Izvješće Centra civilnih inicijativa (CCI) predstavljeno prošli tjedan pod imenom ‘Stanje nacije’, a koje daje precizan pregled provedbe Reformske agende, kao i stanje u oblasti javnih financija, javne uprave, vladavine prava, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, socijalne i penzione politike, te na kraju utjecaj svega pobrojanog na kvalitet života građana, nije previše uzburkao javnost.
U Izvjšću CCI-ja se ističe: “Provedba Reformske agende ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom, a pozitivni učinci vidljivi su tek na nekoliko od 60 praćenih indikatora. Kumulativno posmatrano, za razinu BiH i entieta, samo 34% mjera iz Reformske agende je realizirano.
Transparentnost, strukturalnost i efektivnost donesenih mjera je krajnje upitna. Vladavina prava, stanje javnih financija, razina korupcije, javna potrošnja, zaduživanje, razine mirovina, razina prosječnih plaća, razina investicija, stopa aktivnosti radne snage, te stopa nezaposlenosti, kategorije su bez značajnih promjena tokom 6 posljednjih godina”.
Također, iz CCI-a upozoravaju: “Financijski sustav je zbog bankarskih afera destabiliziran, a valuta je prvi put poslije rata ugrožena. Polovica novčane mase nije konvertibilna! Alarmantno je stanje javnog duga i budžetskog deficita, koji je dostigao povijesni rekord od 4,3% BDP-a. Porezna dugovanja iznose nevjerojatnih 3 milijarde KM, a više od 80% toga duga načinila su javna poduzeća i institucije. Učinkovitost sudova i tužiteljstava u procesuiranju korupcije i gospodarskog kriminala je iznimno niska, što se odražava na gotovo sve sfere društva, europski put i blokira reforme”.
Iz CCI-ja upozoravaju da se reformama mora pristupiti puno odgovornije, transparentnije, obuhvatnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uvjeta za nova kreditna zaduženja.
“Strukturalne reforme u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj i mirovinskoj politici, te posebno pravosuđu, moraju postati prioriteti tijekom 2016”, zaključuju u CCI-ju.
Inače, izvješće ‘Stanje nacije’ sastavni je dio kampanje ‘Posao narodu’, kojom CCI želi dati doprinos provođenju i učinkovitosti reformi u BiH. Integralno izvješće ‘Stanje nacije’ i više informacija o kampanji nalazi se: OVDJE.
Središnja banka BiH blijedo tvrdi da KM nije ugrožena
Na ovo izvješće promptno su reagirali iz Središnje banke BiH, demantirajući navode Centra civilnih inicijativa
Središnja banka Bosne i Hercegovine (BBiH) oštro demantira netočne i neutemeljene navode Centara civilnih inicijativa (CCI) iz njihovog izvješća od 30.05.2016. godine, pod nazivom „Stanje nacije“, prema kojima preko polovina novčane mase nije konvertibilna, a stabilnost valute je ugrožena, stoji u njihovom reagiranju u kojem se ističe da je “CCI iznio netočne informacije koje impliciraju kršenje Zakona o CBBiH i dovode u sumnju punu pokrivenost domaće valute, konvertibilne marke”.
“SBBiH provodi monetarnu politiku utemeljenu na valutnom odboru koja podrazumijeva da svaka konvertibilna marka koju CBBiH pusti u opticaj ima puno pokriće u deviznim rezervama, sukladno Zakonu o SBBiH. Prema podatcima iz Bilance stanja CBBiH za travanj 2016. godine, pokriće monetarne pasive deviznim rezervama, odnosno pokrivenost domaće valute deviznim rezervama iznosi i više od 100%, točnije 107,35%. Stabilnost domaće valute nikada nije bila dovedena u pitanje, zahvaljujući, prije svega, predanosti CBBiH da dosljedno i striktno provodi politiku valutnog odbora. Tome u prilog govore mjesečna izvješća SBBiH, kao i Godišnje izvješće CBBiH koje odobrava neovisni vanjski revizor, a usvajaju Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH”, stoji u reagiranju SBBiH.
Ističu da “konvertibilnost domaće valute, također, nije upitna – konvertibilna marka može biti konvertirana, odnosno razmijenjena, za euro prema fiksnom tečaju sukladno Zakonu o SBBiH ili neku drugu valutu, prema važećem tečaju, u bilo kojoj komercijalnoj banci u BiH”.
“Stabilnost monetarnog sustava u svim zemljama temelji se na povjerenju u kredibilitet monetarne politike i središnje banke. Podrivanje kredibilteta netočnim izjavama, kakve su navedene u Izvješću CCI, može dovesti do nesagledivih posljedica i nanijeti ogromnu štetu monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti zemlje”, zaključuju u SBBiH.
Priči o KM-u na ‘staklenim nogama’ nije kraj
Međutim, ovdje priča, bolje kazati top-tema konvertibilnosti bh. valute nije kraj. Čak, što više razvija se i dalje.
Naime iz Centra civilnih inicijativa uputili su odgovor na ovakav demanti iz Središnje banke gdje ostaju pri svome stavu, tvrdeći da SBBiH nije navela niti jedan validan argument u svoju korist.
“CCI idalje tvrdi da je samo 45% od ukupne novčane mase konvertibilno u stranu valutu.Novac se ne kreira samo novčanicama i kovanicama koje Centralna banka pusti u opticaj, nego i kroz bankarski sustav. U BiH, po službenim podatcima Središnje banke (Bilten CBBH br. 4/2015, str. 135), ukupna novčana masa (M2) iznosi 18,6 milijardi KM. Rezerve strane valute iznose približno 8,6 milijardi KM (Bilten CBBH br. 4/2015 str.198), što je tek 45% pokrivenosti novčane mase rezervama. Shodno navedenom, i dalje tvrdimo da je 55% novčane mase nekonvertibilno u stranu valutu”, ističu iz CCI-ja u odgovoru na reagiranje iz Središnje banke BiH.
“Primjena Zakona o Središnjoj banci BiH nije bila predmet analize, nalaza, ni tvrdnji CCI-a, niti impliciramo da se isti krši od strane Središnje banke. Ipak, u svome priopćenju Središnja banka ne daje odgovor na pitanje bi li svi deponenti mogli podignuti svoje depozite, kojih ima 16,5 milijardi KM (Bilten CBBH 4/2015, str. 144), u eurima?”, postavljaju pitanje.
Iz CCI-ja ističu da se povjerenje u monetarnu politiku i Središnju banku zasniva isključivo na kredibilitetu politika i djelovanja Središnje banke. Jedna od upitnih politika jeste i smanjenje obvezne rezerve za komercijalne banke za koju se u MMF-ovom izvješću broj 15/177 za BiH str. 29, paragraf 54 kaže da„…Središnja banka treba preispitati adekvatnost obveznih rezervi jer su drastično smanjene tokom financijske krize”. Dakle, smanjenjeo bveznih rezervi od strane Središnje banke, nakon krize 2008. godine je ocijenjeno kao drastično, te se banka poziva da se ovakva politika preispita.
Podsjeća se da je između 2008.i 2010. godine pad depozitaje iznosio oko 40% (Izvješće MMF-a broj 15/77 za BiH, str. 36, grafikon Depoziti i M2). Odliv kapitala je spriječen povećanjem jamstva depozita od strane države na 50.000 KM (od 2004. do 2014. godine osigurana suma depozita je povećana s 5.000 KM na 50.000 KM po depozitu). Središnja banka javnosti treba obrazložiti politiku kojom će održatistabilnost valute i financijskog sustava, u slučaju odliva depozita sličnih razmjera, ukoliko se isti dogodi sada?
Dakle, impliciranje da kredibiltet Središnje banke i financijskog sustava može biti doveden u pitanje bilo čijim nalazima ili izjavama, predstavlja zamjenu teza. Upravo radi stabilizacije financijskog sustava i općenito provođenja odgovornih javnih politika, CCI vrši monitoring provedbe i učinkovitosti Reformske agende, odgovor je iz CCI-ja.
No, konvertibilnost bh. marke i dalje “visi u zraku”.
(V.S./Republikainfo.com)