U vrijeme svog prvog mandata, u kolovozu 2019. godine, Donald Trump je izjavio kako razmatra mogućnost kupnje ili aneksije Grenlanda. Budući da je ovo autonomni teritorij Danske, dužnosnici kraljevine ideju su nazvali neozbiljnom i naglasili kako Grenland nije na prodaju. I zaključak da je ideja neozbiljna možda bi i “držao vodu” da je američki predsjednik nije ponovio ovog mjeseca, odmah nakon uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, piše Forbes BiH.
„Grenland nam je potreban iz perspektive nacionalne sigurnosti. Toliko je strateški važan. Trenutno je Grenland posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima“, kazao je Trump.
Iako neki stručni izvori sugeriraju da situacija nije baš onakva kakvom je predsjednik prikazuje (da ruski i kineski brodovi “marširaju” oko otoka), a Danska uporno ponavlja da je povećala ulaganja u arktičku sigurnost, to nije spriječilo američkog predsjednika da sarkastično doda: „Znate li što je Danska nedavno učinila kako bi pojačala sigurnost na Grenlandu? Dodali su još jednu pseću zapregu. Istina je. Mislili su da je to odličan potez“, kazao je Trump obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Najveći otok koji nije kontinent
Međutim, ono što izvještaji pokazuju jest da je Danska već počela konkretno izdvajati sredstva za jačanje sigurnosti Grenlanda i šire arktičke regije. U bliskoj suradnji s Vladom Grenlanda (Naalakkersuisut) i Vladom Farskih Otoka, Vlada Danske i potpisnice Sporazuma o obrani za razdoblje 2024. – 2033. dogovorile su Drugi sporazum o Arktiku i Sjevernom Atlantiku.
Sporazum uključuje niz nabava u području obrane s ciljem daljnjeg jačanja operativne učinkovitosti danskih oružanih snaga u regiji. U prvom dijelu obrambenog sporazuma investicija je vrijedna oko 14,6 milijardi danskih kruna (oko 2 milijarde dolara) i uključuje dronove, brodove i satelitski nadzor, dok je drugi, veći paket vrijedan oko 27,4 milijarde DKK (3,67 milijardi eura) dogovoren za širu modernizaciju. To uključuje još dva arktička broda, pomorske patrolne zrakoplove, dodatne dronove, novo sjedište Zajedničkog arktičkog zapovjedništva u Nuuku te podmorski komunikacijski kabel. Realizacija se očekuje u narednim godinama.
Grenland obiluje rijetkim mineralima i najveći je otok na svijetu koji nije kontinent. Od 2009. godine ima pravo proglasiti neovisnost ako nacija tako izglasa. Ribarstvo je najveća industrija na otoku, a riba i riblji proizvodi čine preko 85 % nacionalnog izvoza. Pored ribolova, otok je bogat prirodnim resursima, uključujući zlato, dijamante i neiskorišteni plin.
Ono što Grenland zaista čini vrijednim, piše voice.com, jest količina rijetkih zemnih minerala, poput cirkonija, niobija i itrija, koji se koriste u telefonima, MRI uređajima i vojnoj opremi.
Povijest ponuda i astronomske procjene
Ideja o kupnji Grenlanda nije originalno Trumpova. SAD su nakon Drugog svjetskog rata razmatrale kupnju Grenlanda od Danske te su kraljevini ponudile 100 milijuna dolara u zlatu (neki izvori navode i 300 milijuna USD), što je Danska glatko odbila. Oba neuspjela pokušaja pokazuju da je ovo pitanje političko, a ne tržišno.
A kada bi bilo tržišno – iako je sve na razini spekulativnih procjena – ekonomisti su procijenili da bi hipotetska „cijena“ Grenlanda mogla iznositi od 12,5 milijardi do 77 milijardi dolara, ako bi se temeljila na povijesnim kupnjama teritorija kao što su Američki Djevičanski Otoci ili Aljaska, uz prilagodbu inflaciji i ekonomskoj veličini. Podsjetimo, SAD su kupile Aljasku od Rusije 1867. godine za 7,2 milijuna dolara.
Neke druge procjene pokazuju kako bi se uz dodatne troškove i kompenzacije moglo govoriti i o cifri većoj od 200 milijardi dolara, dok najekstremnije procjene dižu cijenu otoka na oko 1,1 bilijun dolara, uzimajući u obzir vrijednost rijetkih metala, nafte i drugih resursa.
Primjerice, jedna tona cirkonija košta 5.600 dolara, a na Grenlandu ga ima oko 2 milijuna tona, što samo tom mineralu daje vrijednost od 11,2 milijarde dolara. Analitičar Jacob Jensen procjenjuje da bi ukupna vrijednost svih resursa iznosila oko 200 milijardi dolara. Uz BDP od 3,456 milijardi dolara, ukupna hipotetska cijena iznosi približno 203,45 milijardi dolara.
Danska financira većinu proračuna
Grenland je dio Kraljevine Danske, ali nije punopravna danska regija. Autonomiju je dobio 1979. godine, a ona je proširena 2009. Zakonom o samoupravi (Self-Government Act). Grenland ima vlastitu vladu i parlament, kontrolira unutarnje poslove, obrazovanje, zdravstvo i resurse, ali Danska još uvijek upravlja vanjskom politikom, obranom i financiranjem.
Prema ustavu, Grenland može proglasiti punu neovisnost ako većina stanovnika na referendumu podrži tu ideju. Lideri Grenlanda ne kriju želju za potpunom samostalnošću, ponajviše zbog kontrole ekonomskih i rudarskih resursa, ali praktični koraci u tom smjeru do sada nisu poduzeti. Najveći razlog je činjenica da bi se otok u slučaju potpune neovisnosti morao potpuno osloniti na vlastite snage u ključnim sektorima, uključujući obranu. Za sada dobar dio tih troškova snosi Danska, odakle se u proračun Grenlanda slijeva oko 3,5 milijardi dolara godišnje.
