Francuski predsjednik predvodi pozive EU-u da upotrijebi svoje najjače trgovinsko oružje protiv Sjedinjenih Država. Neke prijestolnice nisu sasvim sigurne u taj potez, piše Politico.
Odluka Donalda Trumpa da uvede carine zemljama koje su iskazale potporu Grenlandu gura transatlantske odnose do točke pucanja, dok lideri EU-a razmatraju načine uzvraćanja Washingtonu koji su do sada bili nezamislivi.
Jedna od opcija koju predlažu centristički i ljevičarski političari jest da Europa izvuče svoj Instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument), takozvanu trgovinsku „bazuku“ EU-a — moćan alat za odmazdu prvotno osmišljen za suzbijanje pritisaka iz Kine, koji bi Europi omogućio uvođenje carina i ograničenja ulaganja protiv država koje vrše pritisak.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio se onima koji pozivaju na aktivaciju ovog instrumenta protiv SAD-a. Macronov tim izjavio je u nedjelju da će predsjednik biti u kontaktu s europskim kolegama i u ime Francuske zatražiti aktivaciju instrumenta uoči hitnog sastanka veleposlanika EU-a.
Eskalacija napetosti
Odnosi između Washingtona i Europe mjesecima su poljuljani jer je američki predsjednik dvojio oko potpore Ukrajini, prisiljavao zemlje EU-a na nepovoljne trgovinske ugovore i natjerao saveznike iz NATO-a na masovno povećanje izdvajanja za obranu. Čak i na vrhuncu tih tenzija, lideri EU-a suzdržavali su se od protuudaraca, tvrdeći da je rizik od povlačenja SAD-a iz NATO-a veći od bilo kakvog lošeg trgovinskog dogovora.
Međutim, sada kada Trump pojačava svoje zahtjeve prema Grenlandu, što je izazvalo prosvjede na ulicama Nuuka i Kopenhagena, europski lideri suočeni su sa sve glasnijim pozivima da odustanu od blagog pristupa i pripreme se za konfrontaciju. Činjenica da je Trump aktivirao carine odmah nakon što je EU potpisala veliki trgovinski sporazum s latinoameričkim zemljama (Mercosur) samo produbljuje odlučnost nekih Europljana.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je na društvenim mrežama: „Odlučno i ujedinjeno stojimo uz Dansku i narod Grenlanda. Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik od eskalacije.“
Problem u komunikaciji?
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koju smatraju jednom od europskih čelnica s najboljim odnosom s Trumpom, izjavila je novinarima u Seulu da je razgovarala s američkim predsjednikom te napomenula da je došlo do „problema u razumijevanju i komunikaciji“ oko odluke nekoliko europskih zemalja da pošalju trupe na Grenland. Naglasila je da ta raspoređivanja ne bi trebala biti tumačena kao „antiamerička“.
Nekoliko europskih nacija, uključujući Francusku, Njemačku, Švedsku, Finsku, Norvešku i Nizozemsku, najavilo je slanje vojnika za sudjelovanje u danskoj vojnoj vježbi na Grenlandu kako bi osigurali Arktik, nakon što je Trump izjavio da je otok okružen ruskim i kineskim brodovima.
Što dalje?
Europski parlament već je spreman blokirati ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU-SAD dogovorenog prošlog ljeta. No, aktiviranje Instrumenta protiv prisile bio bi mnogo ozbiljniji korak jer bi značio korištenje alata dizajniranog za neprijateljske države protiv najvećeg saveznika EU-a.
Ipak, zemlje orijentirane na izvoz mogle bi ustuknuti pred potpunim trgovinskim ratom sa SAD-om zbog Grenlanda, otoka s 57.000 stanovnika koji je još 1985. napustio tadašnju Europsku zajednicu. Strategija Europe trenutno se razrađuje dok se predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća António Costa vraćaju iz Latinske Amerike.
„Ovo je strašno vrijeme“, rekao je jedan dužnosnik EU-a. „Moramo ostati smireni i nastaviti dalje.“