Predstavljen je i prigodan zbornik radova naslova „Rama 1968.“ Od iseljavanja do integracije. Naime, 27 studenog navršilo se 50 godina kako je u probni rad pušten Agregat br. 1 Rama, a sutradan – 8. prosinca navršava se i 50 godina da je u rad pušten i Agregat br. 2 Rama, te potopljen ovaj kraj. Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,50 km četvornih zemljišta, 1147 raznih objekata i iseljena 283 domaćinstva s 1744 člana, navodi u svom radu u zborniku Pavao Crnjac. Zanimljivo je da je među iseljenicima rađena i anketa, te da je skoro 60 posto anketiranih bilo razočarano nadoknadom koju su dobili za svoju djedovinu, a više od polovine kazalo je da je plavljenje gledalo u suzama. Ramski narod i danas na 1968. gleda kao na godinu tragedije.
„Selidbe, odnosno iseljavanja i doseljavanja, jesu fenomen koji obilježava čovječanstvo kroz cijelu njegovu povijest. Dešavalo se to pod prisilom ili dragovoljno, iz ekonomskih, političkih, vjerskih ili nekih posve osobnih razloga, iz težnje čovjeka za boljim, za novim i neistraženim. Selili su se pojedinci, obitelji, čitavi krajevi, događale se seobe čitavih naroda“, kazao je u uvodnom obraćanju načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević.
Po njegovim riječima, područje Rame jedno je od onih kojima je fenomen iseljavanja i useljavanja iz svih spomenutih razloga veoma poznat, i to kroz cijelu njezinu dugu povijest, od neolitika do danas, od Varvare i Ljubuše do Kućana i Lizoperaca.
„Veliko iseljavanje zabilježeno je kroz odlaske ramske djece „na prehranu“ u razdoblju velikog stradanja Rame u Drugom svjetskom ratu, kada je tisuće djece svoj spas našlo u Zagrebu, Bjelovaru, Rovišću, Popovači i drugim mjestima u Hrvatskoj. Sljedeći veliki egzodus naroda povezan s izgradnjom brane za hidroakumulaciju Ramsko jezero, kada su žitelji gornjeramskih sela bili primorani odseliti sa stoljetnih ognjišta u nepoznate krajeve Slavonije i drugih područja Hrvatske, kao i po Bosni i Hercegovini. Iseljavanje tijekom i poslije Domovinskog rata u BiH 1992. -1994. također je značajno događanje koje, na neki način, traje i danas. U njemu ima elemenata bježanja od tadašnje, ali i sadašnje, političke nesigurnosti, teških uvjeta za poslovanje i radno pravne nesigurnosti u BiH“, kazao je, između ostalog, Ivančević. Napomenuo je da je Općina Prozor-Rama prepoznala problematiku iseljavanja i nije ju „gurala pod tepih“. Dodao je i da je organiziranje znanstveno-stručnog skupa pod nazivom „Rama 1968. Od iseljavanja do integracije“ također pokušaj što kvalitetnijeg odgovora na fenomen iseljavanja iz Rame.
Jedan od radova za zbornik koji je večeras predstavljen u Prozor-Rami predstavio je i biskup Pero Sudar. On je pisao na temu „Selidbe naroda u Bibliji“, a u svom radu navodi da je selidba u Bibliji samo dio velikog i trajnog kretanja čovječanstva, a da je ljude tjerala glad i progoni. „U Abrahamovim selidbama i onim njegovih neposrednih potomaka prevladavati će razlog oskudice i potrage za boljim životnim uvjetima, dok će kod njegovih potomaka biti zastupljeni razlozi progona, ratova i deportacije“, ustvrdio je Sudar. Okupljenima na skupu kazao je da je iseljavanje u Bibliji uvijek svojevrsna kazna, a povratak nagrada. Nakon biskupova izlaganja mnogo je lakše razumjeti zašto je potop Rame tragedija. U plodnoj dolini nalazili su se mlinovi, livade, oranice, voćnjaci, a sve je to nestalo pod vodom. Narod je to shvatio kao kaznu, premda se zasigurno može govoriti i o 2018. te pozitivnom nastalom iz te tragedije.
Tarik Kupusović u zborniku je pokušao odgovoriti na pitanje može li umjetno jezero, koje danas vuče brojne posjetitelje u Prozor-Ramu, privući veći broj stanovnika od broja onih koji su se morali iseliti da bi bilo izgrađeno. Ukoliko to ne može, onda i ne treba ili nije trebalo biti izgrađeno, između ostalog, zaključuje Kupusović.
Zbornik na gotovo 900-tinjak stranica obrađuje zbivanja u Prozor-Rami u zadnjih 50 godina. Osim tema koje se direktno tiču iseljavanja, mogu se pročitati i radovi školstvo i pošta u Rami, ali i razmišljanja o budućnosti, demografskoj obnovi i novom životu u ovom kraju. Ostaje kao vrijedan dokument generacijama koje dolaze.
(K.S.P/Republikainfo.com)