Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u intervjuu za češki magazin RESPEKT, otvoreno i bez “uvijanja” priznao je kako je dao ostavku na dužnost visokog predstevnika zbog pritisaka američke administracije pod vodstvom predsjednika donalda Trumpa. On je rekao kako će pojedinosti ovih zbivanja otkriti u svojim memoarima. U intervjuu za Respekt, Schmidt govori o američkom pritisku na njegov odlazak, budućnosti Bosne i zašto, po njegovom mišljenju, Europa još uvijek ne razumije regiju.
Na pitanje je li istina da su SAD iza kulisa zagovarale njegov odlazak, Schmidt je rekao: “Neću otkriti sve. Međutim, istina je da sam se suočio sa znatnim pritiskom jedne od ključnih članica Vijeća za provedbu mira – Sjedinjenih Država. Znam da i u Sjedinjenim Državama postoje različita mišljenja o ovom pitanju. Imam puno prijatelja u Kongresu, ali na nekoj razini očito je postojala želja da napustim svoju dužnost prije kraja mandata. Europska unija i njezine države članice nisu dijelile taj stav. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbora koje sam progurao. Listopadski izbori bit će prvi koji će se održati prema ovim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, a čiji je cilj smanjenje izbornih prijevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na dužnosti i vidjeti da se ona provode u praksi. Nadam se da će moj nasljednik nastaviti ovaj rad, zajedno s Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), te da će i dalje održavati vladavinu prava kao svoj prioritet. Nikada nisam u potpunosti razumio američki stav o ovom pitanju. Vjerujem da je to bila pogreška, ali sada je dio povijesti. Jednog dana ću detaljnije opisati ove događaje u svojim memoarima. Neću nikoga uvrijediti, ali ću otvoreno govoriti o nekim diplomatskim odlukama za koje vjerujem da nisu uvijek dovele do pravih rezultata.
Češki magazin Respekt piše kako je s bivšim visokim predstavnikom za BiN Christianom Schmidtom razgovarao i o interesima tvrtki povezanih s Donaldom Trumpom na Balkanu i zašto BiH postaje test europske sposobnosti djelovanja.
U uvodu ovom intervjua magazin navodi kako je prije samo nekoliko tjedana, bivši njemački savezni ministar Christian Schmidt mogao mijenjati zakone, miješati se u Ustav ili smjenjivati političare u BiH.
Kao visoki predstavnik međunarodne zajednice nadgledao je poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH i stvoren složen sustav podjele vlasti između Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ured je izvorno bio zamišljen kao privremeni tampon kako bi se zemlji pomoglo u prijelazu u potpuno funkcionalnu demokraciju.
Međutim, više od 30 godina kasnije, on ostaje jedan od najmoćnijih aktera u bh politici. Tijekom svog petogodišnjeg mandata, Schmidt je nekoliko puta koristio izvanredne bonnske ovlasti – pomogao je deblokirati formiranje vlade Federacije BiH, promijenio izborna pravila i ojačao zaštitu ustavnog poretka.
Međutim, njegov nasljednik još uvijek nije poznat. Članovi Vijeća za provedbu mira ne mogu se složiti sa SAD-om oko toga tko će preuzeti dužnost ili koliko bi ona trebala biti jaka u budućnosti.
Schmidt je rekao i kako je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, u prvom redu Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.
Govoreći o još nekim prististima i razlozima za njegov odlazak, on je potvrdio i kako je projekt plinovoda Južna interkonekcja bio jedan od tih razloga.
“Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog plinovoda. Naprotiv, projekt je prvobitno nastao kao europska inicijativa s ciljem da se smanji ovisnost BiH od ruskog plina. Međutim, kasnije su se promijenili financiranje projekta i politička dinamika oko njega. Nije se, dakle, radilo o tome treba li se plinovod graditi, već na koji način. Svaki projekt ovog obima mora u potpunosti poštovati principe vladavine prava, imovinska prava i redovite pravne procedure. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su sudjelovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više sticala utisak da Europljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe”, rekao je Schmidt.
Odgovarajući na pitanje što građani BiH očekuju od političara, Schmidt je rekao kako najviše žele mir, ali i kako ne očekuje da će BiH biti primljena u EU u sljedećih 10 godina.
“Prije svega, žele mir. Dok je od Drugog svjetskog rata u Zapadnoj Europi prošlo 80 godina, BiH je od posljednjeg rata udaljena tek 30 godina. Za današnje roditelje i bake i djedove, ta su sjećanja još uvijek vrlo živa. Zato svaka politička kriza brzo oživljava strahove da bi se sukob mogao vratiti. Osobno ne mislim da danas postoji realan rizik od rata, ali upravo ti strahovi objašnjavaju zašto mnogi ljudi i dalje žele snažno prisustvo međunarodne zajednice. Izazov je pokazati da jačanje ustava, vladavine prava i borbe protiv korupcije predstavlja put ka tome da BiH postane dio šire europske zajednice. Ne očekujem da će u narednih deset godina ući u EU, ali vjerujem da bi u roku od pet godina mogla ostvariti određeni oblik postupne integracije”, rekao je, ali i kritizirao EU jer ga se, svojevrsno, brzo odrekla.
“Dobar je običaj ne izjašnjavati se o svom nasljedniku. Ipak, očekivao bih određenu refleksiju o tome kako me je bilo lako lišiti odgovornosti usprkos volji europskih partnera koji su željeli da ostanem na funkciji. Ali želio bih spomenuti dvije stvari. Prvo, žao mi je što europski članovi Vijeća za implementaciju mira i EU nisu uspjeli na vrijeme postići dogovor o mom nasljedniku. To nije dobar signal za kredibilitet europskog odlučivanja i nadam se da će to uskoro biti ispravljeno. Drugo, mislim da bi se debata trebala manje fokusirati na osobe, a više na program. Oštro bih upozorio na opasnost ograničavanja mandata visokog predstavnika. Ovaj Ured mora zadržati mogućnost korištenja Bonskih ovlasti kad god to situacija zahtijeva. Ako se uloga visokog predstavnika svede samo na posmatranje događaja i prijateljski nastup, izgubit će svoj smisao”, kazao je Schmidt za Respekt.
Zašto Schmidt nije smijenio Dodika?
Osvrćući se na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kazao je kako bi Dodikova smjena “gotovo sigurno dovela do daljnje eskalacije političke konfrontacije”.
“Na Balkanu političke krize mogu vrlo lako poprimiti vlastitu dinamiku i u trenutku kada emocije nadvladaju racionalne argumente, praktično je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam umjesto administrativne intervencije izabrao pravno rješenje. Želio sam poslati jasan signal da napadi na ustavni poredak neće biti tolerirani. Smatrao sam to odgovornijim postupkom”, objasnio je.
On je odbacio neke navode kako je bio naklonjen HDZ-u.
“Moj mandat je bio sačuvati institucionalno uređenje koje proizilazi iz Daytonskog sporazuma, što sam i učinio. Kritike su dolazile, i još uvijek dolaze, sa svih strana. Podržao sam formiranje nove Vlade FBiH na čelu sa SDP-om tako što sam zamijenio nužnu suglasnost potpredsjednika Federacije iz SDA. Istovremeno, nisam pristao na naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi bh Hrvatima omogućilo biranje vlastitog člana Predsjedništva bez promjene Daytonskog ustava, što je bila želja HDZ-a. Vodim se principom austrijskog cara Franje Josipa: Očito nisam vladao tako loše ako su svi moji građani okoprilike jednako nezadovoljni mojim odlukama”, naveo je, ali uz opasku kako “Daytonski mirovni sporazum nije konačno rješenje, već investicija u mir, uz pretpostavku da će se BiH postupno razvijati kao funkcionalna, demokratska i multietnička država”, ali i kako je ” kao OHR izvanredna i privremena institucija”.
/Desk/