Sjedinjene Države počele su deportirati migrante u rijetko naseljeni arhipelag u tropskom Pacifiku, izjavila je u srijedu otočna država Palau za AFP.
Predsjednik Donald Trump predvodio je inicijativu za protjerivanje tražitelja azila i nedokumentiranih migranata iz Sjedinjenih Država, šaljući ih u mjesta poput Salvadora i Ugande.
Mala pacifička država Palau, po broju stanovnika jedna od najmanjih zemalja na svijetu, pristala je u prosincu preseliti do 75 deportiranih osoba uz naknadu od 7,5 milijuna dolara.
Ured predsjednika Palaua Surangel Whipps izvijestio je da je prvi deportirani stigao u zemlju, skupinu koraljnih atola i vulkanskih otoka razasutih oko 800 kilometara istočno od Filipina.
„Dočekali smo našu prvu osobu na aerodromu krajem svibnja, doveli u privremeni dom i pomogli spojiti telefon i smjesti se“, priopćio je ured predsjednika Palaua za AFP.
Deportirane osobe bi se trebale smjestiti i pronaći posao u Palauu i gradeći novi život ispočetka na nepoznatom mjestu gdje nemaju obitelj, prijatelje ili kulturne veze.
Ali prvi deportirani jedva je ‘preživio’ dva tjedna nakon što je sletio u međunarodnu zračnu luku u blizini glavnog naselja Korora.
„Nakon oko dva tjedna odlučio je da neće ostati“, rekli su iz Whippsovog ureda. Osnovni detalji o deportiranom migrantu, uključujući zašto je deportiran i kamo je otišao nakon Palaua, ostaju nepoznati.
Whipps je prethodno pohvalio sporazum o preseljenju kao obostrano koristan za Palau i Sjedinjene Države.
„Radi se o zajedničkoj pobjedi. Pomažemo Sjedinjenim Državama, pomažemo ovim državljanima kojima je potrebno sigurno mjesto za dolazak. I nadamo se da će moći dobiti posao i biti sretni u Palauu“, rekao je na svečanosti potpisivanja u prosincu.
Sporazum zahtijeva da svi deportirani imaju čist kazneni dosje, a Palau zadržava puno pravo veta nad time koga će prihvatiti. Zauzvrat, Sjedinjene Države plaćaju Palauu 7,5 milijuna dolara za zadovoljavanje “potreba javnih usluga i infrastrukture”.
No, kritičari su izrazili duboku zabrinutost, optužujući Sjedinjene Države da koriste zemlje poput Palaua kao odlagalište neželjenih migranata. Zastupnici iz palauskog senata izgubili su posljednji pravni izazov za zaustavljanje te politike ranije ove godine.
„Suverenitet Palaua se u ovom trenutku ne poštuje. Osjećamo da svoje probleme prebacuju na Palau“, rekao je u veljači vođa senata Hokkons Baules. za australsku nacionalnu televiziju ABC.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je Trumpova administracija “nepokolebljiva u svojoj predanosti okončanju ilegalne i masovne imigracije te jačanju sigurnosti američkih granica”.
„Općenito, ne komentiramo detalje naše privatne diplomatske komunikacije s drugim vladama“, rekli su za AFP.
S oko 20 000 ljudi raštrkanih po stotinama vulkanskih otoka i koraljnih atola, Palau je po broju stanovnika jedna od najmanjih zemalja na svijetu. Dugo je bila jedan od najbližih saveznika Sjedinjenih Država u pacifičkoj regiji i jedna je od rijetkih zemalja koja je priznala Tajvan umjesto Kine.
Palau je stekao neovisnost 1994. godine, ali dopušta američkoj vojsci korištenje njegovog teritorija prema dugogodišnjem sporazumu “Sporazum o slobodnom pridruživanju”.
Zauzvrat, Sjedinjene Države daju Palauu stotine milijuna dolara proračunske potpore i preuzimaju odgovornost za njegovu nacionalnu obranu.
/Desk/