Cijene nafte porasle su na najvišu razinu u više od dvije godine nakon što je katarski ministar energetike upozorio kako očekuje da će svi izvoznici nafte i plina u Zaljevu zaustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana.
Saad al-Kaabi izjavio je za Financial Times da bi sukob na Bliskom istoku – regiji koja igra ključnu ulogu u globalnoj opskrbi energijom i pomorskim putevima – mogao “srušiti gospodarstva svijeta”.
Sirova nafta tipa Brent poskupjela je u petak za više od 9 %, premašivši 93 dolara po barelu – što je najviša razina od jeseni 2023. godine. Rast cijena nafte može imati dalekosežne učinke, ne samo na troškove točenja goriva u vozila, već i na cijene grijanja, hrane i uvozne robe.
Postoje upozorenja da bi visoke cijene nafte i plina – koje su također skočile ovog tjedna – mogle potaknuti inflaciju u vodećim svjetskim gospodarstvima poput Velike Britanije i SAD-a, gdje je ona bila u silaznom trendu.
Kaabi je rekao da bi nafta mogla dosegnuti 150 dolara po barelu ako se sukob s Iranom nastavi tijekom idućih tjedana. Za FT je izjavio: “Ako ovaj rat potraje nekoliko tjedana, rast BDP-a diljem svijeta bit će pogođen. Cijena energije za svakoga će porasti. Doći će do nestašice nekih proizvoda i uslijedit će lančana reakcija tvornica koje neće moći isporučivati robu.”
Potrošači u Velikoj Britaniji već vide više cijene benzina i dizela. RAC je u petak objavio da je benzin poskupio za 3,7 penija, a dizel za 6 penija, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih 16 mjeseci.
Jorge Leon, analitičar u Rystad Energyju, izjavio je za BBC da situacija predstavlja “stvaran rizik za globalnu ekonomiju”. “Mislim da smo na rubu razumijevanja je li ovo vrlo kratka energetska kriza s ograničenim posljedicama ili smo na početku masovne ekonomske i energetske krize”, rekao je.
Katar je veliki proizvođač i izvoznik nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Ovog je tjedna tvrtka QatarEnergy objavila da je zaustavila proizvodnju LNG-a nakon “vojnih napada” na svoja postrojenja. Proglasili su “višu silu” (force majeure), a Kaabi vjeruje da će svi ostali izvoznici energije morati učiniti isto u idućih nekoliko dana ako se rat nastavi.
Čak i ako rat prestane sada, Kaabi tvrdi da će biti potrebni “tjedni do mjeseci” za nastavak normalne proizvodnje.
Oko petine svjetske opskrbe naftom obično se svakodnevno transportira kroz Hormuški tjesnac. Međutim, promet kroz taj uski prolaz gotovo je potpuno stao otkako je prošlog vikenda počeo rat SAD-a i Izraela protiv Irana. Blokada tjesnaca mogla bi poskupiti robu i usluge na globalnoj razini te pogoditi neka od najvećih svjetskih gospodarstava poput Kine, Indije i Japana.
UAE i Saudijska Arabija posjeduju naftovode koji im omogućuju transport nafte bez korištenja tjesnaca, ali analitičari upozoravaju da što dulje traju prijetnje brodovima, to će cijena nafte i transporta biti veća.
Vlade diljem svijeta vjerojatno bi u tom trenutku posegnule za svojim naftnim rezervama, kao što se dogodilo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Iako se prekid cjelokupne proizvodnje u Zaljevu smatra “ekstremnim scenarijem”, rizik raste svakim danom trajanja sukoba.