Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrdio da korištenje termina „županija“ i njegovih izvedenica u zakonima i aktima vlasti u Federaciji BiH nije u skladu s Ustavom FBiH, čime je, kako se navodi u obrazloženju, konačno zauzet jasan i obvezujući stav o ovom pitanju, prenosi N1.
Sud je odlučivao po zahtjevu sedam zastupnika Skupštine Posavske županije koji su osporili ustavnost Zakona o poljoprivrednom zemljištu te županije. Presudom je djelomično usvojen zahtjev, dok je u preostalom dijelu odbijen kao neosnovan.
U izreci presude Ustavni sud FBiH utvrdio je da članak 49. stavak 3. i članak 98. stavak 1. osporenog zakona, u dijelu koji sadrži formulaciju “Županija, grad i općine”, nisu u skladu s Ustavom Federacije BiH. Istodobno je zauzet širi pravni stav da korištenje termina “županija” i “županijski” nije ustavno u bilo kojem aktu tijela vlasti u Federaciji BiH.
Sud je naglasio da se ova odluka ne odnosi samo na konkretni zakon, već ima opće djelovanje te se primjenjuje na sve propise i akte na teritoriju Federacije. Nakon objave presude, kako je navedeno, svako daljnje korištenje tog termina smatrat će se protivnim Ustavu, a eventualni budući zahtjevi po ovom pitanju tretirat će se kao već presuđena stvar (res iudicata).
U obrazloženju presude Sud podsjeća da Ustav Federacije BiH jasno propisuje da se Federacija sastoji od kantona te da nijedna niža jedinica vlasti nema ovlasti mijenjati ustavno utvrđeni naziv. Posebno je istaknuto da ovo pitanje nije lingvističke prirode, niti se odnosi na pravo upotrebe jezika, već isključivo na poštivanje ustavnog poretka. Sud je ukazao i na dugogodišnju praksu nepoštivanja ranijih odluka u kojima je već zauzet isti stav o neustavnosti ovog termina.
Istodobno, Ustavni sud FBiH nije prihvatio ključne navode podnositelja zahtjeva koji su tražili da se cijeli zakon proglasi neustavnim. Sud je ocijenio da Posavska županija ima ustavne ovlasti uređivati pitanja korištenja poljoprivrednog zemljišta, budući da su prirodna bogatstva područje podijeljene nadležnosti između Federacije i županija. Također je utvrđeno da osporeni zakon ne zadire u pitanje vlasništva nad državnom imovinom, već uređuje način njezina korištenja, što ga razlikuje od ranijih slučajeva koje je razmatrao Ustavni sud BiH.
Međutim, Sud je utvrdio da je županijski zakonodavac u pojedinim odredbama prekoračio ovlasti. Konkretno, osporeni članak 49. stavak 3. proširuje mogućnost prenamjene poljoprivrednog zemljišta i na izgradnju stambenih objekata, što nije predviđeno federalnim zakonom, dok članak 98. stavak 1. neustavno proširuje krug tijela koja mogu raspolagati državnim zemljištem, iako je to prema federalnim propisima isključiva nadležnost Federacije.
U ostalim dijelovima zahtjeva, uključujući navode o povredi prava na imovinu i navodnu diskriminaciju, Sud nije našao osnovu za utvrđivanje neustavnosti.
Presuda će biti objavljena u “Službenim novinama Federacije BiH” i službenim glasilima svih županija, a njezinim stupanjem na snagu tijela vlasti u Federaciji BiH bit će obvezna uskladiti svoje propise i praksu sa zauzetim stavovima Ustavnog suda.