Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Holivudski rat oko Homera: Zašto je Nolanova „Odiseja“ postala najkontroverzniji film godine
    • Znanost iza “zlatnog sata”: Kako promatranje zalaska sunca izravno utječe na mentalno i fizičko zdravlje
    • Kvaliteta zraka u Mostaru umjereno narušena, izdane preporuke za osjetljive skupine
    • Fenomen topljenja ledenjaka: Jesmo li ubrzali prirodni proces koji traje od posljednjeg ledenog doba?
    • Sigurnosni incident u obrazovnom sustavu: Procurili podaci više od 560 tisuća hrvatskih učenika i nastavnika, oglasio se CARNET
    • Kako je norveški napadač neobičnim navikama i autentičnošću pokorio internet na Svjetskom prvenstvu
    • Kriza na Koridoru Vc: Radovi na pojedinim dionicama obustavljeni, Autoceste FBiH bez komentara
    • Muftija Dedović: Politička stabilnost Mostara ključ je opstanka i dostojanstva Bošnjaka u Hercegovini
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Zdravlje i Ljepota

    Znanost iza “zlatnog sata”: Kako promatranje zalaska sunca izravno utječe na mentalno i fizičko zdravlje

    republikaBy republika28.06.2026No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Mnogi od nas doživljavaju zalaske sunca kao estetski ugodne trenutke ili romantične kulise, no sve je više znanstvenih dokaza da ovaj svakodnevni prirodni fenomen ima dubok utjecaj na ljudski mozak i tijelo. Od smanjenja tjeskobe i depresije do poboljšanja pamćenja, kvalitete sna pa čak i poticanja altruizma, “zlatni sat” djeluje kao prirodni terapeutik.

    Znanstvenici i kronobiolozi ističu da smo evolucijski “dizajnirani” da vidimo i izlazak i zalazak sunca – te dvije pojave funkcioniraju kao prirodni graničnici našeg dana.

    Moć osjećaja strahopoštovanja (Awe Effect)

    Jedan od glavnih psiholoških benefita zalaska sunca proizlazi iz osjećaja strahopoštovanja (engl. awe). To je dubok emotivni odgovor koji proživljavamo kada svjedočimo nečemu toliko golemom i veličanstvenom da nadilazi naše uobičajeno shvaćanje svijeta.

    Prema istraživanjima Michelle Shiote, profesorice socijalne psihologije na Sveučilištu Arizona State, ovaj osjećaj donosi ključne prednosti za mentalno zdravlje:

    • Smanjenje fokusa na vlastite probleme: Strahopoštovanje u nama budi osjećaj da smo “mali”, što nam pomaže da osobne probleme i svakodnevni stres sagledamo iz šire perspektive te shvatimo da oni nisu toliko katastrofalni u širem poretku stvari.
    • Prekidanje negativnih misaonih petlji: Kada se zaglavimo u pretjeranom razmišljanju (ruminaciji) i tjeskobi, vizualna snaga zalaska sunca trenutačno privlači našu pažnju, prekida taj negativni krug i vraća nas u sadašnji trenutak.

    Istraživanja pokazuju da je upravo priroda najčešći i najsnažniji pokretač ovog osjećaja, a zalasci sunca prednjače kao vizualno najupečatljiviji i najpristupačniji prirodni fenomeni.

    Superlativ za mozak: Poboljšanje pamćenja i smanjenje upala

    Znanstveni eksperimenti sugeriraju da izloženost trenucima koji izazivaju strahopoštovanje može povećati sposobnost zadržavanja informacija. U testovima gdje su sudionici nakon proživljenog osjećaja strahopoštovanja slušali priče, pokazali su znatno točnije i detaljnije pamćenje od kontrolnih skupina.

    Osim kognitivnih prednosti, redovito proživljavanje ovih pozitivnih emocija ima mjerljive fizičke učinke. Psihologinja Jennifer Stellar sa Sveučilišta u Torontu utvrdila je da osobe koje češće doživljavaju radost i strahopoštovanje imaju najniže razine citokina – markera upale u tijelu. Kronično visoke razine citokina inače su povezane s povećanim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i depresije.

    Zanimljivo je i da nas ti trenuci čine boljim ljudima. Pokusi pokazuju da se pod utjecajem prirodnih ljepota u ljudima budi prosocijalno ponašanje, povećavajući empatiju i spremnost na pomaganje drugima (altruizam).

    Regulacija biološkog sata i bolji san

    Osim psihološkog učinka, zalazak sunca igra ključnu ulogu u našoj biologiji putem regulacije cirkadijalnog ritma – unutarnjeg 24-satnog sata koji upravlja ciklusom spavanja i budnosti.

    FenomenBiološki mehanizam i utjecaj na organizam
    Izlazak suncaBlokira proizvodnju melatonina (hormona spavanja) i potiče lučenje kortizola i serotonina. Pokreće unutarnji sat, podiže energiju i popravlja raspoloženje.
    Zalazak suncaDifuzno crveno i zlatno svjetlo aktivira parasimpatički živčani sustav. Signalizira tijelu da počne proizvoditi melatonin i smanjuje razinu kortizola, pripremajući organizam za odmor.

    Opasnost od umjetnog svjetla

    Kada nakon zalaska sunca produžimo izloženost umjetnom plavom svjetlu s ekrana, varamo sustav koji proizvodi kortizol (hormon stresa). To dovodi do nepoželjnih skokova kortizola u kasnim satima, što uzrokuje lošu kvalitetu sna.

    “Poremećaj cirkadijalnog ritma izravno je povezan s povećanim rizikom od depresije, tjeskobe i kognitivnih oštećenja”, upozorava dr. Mariana Figueiro s medicinskog fakulteta Icahn u New Yorku.

    Zaključak

    Topljenje tjeskobe u kombinaciji s pravilnim biološkim uzemljenjem čini promatranje zalaska sunca jednom od najjednostavnijih, a ujedno i najučinkovitijih besplatnih metoda za samopomoć. Ako vam obveze ne dopuštaju da svakodnevno pratite sunčev ciklus na otvorenom, znanstvenici napominju da čak i moderna LED rasvjeta koja vjerno simulira difuzne tonove sumraka može pomoći u stabilizaciji vašeg biološkog sata. Ipak, ništa ne može u potpunosti zamijeniti autentični doživljaj prirode koji nas uči skromnosti i prisutnosti u trenutku.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Život je predug za loš brak i zato starije generacije sve češće biraju slobodu

    27.06.2026

    Skupi dodaci za medicinski pomognutu oplodnju ne povećavaju šanse za uspjeh, pokazalo novo istraživanje

    27.06.2026

    Toplotni val tek počinje, klimatolog i kardiolog upozoravaju kako ovo ljeto donosi opasnosti koje se ne smiju ignorirati

    26.06.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Holivudski rat oko Homera: Zašto je Nolanova „Odiseja“ postala najkontroverzniji film godine

    Znanost iza “zlatnog sata”: Kako promatranje zalaska sunca izravno utječe na mentalno i fizičko zdravlje

    Kvaliteta zraka u Mostaru umjereno narušena, izdane preporuke za osjetljive skupine

    Fenomen topljenja ledenjaka: Jesmo li ubrzali prirodni proces koji traje od posljednjeg ledenog doba?

    Sigurnosni incident u obrazovnom sustavu: Procurili podaci više od 560 tisuća hrvatskih učenika i nastavnika, oglasio se CARNET

    Kolumne

    E, boli te k…. za koga navijam

    Sloboda: Najbolje upotrijebiti do označenog datuma

    Topić: Švicarski model je ipak najbolje rješenje za BiH

    Koje je liberalno stajalište o ZDS-u, nacističkom i komunističkom znakovlju?

    Promo

    Povijesni uspjeh za hercegovačko vinarstvo: Neumska vinarija Puntar osvojila zlato na prestižnom Decanteru 2026.

    Predstavljanje knjige ‘Između životinje i božanstva. Ljudsko tijelo i organi u Bibliji’, autora prof.dr. Dubravka Turalije

    U Sarajevu premijera filma ‘Prova, kora i pokora’ o ženama koje su nakon Drugog svjetskog rata ostale same

    Pjesničko-likovna večer ‘Na oltaru ljubavi’ Vesne Oborine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.