanje središnje i međunarodne tjeralice nedavno je izdana i za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine u Bijeljini 1992. godine.
Na jednoj od sjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine kazano je kako je skoro 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine nedostupno pravosuđu, od čega je pred Sudom BiH 106 predmeta protiv nedostupnih osoba, piše BIRN BiH.
/Desk/
