Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je danas Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda izvješće o situaciji u BiH, za razdoblje od sredine listopada prošle do sredine travnja ove godine. Prije početka njegovog izlaganja, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, inače članica Predsjedništva iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović (SNSD), kao i ruski i kineski predstavnici, napustila je dvoranu u znak neslaganja sa Schmidtovim navodima, ali i nepriznavanja njega kao visokog predstavnika u BiH.
I Cvijanović je imala svoje izlaganje, a na koje je reagirao Denis Bećirović (SDP), također član Predsjedništva ali iz reda bošnjačkog naroda. On je rekao kako njezini stavovi nisu jedinstven stav Predsjedništva koje nije donijelo službeni stav o njenom odlasku u UN, te da “stavovi koje je iznijela nisu usuglašeni već predstavljaju isključivo njeno mišljenje”.
Reagirajući na njegov komentar, Cvijanović je odgovorila: “Naravno da nisu usuglašeni, kao što nisu bili usuglašeni ni Alkalajevi, ni Džaferovićevi stavovi. Da se možemo usaglasiti, BiH ne bi bila tema u Vijeću sigurnosti”.
Rusija željela blokirati Schmidta
Schmidtovo izvješće uz njegov zaključak kako je stanje zabrinjavajuće, te kritike prema predsjedniku Republike Srpske Milorada Dodika, kao i retoriku poglavara Islamske zajednice Huseina Kavazovića, za koje je naveo da doprinose tenzijama, podržala je velika većina članica Vijeća sigurnosti UN-a, izuzev Ruske Federacije, navodeći kako žele zatvaranje OHR-a i Kine iz koje su naveli nepromijenjen stav.
Rusija, koja predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, na ovom sastanku, no nije i uspjela blokirati njegovo današnje obraćanje.
Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo osobno mišljenje.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja, tražio je da se Schmidtovo obraćanje blokira jer, kako je rekao, “nelegitimno govori u ulozi visokog predstavnika”.
“Christian Schmidt” nema prava govoriti pred Vijećem sigurnosti niti predstavljati i dostavlja svoja izvješća Vijeću sigurnosti u ime međunarodne zajednice”, rekao je Nebenzja.
Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH napustila zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN tokom obraćanja Kristijana Šmita. pic.twitter.com/G2HruIVZIK
— Srpskainfo (@Srpska_info) May 10, 2023
Što je rekao Schmidt pred Vijećem sigurnosti UN-a
Schmidt je u svom izvješću, istaknuo kako su nakon općih izbora 2. listopada prošle godine, vlasti u Bosni i Hercegovini pokazale pozitivan zamah u izvršnoj i zakonodavnoj grani vlasti.
“Sada su obje vlade, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, imenovane i funkcionalne”, kazao je visoki predstavnik u BiH, istaknuvši kako potpuno provođenje Daytonskog sporazuma zahtjeva funkcionalnost vlade kao jedan od ključnih elemenata te da je proces stvaranja funkcionalne vlade postigao kritičnu točku kada je BiH dobila status kandidata za pristupanje Europskoj uniji 15. prosinca prošle godine, što je dočekano s velikim odobravanjem stanovništva.
“Međutim, vlada u FBiH bila je paralizirana zbog zastoja u parlamentu. To je djelomično riješeno odlukama donesenim u listopadu i travnju. Ova odluka je dovela do olakšanja i poboljšanja u funkcioniranju vlasti u FBiH. Ukupno gledano, sve ove pozitivne promjene u BiH stvaraju poticajni zamah za uspješnu provedbu Daytonskog sporazuma. Funkcionalna vlada s jakim političkim i ekonomskim potencijalom ključna je za razvoj BiH i daljnje približavanje Europskoj uniji”, naveo je visoki predstavnik.
Kritike Dodiku: Otvoreno poziva na neovisnost Republike Srpske
“Krajnji cilj u provedbi Daytonskog sporazuma je stabilna i potpuno funkcionalna Federacija BiH. Ustavni sud odlučio je da su moje odluke u potpunosti u skladu s Ustavom”, kazao je Schmidt, navodeći i kako je jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma Republika Srpska.
“Razvoji u tom entitetu pokazuju”, kako je kazao, “da je Milorad Dodik otvoreno zagovarao neovisnost i čak je javno govorio o tome kako bi Republika Srpska mogla postati dio Srbije. Plan akcije za secesiju državne imovine osporava ovlasti Ustavnog suda i suspendira donošenje odluka na državnoj razini. Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. BiH ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokraciju u drugom”, rekao je Schmidt.
“Entitetske vlasti pokušavaju regulirati pitanja na svjo način”
Po njegovim riječima, BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije.
Visoki predstavnik je rekao kako treba uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionirajuću saradnju između oba entiteta, kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema Europskoj uniji.
“Vlasti u entitetima ignoriraju obvezujuće odluke pokušavajući regulirati pitanja na svoj način. Primjer tome je zakon o nepokretnoj državnoj imovini kojeg sam suspendirao u veljači. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagirati jedinstvenim pristupom”, rekao je Schmidt.
Podsjetio je da Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Također se zahvalio EUFOR-u i podržao misiju ‘Althea’ kao alat u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.
Negiranje genocida i dalje veliki problem
Schmidt je naveo da se, uspkos svim izazovima, nastavlja ekonomski rast u Bosni i Hercegovini.
Međutim, upozorio je, negiranje genocida i nedostatak procesuiranja ratnih zločinaca i dalje su veliki problemi te je naglasio kako je pomirenje i priznavanje prošlosti nužni koraci za tranziciju iz poslijeratnog razdoblja u progresivno društvo.
“Drago mi je da je Mostar promijenio imena ulica koja su nosila imena pripadnika ustaškog režima i preimenovao ih u druga imena”, kazao je Schmidt.
Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca, naveo je da je Bosna i Hercegovina najnaprednija u regiji, ali kako joj treba puna podrška međunarodne zajednice.
“Ratni zločinci”, naveo je Schmidt, “moraju biti uneseni u nacionalne registre”.
Također je kazao da raznolikost konstitutivnih naroda mora biti poštovana, ali da se mora stvoriti prostor i za one koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda, posebno mladi koji u rekordnom broju napuštaju zemlju.
“Kada ih se pita za razloge, navode nepotizam i korupciju”, rekao je Schmidt.
“Sudjelovanje žena u politici je vrlo nisko, ali od listopada je nešto veće i iznosi oko 20 posto. Pozivam političke lidere da pokrenu ustavne i zakonske reforme kako bi se uvela nova zakonodavstva protiv diskriminacije, u skladu s Aneksom 4, Daytonskog sporazuma”, kazao je Schmidt.
Suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovora
Tokom svog govora, također je istakao pitanje diskriminacije s kojom se suočavaju manjine, posebno romska zajednica u pogledu zaposlenja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
“Podsjetio sam sve da je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH aktivno uključen u međureligijski dijalog, što je ključno za promicanje razumijevanja i tolerancije među različitim zajednicama. Moramo ispuniti obećanje koje smo dali BiH 1995. godine da se takvi zločini više nikada neće dogoditi”, istaknuo je Schmidt.
Visoki predstavnik je naglasio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovora, te da unutar zemlje ne mogu postojati granice.
“Uprkos izazovima, ostajem optimističan u pogledu budućnosti BiH, posebno s mlađom generacijom koja se posvećuje izgradnji bolje budućnosti. Razumiju da napredak zemlje leži u njihovim rukama i njihova odlučnost može donijeti najbolji zamah ovoj zemlji. Moramo zajedno raditi, bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili političku pripadnost, kako bismo izgradili stabilnu, demokratsku i naprednu Bosnu i Hercegovinu”, kazao je u svom obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt.
Cvijanović OHR nazvala “despotskom vlašću i prijetnjom”
U svom izlaganju pred Vijećem sigurnosti UN-a, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kazala je kako “RS neće dozvoliti gaženje Ustava i despotsku vlast OHR-a”, navodeći da “prijeteće prisustvo OHR-a i njegovi stalni pokušaj mikroupravljanjem BiH, guše demokratski proces i podrivaju nesmetan unutarnji dijalog i pomirenje koji su ključni za budući uspjeh BiH”.
“Zaista, nepromišljeno uplitanje OHR-a češće stvara nego što rješava probleme, što pokazuje način na koji je izazvao i rasplamsao polemiku u svezi s vlasništvom nad javnom imovinom. U početku je bilo opće priznato da Ustav javnu imovinu ostavlja entitetima, što je stav koji je poslužio kao osnov za brojne zakone BiH, koji su još uvijek na snazi, a koji je svojevremeno potvrdio i Ustavni sud BiH. Entitetsko vlasništvo nad javnom imovinom priznaje se čak i u izjavama koje su 2008. godine dali ili podržali utjecajni inozemni dužnosnici”, rekla je Cvijanović.
“2012. godine, kada su strane u BiH postigle dogovor o pitanju javne imovine, tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko ga je poništio, jednostavno zato što ga nije donio OHR i zato što mu se nije sviđao. Neizvjesnost u pogledu pitanja javne imovine koja je nastala isključivo zbog mešetarenja OHR-a, sada koči suradnju i napredak u BiH, jer su se ovog pitanja uhvatili oni koji žele dalju centralizaciju BiH suprotno Ustavu”, optužila je Cvijanović.
Pri tom je kazala:”I članovi ovog Vijeća, kaže, moraju priznati da su vladavinu prava dužni poštovati ne samo lokalni lideri u BiH, nego i oni strani dužnosnici koji godinama ignorraju ili čak aktivno podrivaju Ustav BiH usuglašen u Daytonu, koji redovno i nonšalantno krše odredbe Bečke konvencije, kojima se zabranjuje uplitanje stranih diplomata u domaću politiku, i koji utkeću na sudske predmete koji bi se trebali rješavati isključivo u skladu sa Ustavom i uz stvaran pravosudni integritet”.
/Desk/