Hrvatski narodni sabor BiH osnovan je 2000. godine kao politička platforma koja je trebala predstavljati ideju svehrvatskog zajedništva u Bosni i Hercegovini. Više od dva desetljeća poslije, ta se ideja u praksi sve češće svodi na politički okvir u kojem HDZ BiH okuplja stranke slabijeg izbornog kapaciteta, stvarajući dojam pluralizma među Hrvatima, iako stvarna politička moć ostaje koncentrirana u rukama jedne stranke, analizira Hercegovina.info.
Ono što je zamišljeno kao nadstranački prostor okupljanja hrvatskih političkih predstavnika, s vremenom je pretvoreno u mehanizam političkog legitimiranja HDZ-a BiH. Hrvatski narodni sabor danas funkcionira kao svojevrsni paravan za privid širine i višestranačja, dok izborni rezultati pokazuju da većina stranaka okupljenih oko HDZ-a nema stvarnu težinu u političkom životu.
Pred proteklo zasjedanje HNS-a u veljači 2025. godine zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora više od 170 legitimno izabranih sabornika HDZ 1990, HNP, HDS i HSS nije sudjelovalo u radu XII. zasjedanja toga političkoga tijela. Pobunjenoj Četvorci u ovaj izborni ciklus pridružio se i HRS (Hrvatska republikanska stranka) koja već od ranije ne sudjeluje na sastancima HNS-a i prvi su pokrenuli nezadovoljstvo ovakvim vođenjem.
Nedavno je i Sandro Jurković, čelnik novog pokreta HUM demantirao glasine da će podržati Darijanu Filipović kao predsjedničku kandidatkinju, a njegov zemljak Pero Previšić iz Čapljinske neovisne stranke koja participira u HNS-u i koji je ujedno otvoreni kritičar politike Dragana Čovića, dao je punu podršku Zdenku Lučiću, kandidatu Petorke.
Na protekle opće izbore 2022. godine HDZ BiH izašao je sa širom koalicijom koja, ako se izuzme HSS Marija Karamatića, zapravo čini središnji dio Hrvatskog narodnog sabora pod kontrolom HDZ-a BiH. Koaliciju su činili HDZ BiH, HSS, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST.
Riječ je uglavnom o nekada snažnom i prepoznatljivom HSP-u, odnosno o strankama koje su kroz godine izgubile političku snagu, te o političkim satelitima bez većeg samostalnog značaja.
Rezultati izbora 2022. godine jasno pokazuju kako taj model funkcionira. HDZ-ova koalicija u tom je sastavu osvojila četiri mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH. Sva četiri mandata pripala su kandidatima HDZ-a BiH.
Sličan obrazac vidio se i na razini Federacije BiH. Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH koalicija je osvojila 15 mandata. Gotovo sve zastupničke pozicije zauzeli su HDZ-ovci, osim jedne koja je pripala HSS-ovu Mariju Karamatiću, koji na ove izbore izlazi s oporbenom Petorkom.
Time se dodatno ogolila unutarnja struktura odnosa unutar Hrvatskog narodnog sabora. Stranke okupljene oko HDZ-a BiH formalno sudjeluju u zajedničkim nastupima, no kada se mandati podijele, politički kapital gotovo u cijelosti završava u rukama HDZ-a. Saveznici uglavnom ne služe kao ravnopravni politički partneri, ako se izuzme neka zahvala sitnom trgovinom pozicija na lokalnoj razini.
Zanimljivo je bilo pratiti i utrke za županijske skupštine, gdje se najbolje vidi stvarna snaga pojedinih stranaka iz kruga HNS-a.
Ovu zanimljivu analizu Hercegovina.info u cijelosti pročitajte OVDJE.
/Desk/