U prepunom Vladičanskom dvoru u Mostaru, u subotu večer, 01. siječnja, 2024., održana tradicionalna Svetosavska akademija, posvećena prvom srpskom arhiepiskopu, svetitelju i prosvetitelju, utemeljivaču srpske crkve, škole i države – Svetom Savi, izvješćuje TopPortal.info.
Svetosavsku akademiju u Mostaru tradicionalno organizira Srpska pravoslavna crkvena općina Mostar i Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo ‘Prosvjeta’ Gradski odbor Mostar.
U programu su nastupila djeca koja pohađaju ‘Prosvjetinu školu srpskog jezika, istorije i kulture’ i djeca koja pohađaju Pravoslavni vjeronauk u Mostaru, a besjedu (govor) izrekao je svećenik Branimir Borovčanin. U programu je sudjelovala i etno grupa ‘Simonida’.
Svećenik Borovčanin je rekao kako “ime Svetog Save nije samo svjetionik srpskog pravoslavlja, već i simbol vjere, kulture i obrazovanja za sve,posebno u Hercegovini”.
“Sveti Sava, rođen kao Rastko Nemanjić, nije bio samo osnivač Srpske pravoslavne crkve i prvi arhiepiskop, već i tvorac nacionalnog identiteta. On je svojom mudrošću i vizijom oblikovao duhovni i prosvjetni put srpskog naroda, ostavivši nam zavjet da se trajno borimo za znanje, slobodu i zajedništvo. Hercegovina, kao srce našeg naroda, uvijek je bila mjesto, a i rasadnik gdje se njeguje duh Svetosavlja. Mostar, sa svojom bogatom poviješću, ponosno stoji kao svjedočanstvo duhovne snage naših predaka. Ovdje su, kroz stoljeća, izgrađene crkve, samostani i škole – svi vođeni svjetlom koje nam je Sveti Sava ostavio”, rekao je Borovčanin.
Istaknuo je kako je Sveti Sava, kroz svoje putovanje u Svetoj Gori i diljem pravoslavnog svijeta, prikupljao znanje i prenosio ga svom narodu. U govoru je podsjetio da je Sveti Sava osnovao prve škole kao i da su njegove zakonske i duhovne norme bile temelji srpskog društva.
“Učinio je vjeru pristupačnom svima, prevodeći bogoslužbene knjige i stvarajući prvi korak ka nacionalnom duhovnom ujedinjenju. Hercegovina se posebno isticala u očuvanju njegovog nasljeđa. Naša zemlja je bila i ostala rasadnik duhovnosti, gdje su crkve i škole bile čuvari identiteta kroz najteža vremena. Danas, u vremenu izazova i promjena, ratova, elementarnih nepogoda, ovakvi svetitelji kakav je naš Sveti Sava, podsjećaju na vrijednosti koje trebamo čuvati: ljubav prema bližnjima, predanost obrazovanju i vjeru u snagu zajedništva. Njegov primjer nam pokazuje da obrazovanje nije samo usvajanje znanja, već i izgradnja duše i karaktera i posebno očuvanje stečenog identiteta”, rekao je Borovčanin.
Zaključio je da Svetosavska ideja nije samo prošlost – već i sadašnjost i budućnost.
“Na nama je da je prenosimo novim generacijama, da budemo čuvari te svjetlosti i našim djelima pokažemo kako smo dostojni nasljednici Svetog Save. Zato večeras, dok se prisjećamo njegovog lika i djela, neka svaka naša misao bude posvećena ljubavi, vjeri i znanju. Jer Sveti Sava nije samo simbol naše prošlosti – on je naš obrazac za budućnost”, zaključio je u u svom govoru svećenik Borovčanin.
Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru Duško Kojić rekao je kako je Sveti Sava, iako prosvjetitelj cijelog srpskog naroda, posebno poštovan i voljen u Hercegovini.
“Ovdje posebno narod ima emociju prema Svetom Savi, a mi prema ovom danu i svetosavskoj akademiji i govoru koji je ustanovio Aleksa Šantić. Od 2009. ova tradicija je obnovljena u Mostaru”, rekao je Kojić.
Kazao je kako će djeca na ovoj akademiji predstaviti ono što su radili tijekom godine.
“Oni su sretni, roditelji su ponosni, a mi svećenici i prijatelji iz ‘Prosvjete’ s kojima organiziramo događajn također ponosni na sve njih”, poručuje Kojić.
Predsjednica SPKD ‘Prosvjeta’ GO Mostar Sanja Bjelica Šagovnović, podsjetila je kako se Svetosavska akademija u Mostaru prvi put održala 1883. godine kada su je organizirali Aleksa Šantić i njegovi suradnici iz ‘Gusala’.
“Od tada se kultura Srba u Mostaru gradi na temeljima Svetosavlja. Svetosavske akademije su se u Mostaru održavale do 1941. godine. Tada je održana posljednja Svetosavska akademija u XX stojeću. Mi smo je obnovili 2009. godine i od tada je održavamo svake godine. Sudjeluju djeca koja pohađaju Prosvjetinu školu u Mostaru kao dopunsku nastavu srpskog jezika, istorije i kulture, jer u nastavnim planovima i programima HNŽ ne mogu pohađati svoj jezik i istoriju i djeca s Pravoslavne vjeronauke”, rekla je Bjelica Šagovnović.
Posebna čar ovoga programa je što je, kako kaže, cijeli program iznesen na trudu te djece, jer upravo to svjedoči da je kultura srpskog naroda u Mostaru sagrađena na Svetosavlju i kako vjerno čuvaju vjeru, kulturu i identitet.
“Sveti Sava nije samo osnivač naše crkve, već naše prosvjete i kulture, osnivač naše eparhije, nekada humske, a potom hercegovačke mitropolije čiji su arhijereji održali duh Svetosavlja u Hercegovini”, zaključila je Bjelica Šagovnović.
Učenica Prosvjetine škole i pravoslavnog vjeronauka, Marta Bjelogrlić, kazala je kako svi njezini prijatelji uživaju u pripremi programa Svetosavske akademije te kako žive vjeru i kulturu Svetosavlja. U sklopu akademije održana je i izložba likovnih radova Helene Suša, izvijestio je TopPortal.
/Desk/