Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je set uvjeta po kojima bi se, kako smatraju hrvatski akademici, susjedna Republika Hrvatska trebala voditi prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u svezi njihova ulaska u Europsku uniju.
Objavljeni dokument na službenoj stranici HAZU-a, naveden je kao “prilog za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa” s jasno određenim temama na kojim bi, prema stavovima hrvatskih akademika, Hrvatska trebala inzistirati na ispunjenju od BiH, Srbije i Crne Gore ukoliko žele pozitivan stav za njihovo člansto u EU.
Za bh Hrvate najveća opasnost srpski secesionizam i bošnjački unitarizam – traži se treći entitet i zaštita vitalnih nacionalnih interesa te da se Hrvatskoj prizna osloboditeljska uloga
Izuzev pitanja na području energetike, klimatskih promjena, zaštita okoliša, granica itd, navedena su i politička pitanja, već sada je jasno da će pregovori biti mukotrpni. Ali, pitanjeje je također i koliko će ove priloge uvažiti hrvatski političari. Što se tiče BiH, kao najveći politički izazov s kojim se Hrvati u BiH susreću, navodi se srpski secesionizam i bošnjački unitarizam.
“Hrvatima u BiH treba osigurati savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru”, stoji u dokumentu objavljenom 20. svibnja ove godine.
Navodi se i nužnost priznanja osloboditeljske uloge Hrvatske i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije kao i prestanak lažnog optuživanja Hrvata pred sudovima. “Osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija”, navodi se u dokumentu.
Od Srbije se traži priznanje agresije, plaćanje odštete, vrađanje arhiva iz NDH i Domovinskog rata, popisi ubijenih i nestalih
Uvjeti za Srbiju, a koje preporučuje HAZU, bili bi daleko, daleko strožiji. Među njima je i prestanak poticanja neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande, a među njima su i pitanje Bunjevaca, jezika, jasenovački mit, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i dr., zaštita hrvatskih manjina, razgraničenje na Dunavu, stvarno, a ne deklarativno pravo na neometan povratak svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove, ali i definiranje položaja Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj.
Također se traži i dostavljanje podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno, vraćanje arhiva Nezavisne Države Hrvatske, arhiva JNA o križnim putovima i logorima, o hrvatskom proljeću itd., kao i vražanje dokumentacije iz vukovarske bolnice te otkrivanje svih mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku kao i imena ubijenih, zatočenih i nestalih.
“Na svim razinama Srbije javno i nedvosmisleno priznanje hrvatskoga jezika kao posebnog i neovisnog standardnog jezika…Odricanje od svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti (osobito dubrovačke), od strane kulturnih i drugih institucija Republike Srbije…Priznati agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, osobito na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnesenog kulturnog blaga, sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za počinjena zla”, niz je zahtjeva koje Srbija, kako smatraju hrvatski akademici, treba ispuniti za ulazak u EU.
Crna Gora od Hrvatske treba zatražiti oprost zbog agresije i razaranja
Kada je riječ o Crnoj Gori, prema mišljenju iz HAZU-a, između ostaloga, Hrvatima u toj državi trebaju se jamčiti mandati u Skupštini, a navodi se i nužno određenje kopnene granice, zaštita prava hrvatske manjine i istinsko pravo na povratak, ali i plaćanje odštete za počinjenu agresiju u Hrvatskoj i to posebno na kulturnoj baštini i vraćanje odnesenog kulturnog blaga.
Crna Gora bi od Hrvatske trebala zatražiti i oprost za počinjena zla i prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, a što se tiče Jadranskog mora, navodi se da trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u suglasju sa stavovima iz Glasgowa te obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje.
Priloge za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovra Republike Hrvatske s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u svezi njihova ulaska u EU u cijelosti pročitajte OVDJE.
/Republika/