Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa
    • Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a
    • AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a
    • Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu
    • Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju
    • Dodik želi donijeti novi ustav RS-a – Banja Luka glavni grad
    • Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu
    • Žene u bh politici: Popunjavaju izborne liste, a muškarcima mandati i glasovi
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Zdravlje i Ljepota

    Znanost iza “zlatnog sata”: Kako promatranje zalaska sunca izravno utječe na mentalno i fizičko zdravlje

    republikaBy republika28.06.2026No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Mnogi od nas doživljavaju zalaske sunca kao estetski ugodne trenutke ili romantične kulise, no sve je više znanstvenih dokaza da ovaj svakodnevni prirodni fenomen ima dubok utjecaj na ljudski mozak i tijelo. Od smanjenja tjeskobe i depresije do poboljšanja pamćenja, kvalitete sna pa čak i poticanja altruizma, “zlatni sat” djeluje kao prirodni terapeutik.

    Znanstvenici i kronobiolozi ističu da smo evolucijski “dizajnirani” da vidimo i izlazak i zalazak sunca – te dvije pojave funkcioniraju kao prirodni graničnici našeg dana.

    Moć osjećaja strahopoštovanja (Awe Effect)

    Jedan od glavnih psiholoških benefita zalaska sunca proizlazi iz osjećaja strahopoštovanja (engl. awe). To je dubok emotivni odgovor koji proživljavamo kada svjedočimo nečemu toliko golemom i veličanstvenom da nadilazi naše uobičajeno shvaćanje svijeta.

    Prema istraživanjima Michelle Shiote, profesorice socijalne psihologije na Sveučilištu Arizona State, ovaj osjećaj donosi ključne prednosti za mentalno zdravlje:

    • Smanjenje fokusa na vlastite probleme: Strahopoštovanje u nama budi osjećaj da smo “mali”, što nam pomaže da osobne probleme i svakodnevni stres sagledamo iz šire perspektive te shvatimo da oni nisu toliko katastrofalni u širem poretku stvari.
    • Prekidanje negativnih misaonih petlji: Kada se zaglavimo u pretjeranom razmišljanju (ruminaciji) i tjeskobi, vizualna snaga zalaska sunca trenutačno privlači našu pažnju, prekida taj negativni krug i vraća nas u sadašnji trenutak.

    Istraživanja pokazuju da je upravo priroda najčešći i najsnažniji pokretač ovog osjećaja, a zalasci sunca prednjače kao vizualno najupečatljiviji i najpristupačniji prirodni fenomeni.

    Superlativ za mozak: Poboljšanje pamćenja i smanjenje upala

    Znanstveni eksperimenti sugeriraju da izloženost trenucima koji izazivaju strahopoštovanje može povećati sposobnost zadržavanja informacija. U testovima gdje su sudionici nakon proživljenog osjećaja strahopoštovanja slušali priče, pokazali su znatno točnije i detaljnije pamćenje od kontrolnih skupina.

    Osim kognitivnih prednosti, redovito proživljavanje ovih pozitivnih emocija ima mjerljive fizičke učinke. Psihologinja Jennifer Stellar sa Sveučilišta u Torontu utvrdila je da osobe koje češće doživljavaju radost i strahopoštovanje imaju najniže razine citokina – markera upale u tijelu. Kronično visoke razine citokina inače su povezane s povećanim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i depresije.

    Zanimljivo je i da nas ti trenuci čine boljim ljudima. Pokusi pokazuju da se pod utjecajem prirodnih ljepota u ljudima budi prosocijalno ponašanje, povećavajući empatiju i spremnost na pomaganje drugima (altruizam).

    Regulacija biološkog sata i bolji san

    Osim psihološkog učinka, zalazak sunca igra ključnu ulogu u našoj biologiji putem regulacije cirkadijalnog ritma – unutarnjeg 24-satnog sata koji upravlja ciklusom spavanja i budnosti.

    FenomenBiološki mehanizam i utjecaj na organizam
    Izlazak suncaBlokira proizvodnju melatonina (hormona spavanja) i potiče lučenje kortizola i serotonina. Pokreće unutarnji sat, podiže energiju i popravlja raspoloženje.
    Zalazak suncaDifuzno crveno i zlatno svjetlo aktivira parasimpatički živčani sustav. Signalizira tijelu da počne proizvoditi melatonin i smanjuje razinu kortizola, pripremajući organizam za odmor.

    Opasnost od umjetnog svjetla

    Kada nakon zalaska sunca produžimo izloženost umjetnom plavom svjetlu s ekrana, varamo sustav koji proizvodi kortizol (hormon stresa). To dovodi do nepoželjnih skokova kortizola u kasnim satima, što uzrokuje lošu kvalitetu sna.

    “Poremećaj cirkadijalnog ritma izravno je povezan s povećanim rizikom od depresije, tjeskobe i kognitivnih oštećenja”, upozorava dr. Mariana Figueiro s medicinskog fakulteta Icahn u New Yorku.

    Zaključak

    Topljenje tjeskobe u kombinaciji s pravilnim biološkim uzemljenjem čini promatranje zalaska sunca jednom od najjednostavnijih, a ujedno i najučinkovitijih besplatnih metoda za samopomoć. Ako vam obveze ne dopuštaju da svakodnevno pratite sunčev ciklus na otvorenom, znanstvenici napominju da čak i moderna LED rasvjeta koja vjerno simulira difuzne tonove sumraka može pomoći u stabilizaciji vašeg biološkog sata. Ipak, ništa ne može u potpunosti zamijeniti autentični doživljaj prirode koji nas uči skromnosti i prisutnosti u trenutku.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Gotovo bez dodanog šećera u prve dvije godine života: Znanstvenici otkrili moguće dugoročne zdravstvene koristi

    10.10.2026

    Radikalna ideja o spavanju: Temperatura bi mogla određivati kada naše tijelo želi zaspati

    08.10.2026

    Kako prepoznati psihopata na poslu? Čovjek koji se pitao je li i sam jedan od njih otkriva znakove

    04.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a

    Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu

    Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju

    Kolumne

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Promo

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.