Kineski čelnik Xi Jinping godinama je poticao etničke manjine, poput Tibetanaca i Ujgura, da prihvate identitet ukorijenjen u kineskoj nacionalnosti i odanosti vladajućoj Komunističkoj partiji, prenosi CNN.
Sada je taj pritisak kodificiran u novi, sveobuhvatni zakon koji zadire u učionice, susjedstva i domove – a Pekingu daje pravo da cilja i ljude izvan svojih granica za koje smatra da krše ova pravila.
Zakon, službeno nazvan Zakon o promicanju etničkog jedinstva i napretka, stupio je na snagu 1. srpnja. Njime se zabranjuju djela koja „narušavaju etničko jedinstvo ili stvaraju etničke podjele“ među 56 službeno priznatih etničkih skupina u Kini. Među njima većinu čine Han Kinezi, s udjelom većim od 90% u populaciji od 1,4 milijarde ljudi.
Prema novim pravilima, škole i državne agencije moraju koristiti mandarinski kineski kao primarni jezik. Učionice moraju osigurati da njihov kurikulum „kova snažan osjećaj zajedništva kineskog naroda“, dok svi roditelji moraju usmjeravati djecu da „vole Kinesku komunističku partiju i kineski narod“.
Država je dužna podupirati muzeje, knjižnice i druge kulturne institucije u organizaciji događaja koji odražavaju kinesku povijest i nacionalni prosperitet. Istodobno, lokalne vlasti moraju raditi na etničkoj integraciji kroz stambenu politiku – što je odredba za koju promatrači sugeriraju da bi mogla dovesti do prisilnih preseljenja.
Organizacije i pojedinci izvan kontinentalne Kine koji „narušavaju“ etničko jedinstvo ili „stvaraju etničke podjele“ također će se smatrati odgovornima. Riječ je o široko postavljenoj odredbi za koju kritičari kažu da će utjecati na aktivizam, istraživanja i rasprave o pitanjima etničkih manjina na globalnoj razini.
U obraćanju povodom 105. obljetnice utemeljenja Kineske komunističke partije u srijedu, Xi je naglasio važnost ovog zakona pozvavši sve članove partije da „kontinuirano učvršćuju i jačaju veliko jedinstvo svih etničkih skupina“.
Zakon je već izazvao oštre kritike skupina za ljudska prava i stručnjaka, koji tvrde da bi mogao potisnuti manjinski kulturni identitet, vjersku praksu i jezik.
U pismu iz travnja, stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava naveli su da bi zakon „mogao imati ozbiljne posljedice za jezičnu, kulturnu i vjersku autonomiju etničkih zajednica, uključujući Tibetance, Ujgure i Mongole“. Također su upozorili na potencijal za „transnacionalnu represiju“, s obzirom na to da se zakon može primjenjivati i u inozemstvu.
Efekt zastrašivanja
Za pojedine promatrače ovaj se zakon čini kao posljednji korak u višegodišnjoj evoluciji kineske politike kojom se naglašava nacionalni identitet na štetu etničke autonomije. Kritičari taj zaokret vide kao agresivan pritisak prema asimilaciji.
Također se smatra dijelom šire vizije osiguravanja nacionalne sigurnosti pod vodstvom Xija, koji je stupio na vlast 2012. godine, nakon masovnih prosvjeda na Tibetu 2008. i smrtonosnih nemira u Xinjiangu, regiji u kojoj živi ujgurska manjina.
S ovim novim zakonom, „Peking više ne tretira ‘etničko jedinstvo’ kao općenitu političku parolu ili pitanje lokalne propagande“, rekao je James Leibold, profesor na Sveučilištu La Trobe u Melbourneu, stručnjak za kinesku etničku politiku.
„Stvaranje jedinstvenog kineskog nacionalnog identiteta postaje obvezujuća odgovornost u školama, obiteljima, medijima, muzejima, među kadrovima, u proračunima, tehnološkim platformama i sigurnosnim tijelima“, istaknuo je. „Poruka je jasna: manjinski identitet prihvatljiv je samo kada je podređen kineskom identitetu koji definira partija.“
Leibold također upozorava na vjerojatni „efekt zastrašivanja“ koji će zakon imati na inozemne znanstvenike, novinare, aktiviste, dijasporu i druge koji proučavaju ili kritiziraju kinesku nacionalnu i pograničnu politiku. Smatra da bi to moglo potaknuti „samocenzuru, odvratiti ljude od putovanja i suziti prostor za znanstvenu raspravu“.
Posljednjih godina Kineska komunistička partija pojačala je nadzor nad vjerskim institucijama te ukinula upotrebu jezika etničkih manjina u osnovnim i srednjim školama te dječjim vrtićima. Peking je također optužen za teška kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući masovna proizvoljna zatvaranja Ujgura i drugih muslimanskih manjina. Kineski dužnosnici te optužbe odbacuju.
Zemlja se suočava i s optužbama za široko rasprostranjenu transnacionalnu represiju. U izvješću organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders iz 2022. navodi se da su pronađeni dokazi o više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta, čija je svrha praćenje, uznemiravanje, a u nekim slučajevima i repatrijacija kineskih državljana koji žive u egzilu. Peking je te navode opovrgnuo.
Iz Pekinga poručuju da njihov novi zakon o etničkom jedinstvu štiti „legitimna prava i interese svih etničkih skupina“ te da „ne ugrožava pravo etničkih manjina na korištenje vlastitog jezika“.
Na pitanje o potencijalu za ekstrateritorijalnu jurisdikciju (tzv. „dugu ruku pravde“) na konferenciji za novinare u ponedjeljak, zamjenik ministra pravosuđa Hu Weilie rekao je da je zaštita vlastitog suvereniteta u skladu s temeljnim normama međunarodnog prava.
„Etničko jedinstvo ključni je kamen temeljac nacionalnog prosperiteta i razvoja“, izjavio je Hu. „Ilegalne aktivnosti koje namjerno potiču etničke napetosti, narušavaju etničko jedinstvo i ugrožavaju nacionalnu sigurnost oslabit će temelje etničkog jedinstva i naštetiti javnom interesu, kao i legitimnim pravima i interesima naroda.“
