Tehnološki gigant Meta pristao je na nagodbu tešku do 17,1 milijardu dolara s 47 američkih saveznih država kako bi zatvorio opasne tužbe u kojima je optužen za narušavanje mentalnog zdravlja djece, stvaranje ovisnosti i neovlašteno prikupljanje podataka maloljetnika. Tvrtka Marka Zuckerberga odlučila je platiti golemu kaznu pred saveznim sudom u Oaklandu kako bi izbjegla znatno opasniji sudski proces u kojem joj je prijetio odštetni zahtjev od čak 200 milijardi dolara.
Pravni timovi američkih država iskoristili su strategiju kojom je devedesetih godina srušena duhanska industrija — tretirajući gumbe za “lajkanje”, samostalno pokretanje videa (autoplay) i neprestano osvježavanje sadržaja kao digitalni nikotin.
Ukidanje besprekidnog skrolanja i uvođenje noćnog mira
Iako je financijski iznos monumentalan, stvarni udarac za Metu leži u obvezi korjenitog preoblikovanja njezinih platformi na američkom tržištu. Odredbe nagodbe nalažu gasenje mehanizama koji izravno potiču ovisnost:
- Kraj beskonačnog skrolanja: Isključuje se automatsko i neprekidno učitavanje novog sadržaja.
- Dnevni limiti: Uvodi se obvezno ograničenje od maksimalno dva sata dnevno na Instagramu i Facebooku.
- Noćne blokade i tišina: Ograničava se korištenje platformi u razdoblju od ponoći do 6 sati ujutro, dok se slanje notifikacija potpuno obustavlja između 22 i 7 sati.
- Uklanjanje filtara i “lajkova”: Obuzdavaju se filtari za uljepšavanje i javni prikazi broja lajkova, koje psiholozi izravno povezuju s negativnim društvenim usporedbama i anksioznošću kod mladih.
Europski pristup: Milijunske kazne i zakonski izgon s mreža
Zadržavajući znatno oštriji stav od američkog pravosuđa — koje naplaćene odštete preusmjerava u državne blagajne — Europska unija problem rješava izravnim zakonskim zabranama. Europska komisija zaključila je da adiktivni dizajn Facebooka i Instagrama krši Akt o digitalnim uslugama (DSA), a Meti prijeti kazna do 6 posto ukupnog globalnog godišnjeg prometa, što se mjeri u milijardama eura i ne ostavlja prostor za sudske nagodbe.
Ujedno, Europski parlament većinskom je odlukom zatražio uvođenje jedinstvene europske digitalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama i AI chatbotovima. Djeca između 13 i 16 godina platformama bi mogla pristupati isključivo uz explicitnu privolu roditelja. Pojedine države krenule su i samostalno:
- Francuska i Danska: Pripremaju zabrane i ograničenja za mlađe od 15 godina.
- Španjolska i Velika Britanija: Planiraju blokade za sve mlađe od 16 godina.
- Poljska: Zatražila je od EK hitno kažnjavanje Mete sa 250 milijuna eura zbog izostanka borbe protiv lažnih oglasa i prijevara.
Australija kao upozorenje: Najveći izazov ostaje provjera dobi
Iskustvo Australije, koja je prva uvela potpunu zakonsku zabranu mreža za mlađe od 16 godina uz kazne do 50 milijuna australskih dolara, pokazuje da zakonska regulativa nije čarobni štapić. Tri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu, podaci pokazuju da više od 80 posto tinejdžera i dalje neometano koristi mreže jer pouzdan i siguran mehanizam za provjeru stvarne dobi korisnika još uvijek ne postoji.
Usprkos provedbenim preprekama, znanstveni podaci opravdavaju drastične korake. Analize pokazuju da adolescenti koji na mrežama provode pet ili više sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kliničke depresije, pri čemu su najranjivija skupina djevojčice u dobi između 11 i 13 godina. Stručnjaci procjenjuju da bi sustavno smanjenje izloženosti društvenim mrežama moglo srezati stopu depresije među mladima za čak jednu trećinu.