Povezivanje plinskih mreža Hrvatska i Bosne i Hercegovine izgradnjom novog plinovoda Južna interkonekcija, u što su izravno uključene i osobe bliske administraciji Donalda Trumpa, zakompliciralo se zbog unutarnjih problema u BiH pa su potencijalni investitori morali potražiti nove trase što će usporiti projekt, piše HINA.
Zapreka
Kako je potvrdio Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice američke tvrtke AAFS Infrastrucure and Energy, projekt vrijedan više od milijarde i pol dolara suočio se sa zaprekama proisteklim iz neriješenog statusa državne imovine u toj zemlji oko čega se dva entiteta spore već godinama.
Temeljem sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ sva imovina koja je nekada bila u društvenom vlasništvu u nekadašnjoj SR BiH trebala bi biti upisana na sadašnju državu BiH a država bi odlučivala što se od toga i na koji način može staviti u komercijalnu uporabu.
No tome se odlučno protive vlasti Republike Srpske s tezom da sva ta imovina mora pripasti entitetima na što pak ne pristaju u Federaciji BiH uz ocjenu da bi rješenje po modelu koji traži RS predstavljalo razvlašćivanje države. Rješavanje statusa državne imovine jedan je od ključnih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) čijom je odlukom iz 2005. godine uvedena zakonska zabrana raspolaganja spornom imovinom dok se njen status ne uredi zakonom koji će donijeti parlament.
10 milijuna za novi projekt trase plinovoda
Sporna imovina, koja uključuje i zemljište, tako se sada uopće ne može koristiti a trasa plinovoda kroz Hercegovinu dobrim dijelom prelazi upravo preko takvog teritorija pa su u AAFS-u odlučili potražiti alternativu. ”Angažirali smo jednu od najvećih firmi na svijetu, koja trenutno radi novi projekt, novu feasibility studiju. Taj projekt košta oko deset milijuna dolara”, kazao je Bekan za televiziju N1.
Pojašnjavao je kako u AAFS-u ne mogu čekati usvajanje zakona o državnoj imovini u BiH, ali je neizravno potvrdio kako je cijeli projekt Južne interkonekcije potaknuo tihi sukob Europske unije s Amerikancima odnosno tvrtkom koju vode osobe bliske sadašnjim vladajućim krugovima u SAD-u.
EU, kako je ustvrdio Bekan, nije dobio pravo koristiti projekt Južne interkonekcije koji je rađen u razdoblju kada ga je trebala provoditi tvrtka BH-Gas iz Sarajeva a financirala ga je Europske unija svojim bespovratnim sredstvima.
AAFS nema novaca
”Europska unija, koja je financirala većinski projekt Južne interkonekcije, nije dala suglasnost da se taj projekt nama ustupi”, izjavio je Bekan koji u BiH predstavlja AAFS, tvrtku registriranu tek krajem studenoga 2025. u Wyomingu za provedbu strateških energetskih i infrastrukturnih projekata.
Iako nemaju nikakvo posebno iskustvo u konkretnim projektima ekspresno i bez natječaja dobili su posao izgradnje Južne interkonekcije u BiH u čemu je izravno kod vlasti Federacije BiH posredovalo američko veleposlanstvo u Sarajevu.
Naknadno se ispostavilo kako AAFS nema ni novaca za taj projekt nego ga tek planiraju prikupiti od zainteresiranih investitora.
”Ovo je projekt vrijedan oko 1,5 milijardi eura, i to nije novac koji jedna osoba ili jedna tvrtka drži na računu. U ovakve projekte ulaze banke, investicijski fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu”, kazao je u lipnju direktor AAFS-a Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna koji je zbog korupcije morao podnijeti ostavku.
Najbliži Flynnov suradnik i potpredsjednik AAFS-a je Jesse Binnall koji je ranije bio jedan od Trumpovih odvjetnika.
Istekao rok
Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije je najavljivao kako bi gradnja plinovoda Južna interkonekcija mogla početi 2027. godine, no izmjena projekta znači kako od toga neće biti ništa, a uz to je u lipnju istekao rok do kojega je entitetska vlada s investitorom trebala potpisati ugovor o gradnji.
Iz Lakićeva se ministarstva, kao ni iz vlade Federacije, nisu oglašavali o najavljenim izmjenama projekta niti o mogućim novim rokovima a nekadašnji direktor BH-Gasa Almir Bećarević iznio je procjenu kako u postojećim okolnostima Južna interkonekcija neće moći biti izgrađena prije 2030. godine.
Dok se to ne dogodi BiH ostaje ovisna isključivo o plinu kojega kupuje u Rusiji, piše HINA.
/Desk/