Švedska, jedna od najdigitaliziranijih europskih država, provodi radikalnu reformu školskog sustava. Vlada smatra da je pretjerana upotreba digitalnih uređaja doprinijela padu čitateljske pismenosti, dok kritici upozoravaju na moguće dugoročne posljedice po konkurentnost gospodarstva.
Promjene u švedskom obrazovnom sustavu već su vidljive u školama diljem zemlje. U srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, učenici završnih razreda sve češće iz torbi vade klasične udžbenike i bilježnice umjesto prijenosnih računala.
„Sada iz škole često nosim kući nove knjige i papire”, kazala je 18-godišnja Sophie za BBC, dodajući kako je jedan od nastavnika počeo tiskati sve materijale koji se koriste na nastavi, dok je u nastavi matematike digitalna platforma zamijenjena isključivo radom iz udžbenika.
Strategija „od ekrana do knjige”
Ovaj zaokret predstavlja potpunu suprotnost politici koju je Švedska provodila tijekom proteklog desetljeća. Prijenosna računala postala su uobičajen dio nastave krajem 2000-ih, a već 2015. godine oko 80 posto učenika državnih srednjih škola imalo je vlastiti digitalni uređaj. Od 2019. godine čak je i korištenje tableta u dječjim vrtićima bilo dio službenog nastavnog plana.
Dolaskom desno orijentirane koalicijske vlade 2022. godine, obrazovna politika dobila je potpuno novi smjer.
„Zapravo se pokušavamo riješiti ekrana koliko god je to moguće”, izjavio je Joar Forsell, glasnogovornik Liberalne stranke za obrazovanje. „U višim razredima možda se mogu koristiti nešto više, ali kada je riječ o mlađoj djeci, smatram da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti.”
Vlada svoju novu strategiju promovira sloganom „från skärm till pärm” („od ekrana do knjige”), uz obrazloženje da nastava bez ekrana djeci omogućava bolju koncentraciju te kvalitetniji razvoj vještina čitanja i pisanja.
Od prošle godine vrtići više nisu obvezni koristiti digitalne alate, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se više ne daju. Kasnije ove godine na snagu stupa i zabrana korištenja mobilnih telefona u školama, čak i kada služe u obrazovne svrhe.
Za nabavu novih udžbenika i tiskanih materijala država je školama već dodijelila više od 2,1 milijardu švedskih kruna, dok se potpuni novi nastavni plan zasnovan na udžbenicima očekuje 2028. godine.
Znanstvenici upozoravaju na pad čitateljske pismenosti
Promjena politike uslijedila je nakon opsežnih konzultacija održanih 2023. godine, u kojima su sudjelovali sveučilišni istraživači, nastavničke organizacije i državne institucije.
Neuroznanstvenica dr. Sissela Nutley s Instituta Karolinska ističe da postoje ozbiljni razlozi za ograničavanje digitalnih uređaja u učionicama:
„Sve je veća svijest o tome koliko tehnologija ometa nastavu. Učenici lako gube koncentraciju gledajući što druga djeca rade na ekranima, dok niz međunarodnih istraživanja pokazuje da čitanje tekstova na digitalnim uređajima otežava obradu informacija i razumijevanje pročitanog.”
Švedska vlada očekuje da će ovakav pristup pomoći zemlji da popravi rezultate na međunarodnom PISA testiranju. Nekadašnji europski uzor u obrazovanju posljednjih godina bilježi pad rezultata, posebno u matematici i čitateljskoj pismenosti, pri čemu podaci pokazuju da gotovo četvrtina švedskih petnaestogodišnjaka ne dostiže osnovnu razinu razumijevanja pročitanog teksta.
Upozorenja OECD-a i tehnološkog sektora
Ipak, ovogodišnje izvješće OECD-a donosi nijansiraniju sliku. Organizacija zaključuje da švedski učenici u cjelini imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali istovremeno upozorava na veliki broj digitalnih distrakcija u učionicama.
Direktor OECD-ova odjela za obrazovanje Andreas Schleicher smatra da je Švedska otišla u ekstrem:
„Švedska je unijela u učionice mnogo uređaja bez jasne pedagoške svrhe i jasno definiranih ciljeva.”
S druge strane, tehnološka industrija upozorava da bi povratak analognom obrazovanju mogao imati ozbiljne posljedice po tržište rada. Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruženja Swedish EdTech Industry, poziva se na procjene Europske unije prema kojima će uskoro čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati digitalne kompetencije, te upozorava da bi Švedska mogla izgubiti status jednog od vodećih europskih tehnoloških središta.
Posebno se vodi rasprava i o umjetnoj inteligenciji. Dok vlada planira uvođenje nastave o AI-ju u srednjim školama, dio stručnjaka smatra da bi djeca s tim tehnologijama trebala biti upoznata i ranije kako ne bi nastala nova digitalna nejednakost.
Reakcije samih učenika također su podijeljene — dok jedni pozdravljaju smanjenje prisutnosti ekrana zbog lakšeg održavanja fokusiranosti, drugi vjeruju da bi škole trebale nastaviti pratiti suvremene tehnološke trendove na kojima počiva moderno društvo.