Slučaj bh Roma Huse B. (41) koji bez azila čak 19 godina živi u Kolnu i prima 7.250 eura jer ima osmero djece, u Njemačkoj je postao virala. O ovom državljaninu BiH koji je uspio izmanipulirati njemački sustav pišu mnogi njemački mediji, Focus, Bild, Deutsche Welle…Svi s istim pitanjem – kako je moguće da ovaj čovjek mjesečno prima 7.250 eura, dok su prosječna neto primanja jednog para supružnika oko 4496 eura neto?
No, ispostavilo se kako je ovaj bh državljanin nadmudrio ili bolje kazati namagarčio njemačku administraciju – u Njemačkoj uspijeva ostati tolike godine u tzv. “toleriranom boravku”, počiniti i pokoje kriminalno djelo iz jednog, jedinog razloga – jer ima osmero maloljetne djece na koje prima doplatak te ga štiti i UN-ova konvencija o pravima i dobrobiti djeteta i očuvanja obiteljskog jedinstva.
Vrlo “dosjetljivo” rješenje za Husu B. i njegovu obitelj. O ovom slučaju otvorena je istraga.
“Kriminalni” ili lukavi Bosanac koji je iskoristio sustav?
Kako je Huso, bosanski Rom, doskočio njemačkoj administraciji i prima 7.250 eura mjesečno, šitanje je koje postavljaju njemački mediji. Bosansko-hercegovački državljanin Huso B. godinama je primao 7.250 eura državne pomoći.
Zbog prijevara je davno trebao biti deportiran iz Njemačke, ali zbog toga što ima osmoro djece – nije.
Sad je dao izjavu za list Bild, prenosi Deutsche Welle.
U Kölnu jedan Bosanac, njegova žena i njihovo osmero djece svakog mjeseca primaju 7250,77 eura od države. A muškarac zapravo već 23 godine uopće ne bi trebao biti u Njemačkoj. U međuvremenu je više puta kazneno gonjen. Nadležni državni ured ipak nastavlja isplaćivati novac. „Kako je to moguće?”, pita se najtiražniji njemački list Bild koji piše o, kako ga nazivaju, „kriminalnom Bosancu”.
Huso B. se prvi put pojavljuje u Kölnu 2003. godine. Bosanac, koji potječe iz romske obitelji, nema nikakve osobne dokumente. Njegov zahtjev za azil biva ubrzo odbijen: Bosna i Hercegovina se smatra sigurnom zemljom podrijetla. Huso B. potom nestaje – i 2007. ponovno se pojavljuje u Njemačkoj, prenosi Bild.
Ponovno biva protjeran i ponovno uspijeva ostati u Njemačkoj jer uzima odvjetnika i podnosi tužbu u vezi s pravom na boravak. Postupak se razvlači dvije godine, a potom njegov zahtjev opet biva odbijen. I ponovno ga nitko ne deportira. Čak ni onda kada počini kaznena djela.
Bild piše i kako je Huso B. policiji poznat zbog raznih prijevara. “Ali, on ne radi samo na svojoj kriminalnoj karijeri. Ovaj Bosanac u Kölnu osniva obitelj i sa suprugom ima ukupno osmero djece”., piše BILD.
I prima pomoć od države prema Zakonu o naknadama za azilante: po 835,24 eura „pomoći za životne potrebe“ za njega i njegovu ženu, te između 630,81 i 817,71 eura po djetetu, ovisno od uzrasta. To ukupno iznosi više od 87.000 eura godišnje. Obitelj ionako ne plaća stanarinu, jer živi u oronulom bloku za azilante u Kölnu. Usporedbe radi, prosječan par u Njemačkoj raspolaže, prema Saveznom zavodu za statistiku, neto prihodom od 4496 eura.
Na osmero djece dodaje se 2072 eura dječjeg dodatka, što ukupno iznosi 6.568 eura mjesečno”, piše njemački tabloid.
Što Huso B. kaže na sve to?
Grad Köln se zbog zaštite podataka ne želi izjašnjavati o slučaju Huso B. Navode da „u slučaju nedostatka prava boravka, obveza napuštanja zemlje ne može uvijek biti provedena. Ovdje se moraju uzeti u obzir, između ostalog (…) obiteljske okolnosti. Kažu da, ako su djeca pogođena deportacijom – čak i samo posredno – to se posebno mora uzeti u obzir.”
Dakle deportacija Huse B. se ne provodi zbog djece. S obzirom na to da obitelj već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo temeljnu naknadu za azilante, nego i takozvane „povećane analogne naknade“, u visini redovne socijalne pomoći. Prema navodima grada Kölna, samo u toj metropoli na Rajni postoji sedam deseteročlanih obitelji s maloljetnom djecom, koje primaju naknade za azilante.
BILD ima na uvid dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova obitelj primaju novca od države. Kada su ga novinari u njegovom domu u Kölnu suočili s tom činjenicom, on je ipak negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost također umanjuje: „Posljednje kazneno djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi ovaj bosanski Rom za BILD.
Ali i to je navodno laž: Huso B. je posljednji put trebao izaći pred sud 8. prosinca 2025. Optužen je da je pokušao izvršiti prevaru u jednoj drogeriji s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše njemački list Bild.
Otvorena istraga
O ovom slučaju izvješćuje i njemački FOCUS online, navodeći kako ovaj odbijeni tražitelj azila živi u Kölnu već 19 godina s dozvolom za tolerirani boravak te da grad Koln sada provodi internu istragu o tome kako je ovaj produljeni boravak bio moguć.
“Dokumenti sugeriraju da vjerojatno ima veze s njegovo osmero djece”, piše Focus.
Nakon otkrića skandala s deportacijom u koji je upleten 41-godišnji odbijeni tražitelj azila iz BiH, novi gradonačelnik Torsten Burmester (SPD) naručio je internu reviziju slučaja. Budući da ta revizija još nije dovršena, glasnogovornik grada za Focus je izjavio kako “trenutno neće dalje komentirati” o tom pitanju.
Prema istraživanju FOCUS Onlinea, Huso B., koji ima povijest kaznenih djela i stigao je u Köln bez identifikacijskih dokumenata, trebao je biti deportiran još 2003. godine. Međutim, Bosanac je nestao bez traga i iznenada se ponovno pojavio 2007. godine. Nakon dvogodišnje pravne bitke, njegova žalba na nalog za deportaciju je odbijena.
Stranci s toleriranim boravkom u Kölnu: Razlozi i pozadina
Unatoč tome, B. nije morao napustiti zemlju i toleriran je već 19 godina. Grad je odbio komentirati razloge. Službeni dokumenti, koje je FOCUS online uspio pregledati, navode da “nije pokrenut postupak deportacije zbog naknadno rođene djece”. M. i njegova supruga sada imaju osmero maloljetne djece, za koju ured za socijalnu skrb u Kölnu pruža podršku.
Već u rujnu 2023. obitelj je primila ukupno oko 7.250 eura. To je navedeno u gradskoj obavijesti koja detaljno navodi isplate, u rasponu od 630 do 835 eura, za djecu i roditelje.
Praćenje socijalnih naknada za obitelji s toleriranim boravkom
Novinari portala ‘Kölner Stadt-Anzeiger’ upitao je provode li se provjere kako bi se osiguralo da se novac stvarno koristi za djecu. Gradski ured za tisak odgovorio je kako se ne provode. “Kao i kod drugih socijalnih naknada, nema praćenja kako se novac koristi u pojedinačnim slučajevima”, odgovorili su iz gradskih službi.
Ostala su pitanja ostala bez odgovora. Na primjer, je li Bosanac koji je bio predmet deportacije ikada radio od svog boravka u Kölnu. Grad je jednostavno odgovorio: “Prije nego što se dodijele socijalne naknade, provjerava se (uključujući prihode i imovinu) postoji li pravo na njih.“
Drugo pitanje bilo je: „Osiguravaju li vlasti barem da su djeca dobro?“ Odgovor je bio: „Ako vlasti imaju opće zabrinutosti oko dobrobiti djece – ne samo u ovom konkretnom slučaju – obitelj će, naravno, biti istražena.“
U Kolnu 3.657 stranaca bez azila
Trenutno u Kölnu živi 3657 toleriranih stranaca. Od njih je 791 ovdje više od pet godina. Dodatnih 885 muškaraca i žena čak je u Kölnu više od deset godina. Ova informacija dolazi iz odgovora gradske ravnateljice Andree Blome na upit vijećničke skupine CDU-a.
Međutim, uprava ne može dati informacije o tome „koliko je od tih osoba osuđeno za kaznena djela“. Trenutno imigracijski ured rješava 1.080 slučajeva dobrovoljnog odlaska ili deportacije osoba koje su bile obvezne napustiti zemlju.
“U 2025. godini deportirano je 245 osoba (od kojih je 130 bilo kriminalaca), a 197 osoba je dobrovoljno otišlo nakon što su primile savjetovanje o povratku”, navodi se u administrativnom dokumentu.
“Uvjerljivi razlozi za tolerirani boravak” postoje samo kada su ugrožena temeljna prava osoba koje su obvezne napustiti zemlju. To uključuje, na primjer, pravo na fizički integritet ili očuvanje obiteljskog jedinstva. Dobrobit djeteta, na temelju UN-ove Konvencije o pravima djeteta, također bi isključila deportaciju.
Postupak toleriranog boravka i deportacije u Kölnu
Tolerirani boravci izdaju se na maksimalno šest mjeseci, prema gradskoj upravi. Prije svakog produljenja provodi se pregled kako bi se utvrdilo vrijede li i dalje postojeći razlozi za tolerirani boravak. Ako ne, započinje složeni postupak deportacije ako odbijeni tražitelji azila ne odu dobrovoljno. Ovaj postupak također uključuje dobivanje zamjenskih putnih dokumenata.
U slučaju Huse B., čini se da desetljećima nisu dobivani zamjenski dokumenti.
Ulrich Breite, voditelj parlamentarne skupine FDP-a u Gradskom vijeću Kölna, to oštro kritizira. “Odgovori gradske uprave u svezi s postupanjem s osobama koje moraju napustiti zemlju, posebno kriminalcima su zastrašujući, čak i neovisno o konkretnom slučaju”, rekao je Breite odgovarajući na pitanje o nemarnosti u izdavanju tolikog broja privremenih dozvola za boravak, dok se istovremeno ne zna broj kriminalaca koji moraju napustiti zemlju koja postaje utočište za terorističke prijetnje.
Poziv na “promjenu mentaliteta”
“Promjena mentaliteta u gradskim administrativnim postupcima odavno je trebala biti potrebna. Pažljivo gledati, umjesto da se zatvaraju oči pred deportacijom po sudskom nalogu, posebno u slučaju kriminalaca”, rekao je Breite. On navodi i slučaj izvjesnog Marka M., koji je izbjegao deportaciju skrivajući se u Kolnu prije deportacije te se nakon nakon određenog vremena, ponovno pojavio. Čini se da je slučaj Huse.B bio okidač za ozbiljno razmišljanje o promjeni pristupa prema ovakvim i sličnim slučajevima.
/Republika/