Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Putin o njemačkim optužbama da Rusija stoji iza napada dronom: Namjerna provokacija jer Merz gubi rejting
    • Radončić: EU treba zabraniti ulazak svim dužnosnicima koji budu na Mladićevoj sahrani
    • Cvjeta “biznis” krijumčarenja ilegalnih migranata – Hrvatska državljanka i državljani Srbije BiH i Italije, u Hrvatsku prebacili najmanje 192 ilegalna migranta
    • Odvjetnik i aktivist: Stanari zgrada su zakoniti suvlasnici zemljišta oko zgrade
    • Njemačko veleposlanstvo u BiH: Netočno je da su izborne tehnologije protuustavne u Njemačkoj” – demantirali i da je Schmidt promovirao njemačku izbornu tehnologiju
    • Sukob migranata u Sarajevu – jedan izboden
    • Europska komisija: Za vozače iz trećih zemalja postoje pragmatična rješenja kako bi se izbjeglo pravilo ’90 dana’ – bilateralni sporazumi, dugoročne vize i boravišne dozvole…
    • Plenković u Mostaru: Za projekte bh Hrvata 25,75 milijuna eura od hrvatskih poreznih obveznika
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Samo dobre stvari

    ‘I dalje ima moć šokirati’: Zašto je remek-djelo ‘Orkanski visovi’ toliko neshvaćeno

    republikaBy republika03.02.2026No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Još od objavljivanja sredinom 19. stoljeća, priča Emily Brontë o strastvenoj ljubavi i okrutnoj osveti podjednako je opčinjavala obožavatelje i zbunjivala kritičare. Objavljeni 1847. pod pseudonimom “Ellis Bell”, Orkanski visovi dočekani su s mješovitim recenzijama. Neke su bile oštre, užasnute “brutalnom okrutnošću” i prikazom “poludivlje ljubavi”, dok su druge priznavale “snagu i pamet” knjige. Mnogi su jednostavno rekli da je “čudna”.

    “Ljudi nisu znali što bi s ovom knjigom jer nema jasan moralni kut”, kaže Clare O’Callaghan, profesorica viktorijanske književnosti. Tek tri godine nakon objave, Charlotte Brontë otkrila je da je autorica zapravo njezina mlađa sestra, Emily, tvrdeći da kritičari nisu prepoznali njezinu pravu moć.

    Nova vizija Emerald Fennell

    Redateljica filma Saltburn, Emerald Fennell, priprema svoju verziju priče koja izlazi 13. veljače, s Margot Robbie kao Catherine Earnshaw i Jacobom Elordijem kao Heathcliffom. Fennell je naslovu dodala navodnike, naglašavajući da ne adaptira roman doslovno, već radi svoju verziju jer je priča previše “gusta, komplicirana i teška”.

    Roman Emily Brontë, Orkanski visovi, naišao je na oštre kritike kada je objavljen 1847. godine

    Priča o strasti ili o osveti?

    Fennellin film koristi slogan “najveća ljubavna priča svih vremena”, no možda bi prikladnije bilo reći “najveća priča o osveti”. Iako u knjizi postoji neporeciva strast (“Od čega god da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste”), Heathcliff je više napaćeni antijunak nego romantični heroj. Catherine je također teška — melodramatična je i zlobna. Njihova neraskidiva veza stvara generacijski ciklus zlostavljanja i uništenja.

    Struktura i nasilje

    Knjiga je podijeljena u dva sveska: prvi se fokusira na Catherine i Heathcliffa, a drugi na njihovu djecu. Mnoge filmske adaptacije potpuno preskaču drugu polovicu romana, čime ublažavaju kraj i “čiste” njegove najmračnije dijelove. U drugom dijelu, Heathcliffova tiranija doseže vrhunac:

    • Fizički i psihički zlostavlja svoju ženu Isabellu (čak joj objesi psa).
    • Haretona, sina svog neprijatelja, prisiljava na rad kao slugu.
    • Otima mladu Cathy Linton kako bi osigurao posjed nad imanjem.

    Česte zablude

    Osim što se pogrešno doživljava isključivo kao romansa, česta je zabluda da je roman neprestano mračan. O’Callaghan ističe da je knjiga mjestimice i smiješna — sluge Nelly i Zillah su velike tračerice, dok je Lockwoodova snobovština gotovo komična, poput lika iz romana Jane Austen koji je zalutao u svijet sestara Brontë.

    Emily Brontë nikada nije doživjela uspjeh svog jedinog romana. Umrla je u 30. godini od tuberkuloze, godinu dana nakon objave. Iza sebe je ostavila remek-djelo koje nas, prema riječima jednog kritičara iz 1848., prisiljava da ga pročitamo do kraja, a nakon toga o njemu ne možemo prestati pričati.

    knjiga orkanski visovi roman
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Što se mijenja za tinejdžere na Instagramu i Facebooku; Meta ulaže u zaštitu mladih nakon povijesne nagodbe?

    29.08.2026

    Kako spriječiti da vam umjetna inteligencija ispije mozak

    27.08.2026

    Supermarket-turizam: Zašto su nas opčinile inozemne trgovine

    22.08.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Putin o njemačkim optužbama da Rusija stoji iza napada dronom: Namjerna provokacija jer Merz gubi rejting

    Radončić: EU treba zabraniti ulazak svim dužnosnicima koji budu na Mladićevoj sahrani

    Cvjeta “biznis” krijumčarenja ilegalnih migranata – Hrvatska državljanka i državljani Srbije BiH i Italije, u Hrvatsku prebacili najmanje 192 ilegalna migranta

    Odvjetnik i aktivist: Stanari zgrada su zakoniti suvlasnici zemljišta oko zgrade

    Njemačko veleposlanstvo u BiH: Netočno je da su izborne tehnologije protuustavne u Njemačkoj” – demantirali i da je Schmidt promovirao njemačku izbornu tehnologiju

    Kolumne

    Zlatna misa

    Ruganje tuđoj nesreći – poraz u pobjedi

    Ozdravljenje ili zašto razumjeti 66. Shakespeareov sonet

    Zašto je francuski novinar osuđen zbog pisanja istine?

    Promo

    NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2026 – Svijet mora u Neumu

    Busovača domaćin 13. međunarodne smotre folklora ‘Srce Središnje Bosne’

    U Međugorju međunarodni šahovski turnir sa sudionicima iz više od 15 europskih i azijskih zemalja

    U Ljubuškom predstavljanje knjige – ‘Sin – Priča o Toniju’ vraća se kući

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.