Izložbom ‘Aleksa Šantić i mostarski književni krug’ u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru svečano su otvarane 105. Šantićevih večeri poezije.
Manifestacija Šantićeve večeri poezije, tradicionalno se održava u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ”Prosvjeta”, Gradski odbor Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva ”Gusle”, a ovogodišnja manifestacija posvećena je 100. godišnjici smrti Alekse Šantića.
Izložba ”Aleksa Šantić i mostarski književni krug”, autora akademika Ranka Popovića priređuju SPKD ”Prosvjeta” − Gradski odbor Mostar i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. U umjetničkom dijelu nastupile su ”Mostarske kiše” i glumac Nebojša Kundačina.
Šantićeve večeri poezije otvorio je ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević, izvješćuje Topportal.
Milićević je podsjetio kako se ove godine obilježava 100 godina od smrti velikog pjesnika, ali da je on i dalje prisutan kroz svoja djela.
„Njegovi stihovi su vječni, ali i poruke ljubavi i mira i zajedništva koje je nosio, ali i kroz svoju nepokolebljivu vezu s rodnom Hercegovinom“, rekao je Milićević naglašavajući kako je velika stvar što se večeri poezije, ali i izložba događaju u srcu Mostara i u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača koji je “primajući Šantića i Prosvjetu pod svoj krov posvjedočio o dobrim odnosima dvije kulturne institucije i dva naroda”.
Milićević je istaknuo kako je Šantić bio simbol ljubavi prema domovini, ali i svom narodu i svim drugim narodima.
„Njegova pjesma ‘Ostajte ovdje’ nas podsjeća na važnost ostanka i opstanka i čuvanje identiteta i kulturnog nasljeđa. Kroz ovakve događaje čuvamo sjećanja na one koji su gradili našu kulturnu baštinu i ostavili trag u povijesti. Održavamo živi plamen naše književnosti i umjetnosti i ojačavamo našu zajednicu“, rekao je Milićević zahvalivši mostarskoj Prosvjeti jer ovu manifestaciju čini značajnijom iz godine u godinu.
Rekao je da Srbija s zadovoljstvom podržava ovakve manifestacije “jer one nisu samo proslava srpske kulture i tradicije već i most koji povezuje Srbe u matičnoj državi u Hercegovini i diljem svijeta”.
„Neka nam Šantićeva poezija bude svjetionik kroz izazove sadašnjice podsjećajući nas da su ljubav, mir i razumijevanje vrijednosti koje nemaju alternativu“, rekao je Milićević i poručio srpskoj zajednici u Mostaru: „Jedinstveni gdje god bili“.
Predsjednica SPKD Prosvjeta GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je kako su Šantićeve večeri poezije najstarija kulturna manifestacija u gradu na Neretvi te da je Šantić, i stoljeće nakon smrti, jedan od ključnih stvaratelja multietničkog Mostara i Hercegovine.
„Prije 100 godina, 2. veljače 1924. godine, u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, pjesnik, akademik, kozmopolit i rodoljub. Bio je takva ljudska i stvarateljska veličina da i dan danas, stoljeće nakon smrti, žive njegove pjesme, njegova djela, a stihovi i danas opominju“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Ona je naglasila kako su ovogodišnje 105. Šantićeve večeri poezije organizirane u čast 100. godišnjice pjesnikove smrti.
„Ova izložba pokazuje koliko su naši korijeni ovdje duboki i što su Šantić i njegovi suvremenici značili za Mostar, ali i za cjelokupnu srpsku književnost i kulturu“, rekla je Bjelica Šagovnović.
Podsjeća kako je Šantić bio jedan od osnivača Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva Prosvjeta, Srpskog pjevačkog društva Gusle, časopisa Zora te da upravo na tim temeljima srpski narod u Mostaru i danas gradi svoj kulturni identitet.
Kazala je kako je cijela ovogodišnja manifestacija posvećena Šantiću te da će na manifestaciji biti upriličena i promociju Sabranih djela Alekse Šantića u izdanju mostarske Prosvjete.
„Aleksa Šantić za Mostar je bio više od pjesnika. I kulturni i nacionalni znak. U ovom gradu, za Šantića se vežu, čak i mnogi mitovi, međutim njemu mitovi ne trebaju, njega je potvrdilo vrijeme. Stoga ćemo nastaviti njegovati sjećanje na našeg velikog pjesnika na taj način čuvajući naš kulturni i nacionalni identitet u ovom gradu i multikulturalni karakter našeg Mostara“, poručila je Bjelica Šagovnović.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević podsjetio je na povijest održavanja Šantićevih večeri poezije i važnost koju ova manifestacija ima za očuvanje srpskog identiteta.
„Možemo kazati da bi i sam pjesnik bio ponosan na Prosvjetu i Gusle i sve nas koji u ovome sudjelujemo čuvajući i podržavajući plamen kulture i književnosti i umjetnosti u Šantićevom Mostaru“, rekao je Milivojević, dodajući da se i 100 godina od Šantićeve smrti Mostarom odzvanjaju njegovi stihovi, riječi i opomene.
Milivojević je podsjetio na vremena u kojima je djelovao Šantić i njegovi suvremenici, kao i na slavnu povijest srpskog stanovništva u dolini Neretve.
„Ne samo da trebamo sagledati to vrijeme nego da nam ta vremena budu istinski poticaj. Šantić podjednako pripada svom Mostaru, Hercegovini, njenom srpskom narodu i svim drugim narodima. Trebamo sačuvati sjećanje na srpske prvake koji su svojim životom i radom doprinijeli razvoju i prepoznatljivosti ovoga grada i zadužili ga“, rekao je Milivojević.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač je zahvalila društvima Prosvjeta i Gusle na očuvaju svoje nacionalne i zajedničke povijesti.
„Šantić je kao čovjek i stvaratelj i spona sviju nas koji ga osjećamo kao mostarskog pjesnika velike duše koji živi svojim djelima među nama. Koliko je snažna i vrijedna njegova ostavština ponajbolje svjedoči činjenica da je njegovo ime postalo jednim od simbola Mostara i da su Šantić i Mostar neraskidivo srasli jedno s drugim“, rekla je Buhač i dodala da su događaji poput Šantićevih večeri poezije “melem za dušu u teškim vremenima”.
Govoreći o izložbi ‘Aleksa Šantić i mostarski književni krug’, akademik Ranko Popović je kazao kako je bilo logično da i Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske uradi ovakvu izložbu s mostarskom Prosvjetom.
Istaknuo je kako je o Šantiću poznato skoro sve, ali da to nije slučaj s Mostarskim književnim krugom. Kazao je kako je “Mostar u vrijeme Šantićevog rođenja bio turska kasaba i da su se čuda u književnom svijetu događala”.
„Nije poznato kako se dogodilo da nekoliko mladih pokrene sve to na što su se poslije svi vidjeli. Teško bi bilo i danas zamisliti nešto tako. Što je danas ostalo od toga? Možda najmanje za sam Mostar, ali ako ništa drugo, u Mostaru Srbi znaju da su imali velike pretke i veliku baštinu na koju se mogu osloniti, a možda i napraviti novo mostarsko književno čudo“, poručio je Popović.
Predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva Gusle, Radislav Tubić, podsjetio je na kraju na činjenicu da se Mostar Aleksi Šantiću nije odužio na pravi način i da bi ova godina kada se obilježava 100 godina od njegove smrti bila pravi trenutak za to te kako bi Gimnazija koja je do rata nosila njegovo ime, trebala ponovo ponijeti ime Alekse Šantića.
Već sutra nastavljaju se Šantićeve večeri poezije u Manastiru Žitomislić gdje će biti održan program pod nazivom ‘Šantićeva trajanja’.
U okviru programa bit će promovirana Sabrana djela Alekse Šantića u izdanju SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, koja je priredio profesor Duško Pevulja. U drugom dijelu programa bit će održan znanstveni skup ‘Aleksa Šantić – 100 godina nakon smrti’.
/Desk/