Ratko Mladić (1942.-2026.) zapovjednik jugoslavenskih snaga tijekom rata u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u BiH od 1992. do 1995. godine te doživotni osuđenik za zločin genocida, umro je u zatvoru u Haagu, u Nizozemskoj.
Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina.
Bio je haški bjegunac, a uhićen 26. svibnja 2011. pod imenom Milorad Komadić.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločine (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u cilju stvaranja Republike Srpske.
Sudilo mu se prema optužnici u kojoj je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine.
Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda – kazna doživotnog zatvora.
Mladić je u Beogradu završio Vojnu akademiju JNA i Komandno-štabnu akademiju, te je kao časnik službovao u Makedoniji (Kumanovo, Skoplje, Štip), te kasnije u Prištini.
U lipnju 1991. je poslan u Knin, glavni grad i središte tzv. RSK, kao zapovjednik 9. korpusa JNA, sa zadaćom da organizira pobunjene srpske snage u Hrvatskoj, tijekom borbi između JNA i hrvatskih snaga 4. listopada 1991. unaprijeđen je u general-majora. 9. svibnja 1992.je preuzeo mjesto glavnog zapovjednika štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. 12. svibnja 1992. je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske RS.
U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost zapovjednika Vrhovnog štaba VRS-a (de facto zapovjednika Vojske RS), a mjesto na kojem je bio do prosinca 1996. (u svibnju 1992.,nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a). 24. lipnja 1994. unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. srpnja 1995. optužen je od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za teroriziranje Sarajlija snajperima. 16. studenog 1995., optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u srpnju 1995. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.
Ratni zločini u agresiji protiv Hrvatske
Po Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 tenkova napalo je grad na Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Zapovijedao je topničkim napadima na gradove Šibenik, Zadar i Sinj.
Jugoslavenska narodna armija (JNA) pomogla je pobunjenim Srbima 18. studenog 1991. pri Pokolju u Škabrnji. Srpske snage predvođene Ratkom Mladićem su 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruća. 28. siječnja 1993. minirana je s 30 tona eksploziva pri najvećem zabilježenom vodostaju prilikom oslobodilačke Operacije Peruća pri povlačenju agresora.
/Desk/