Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Poniženi branitelji i obezvrijeđena država – braniteljski dodatak 1,5 KM mjesečno – Ništavnih 65 KM za skoro četiri godine obrane BiH – manje od dnevnice bilo kojeg političara
    • Svečano obilježen Dana grada Stoca – uz poruke poštovanja prošlosti, očuvanja stabilne sadašnjosti i izgradnje sigurne budućnosti
    • Umirovljenici: Povećanje mirovina obmana vlade
    • Napadi američke vojske i iranska prijetnja uništenjem američkih baza – “Od njih neće ostati ni traga”
    • Berlin različito gleda na stavove SAD-a i EU-a u BiH oko izbora visokog predstavnika
    • Jerko Ivanković Lijanović predao zahtjev za promjenu prezimena – umjesto Lijanović želi biti ‘Boljitak’
    • Traži se istraga protiv predsjednika FIFA-e Giannija Infantina zbog političke pristranosti
    • KAO NIKADA DO SADA – Svećenik u propovijedi na godišnjicu poginulih hrvatskih branitelja na Gradini prozvao lažne branitelje: “Stidite se svoga roda”
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Global

    Europska skijališta pod prijetnjom klimatskih promjena – koja zemlja prolazi najgore?

    republikaBy republika04.01.2026No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Više temperature i nedostatak snijega prisiljavaju europska skijališta na preispitivanje svojih poslovnih modela. Samo nekoliko tjedana prije ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Cortini (6. veljače), padine oko „bisera Dolomita” prekrivene su snijegom. No, turisti i skijaši nemaju uvijek tu sreću.

    Zbog zagrijavanja klime, snijeg je često ograničen samo na same staze. Čak i tamo, jamči ga isključivo umjetno zasnježivanje, uz popratne ekonomske i ekološke troškove koji se često prelijevaju na cijene skijaških karata. Za mnoge Europljane, zimski sportovi time postaju sve nedostupniji.

    Kako klimatske promjene oblikuju Zimske olimpijske igre

    Čak i u poznatom talijanskom skijalištu u provinciji Belluno, klimatske promjene čine snježne padaline rjeđima, a temperature višima — što je problem koji muči cijeli alpski luk. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) priznao je utjecaj globalnog zatopljenja uzrokovanog prvenstveno izgaranjem ugljena, nafte i plina.

    Neizbježno će biti pogođena i sama geografija Olimpijskih igara. Od 1924. godine, 21 lokacija ugostila je Zimske igre. Bez brze i drastične akcije, samo četiri od tih lokacija bit će prikladne do sredine stoljeća, prema studiji Sveučilišta Waterloo iz 2021. godine. To su: Lake Placid (SAD), Lillehammer i Oslo (Norveška) te Sapporo (Japan). Do 2080. godine, u najgorem scenariju, samo bi japansko skijalište moglo ponovno ugostiti Igre.

    Koje su europske zemlje najovisnije o zimskim sportovima?

    Europski sektor zimskog turizma ostvario je promet od otprilike 180 milijardi eura u 2022. godini. Alpe su srce tog sektora, ali i dom za 80 milijuna ljudi u osam zemalja.

    Njemačka je europska zemlja s najviše skijališta (498), a slijede je Italija (349) i Francuska (317). Međutim, studija iz 2023. predviđa da će, pri porastu temperature od 2°C, čak 53 % od 2.234 postojeća skijališta u Europi biti pod visokim rizikom od nedostatka snijega. Najteže će biti pogođeni Pirineji (89 % skijališta u opasnosti) i francuske Alpe (jedna trećina).

    Tri kategorije ugroženosti

    • François Hugues, istraživač s instituta Inrae, dijeli europske planine u tri skupine:
    • Unutarnje Alpe (Francuska, Švicarska, Austrija): Povoljne nadmorske visine i uvjeti.
    • Slovenske Alpe i Pirineji: Ranjiviji, s manje manevarskog prostora.

    Apenini (Italija) i planine Iberijskog poluotoka: Već su „dotjerani do granica”. Za njih je teško predvidjeti pozitivan ekonomski ishod ako se nastave oslanjati isključivo na skijanje.

    Umjetni snijeg: Rizično i skupo rješenje

    Umjetni snijeg može biti potpora, ali ne i zamjena. Proizvodnja snijega za stazu duljine 1 km i širine 50 m košta između 30 i 40 tisuća eura. Osim financija, tu je i ekološki faktor. Za osnovno zasnježivanje jednog hektara staze potrebno je najmanje milijun litara vode.

    Europska unija je 11. prosinca 2025. naglasila potrebu za koordiniranim upravljanjem vodnim resursima u alpskoj regiji kako bi se osigurala otpornost na suše. Također, za rad snježnih topova u svim alpskim odmaralištima potrebno je oko 600 GWh električne energije, što odgovara godišnjoj potrošnji 130.000 četveročlanih kućanstava.

    Skijanje postaje sport za bogate

    Troškovi skijanja u Europi porasli su u prosjeku za 34,8 % od 2015. godine, što je daleko iznad stope inflacije.

    Dolomiti Superski: Dnevna karta sada košta do 86 € (u usporedbi sa 67 € u 2021.).

    Livigno: Najveći porast — s 52 € (2021.) na 72 € (2025.).

    “Skijanje će postati sport za bogate”, objašnjava Christophe Clivaz sa Sveučilišta u Lausanni. Operateri će privlačiti imućne turiste iz udaljenijih zemalja, što će ekonomski pomoći, ali će dodatno povećati emisije stakleničkih plinova zbog zrakoplovnih putovanja, stvarajući začarani krug klimatske krize.

    rizik skijanje snijeg
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Preminuo američki senator Lindsey Graham

    12.07.2026

    Gay predsjednica desničarskog njemačkog Afd-a – živi u istospolnoj zajednici, a kaže da se može zalagati za tradicionalnu obitelj

    05.07.2026

    Vatikan proglasio raskol: Izopćena tradicionalistička skupina nakon prkošenja papinim upozorenjima

    02.07.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Poniženi branitelji i obezvrijeđena država – braniteljski dodatak 1,5 KM mjesečno – Ništavnih 65 KM za skoro četiri godine obrane BiH – manje od dnevnice bilo kojeg političara

    Svečano obilježen Dana grada Stoca – uz poruke poštovanja prošlosti, očuvanja stabilne sadašnjosti i izgradnje sigurne budućnosti

    Umirovljenici: Povećanje mirovina obmana vlade

    Napadi američke vojske i iranska prijetnja uništenjem američkih baza – “Od njih neće ostati ni traga”

    Berlin različito gleda na stavove SAD-a i EU-a u BiH oko izbora visokog predstavnika

    Kolumne

    Šutanje kožne mješine vrijednije od svih političkih nabiguza

    E, boli te k…. za koga navijam

    Sloboda: Najbolje upotrijebiti do označenog datuma

    Topić: Švicarski model je ipak najbolje rješenje za BiH

    Promo

    U Međugorju međunarodni šahovski turnir sa sudionicima iz više od 15 europskih i azijskih zemalja

    U Ljubuškom predstavljanje knjige – ‘Sin – Priča o Toniju’ vraća se kući

    Povijesni uspjeh za hercegovačko vinarstvo: Neumska vinarija Puntar osvojila zlato na prestižnom Decanteru 2026.

    Predstavljanje knjige ‘Između životinje i božanstva. Ljudsko tijelo i organi u Bibliji’, autora prof.dr. Dubravka Turalije

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.