Ukupna vrijednost 187 velikih transakcija sklopljenih u Londonu od početka godine do 7. prosinca bila je 21,4 milijardi eura. Tijekom istog razdoblja, vrijednost transakcija sklopljenih u Amsterdamu, dosad drugom najomiljenijem hubu za velike investitorske pothvate (tamo je, među ostalim, registrirana prodaja Plive Barru, kao i kasnija prodaja Barra izraelskoj Tevi te planirano i buduće sjedište novog Agrokora) popela se na 23,5 milijardi eura, unatoč činjenici da je broj transakcija sklopljenih u Londonu bio tri puta veći od amsterdamskog. Amsterdamske su bile veće.
Kičma globalnih financija
Londonski City ostao je kičma globalnih financija, ali kada je riječ o ključnim i velikim transakcijama institucionalni investitori poput private equity fondova danas preferiraju financijska središta za koja znaju da će ostati unutar EU, zaključuju financijski analitičari. Od deset najvećih preuzimanja koja su se dogodila ove godine samo je jedno, Silver Lakeova akvizicija Zootopije, zaključena u Londonu. Većina ostalih transakcije, poput Carlyleova preuzimanja kompanije za posebne kemijske pripravke AkzoNobela, ili KKR-ovo preuzimanje Unileverova biznisa s namazima (da, tu je i nekad hiperpopularni margarin Rama), zaključena je u Amsterdamu.
Brexitom potaknutim bijegom iz Londona okoristile su se i financijske institucije u nekoliko drugih europskih država. Samo u Francuskoj ukupna vrijednost tih transakcija (ukupno ih je bilo 114) popela se za 25 posto, na vrijednost od 20,1 milijardu eura.
Callium Bell, šef odjela za preuzimanja i korporativne financije u Investecu, tvrtki koja je zajedno s Equistone grupom, organizacijom za upravljanje privatnim kapitalom, financirala ovo istraživanje, rekao je Financial Timesu kako trendovi pokazuju naglo hlađenje privatnih ulagača za poslovanje u Londonu i da je riječ o procesu koji će postajati sve intenzivniji dok se ne razjasni pitanje Brexita. Po njemu, prilično je izvjesno da će veliki globalni fondovi biti još oprezniji prema Cityju u prvoj polovici sljedeće godine.
Kada su političke prilike neizvjesne, ulagači se osjećaju nesigurnima. Brexit je već samim izglasavanjem unio nemir i nepovjerenje na tržište. Nepovjerenje, pogotovo nepovjerenje u politiku, gotovo uvijek završava apstinencijskom krizom tržišta kapitala (jer u krizama povjerenja dionice prodaju samo oni koji su na to prisiljeni), koja obično traje sve do prvih znakova oporavka.
Turbulencije na tržištima
Primarno zbog Brexita, ali i zbog pojačanih turbulencija na globalnim tržištima, od čega značajan dio stiže iz SAD-a, potaknut čvrstim stavom Donalda Trumpa da se suprotstavi svim ”za SAD štetnim” trgovinskim sporazumima, kolanje privatnog kapitala u globalnom financijskom krvotoku značajno je usporeno. Vrijednost novih privatnih izdanja na burzama ove je godine prepolovljena. Na gubitku nije samo dosad najbogatije londonsko tržište. Značajan pad vrijednosti transakcija trpi i njemačko tržište kapitala gdje se vrijednost s prošlogodišnjih 18,7 milijardi eura stisnula na 7,1 milijardu u 2018, prije svega zbog nedostatka velikih ”jumbo transakcija”.
Tržište bi, prema mišljenju analitičara, moglo oživjeti relativno brzo, u slučaju da se razjasni smjer britanske, ali i briselska politike prema Brexitu. City doduše nikada nije bio za napuštanje Europske unije, ali strah od gubitka statusa vodećeg globalnog tržišta veći je od samog Cityja. Bude li novog referenduma, a Europski sud pravde otvorio je nedavno i put prema toj mogućnosti, prilično je vjerojatno da bi odlazak UK iz Unije mogao biti zaustavljen. U tom slučaju referendum o Brexitu bit će registriran kao jedna od najgrubljih političkih pogrešaka. Ustraje li Theresa May na razvodu od Bruxellesa, velika selidba kapitala dobit će novi poticaj za selidbu na kopno.
(Izvor: Globus/V.Vresnik)