Krajem svibnja ove godine Edin Garaplija, bivši pripadnik tajne službe i bivši načelnik Podcentra za tajna praćenja Službe državne sigurnosti podnio je kaznenu prijavu Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova protiv Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, Kemala Ademovića, člana rukovodstva Doma naroda PSBiH i zamjenika predsjednika Naroda i pravde, Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, Nedžada Herende, bivšeg pripadnika zloglasne jedinice ‘Ševe’, te više NN osoba. Garaplija je osobe iz samog vrha SDA prijavio za sudjelovanje u organiziranom kriminalu, politička ubojstva itd.
Na upit novinara Dnevnog avaza u kojem je statusu predmet formiran po kaznenoj prijavi Edina Garaplije protiv Bakira Izetbegovića, Kemala Ademovića, Osmana Mehmedagića, Nedžada Herende i još dva pripadnika bivšeg SDB-a i AID-a, iz Tužiteljstva BiH su odgovorili: “Predmet je u radu. Više informacija u ovom trenutku ne možemo davati”.
Sam Garaplija u izjavi za Dnevni avaz potvrdio je kako se predmeti u fazi istrage i vođenja tužilačkog ili sudskog postupka, prema pravilu, ne komentiraju.
“Mogu potvrditi da su od nadležnih agencija počela saslušanja s liste od 50 svjedoka po predmetnoj prijavi. Ovdje se radi o složenom predmetu koji će obuhvatiti 5 do 6 do sada nerazjašnjenih zločina protiv najviših policijskih rukovoditelja i ratnih zapovjednika, te ratne zločine nad zarobljenicima i civilima od prije 30-ak godina. Kako ovi zločini ne zastarijevaju, te su dugo i jalovo vođene pojedinačne istrage ovih zločina koje su u principu završavane bez sudskog epiloga, pozdravljam napore tužitelja i istražitelja da se integriranim pristupom dođe do počinitelja i njihovih nalogodavaca. Za uspješnost ove istrage nužne su odlučne akcije domaćih organa, ali i uradnja s međunarodnom zajednicom kroz podršku nadležnih agencija iz EU i SAD. Zakon predviđa određene mjere kada su u pitanju uznemirenje javnosti, utjecaj na svjedoke i onemogućenje bijega. U ovom slučaju su se potvrdila bar dva od ova tri uvjeta i ja osobno, ali i javnost, očekujemo od nadležnih primjenu zakona i dokaz da je pravna država jača od “duboke”, rekao je Garaplija.
Podsjetimo, u kaznenoj prijavi navodi se da su Izetbegović, Ademović, Mehmedagić, Herenda i druge NN osobe pristupile 1996. godine grupi za organizirani kriminal te da su zajedno djelovali s ciljem činjenja više kaznenih djela, planiranja, izvršenja i pomaganja nepoznatim izvršiteljima, propuštanja i nečinjenja, iako su bili obvezni i u skladu sa svojim službenim dužnostima, kao vršitelji visokih izvršnih i zakonodavnih dužnostima u organima i tijelima BiH, provesti radnje s ciljem prijavljivanja i rasvjetljavanja najtežih kaznenih djela.
Kako piše Dnevni avaz, u kaznenoj prijavi se nadalje navodi kako su samim tim izvršili prikrivanje kaznenih djela terorizma i ubojstva vršitelja najviših sigurnosnih dužnosti u Federaciji BiH, a koja su činili pripadnici tajne jedinice za likvidacije ‘Ševe’ i druge NN osobe, i to ubojstvima:
– Nedžada Ugljena, zamjenika direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) BiH, ubijenog 1996. godine;
– Joze Leutara, zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH, ubijenog 1999. godine;
– Ramiza Delalića, ratnog zapovjednika 9. brdske brigade Prvog korpusa Armije RBiH, ubijenog 2007. godine;
– Ismeta Bajramovića, ratnog zapovjednika Vojne policije Armije RBiH, i drugih NN osoba na zapovjednim i rukovodnim dužnostima u periodu od 1992. do danas.
U obrazloženju kaznene prijave Garaplija navodi:
“Izetbegović, Ademović, Mehmedagić i druga NN osobe u periodu od 2006. do 2007. godine organiziraju kriminalnu grupu za likvidaciju Ramiza Delalića, zapovjednika 9. brdske brigade Armije RBiH, a nad kojim su prije atentata određeni vremenski period neovlašteno vršili tajni nadzor komunikacija i praćenje kretanja kako bi doznali mjesta njegovog boravka i navike”.
Ismet Bajramović Ćelo rekao kako će se “tresti država ako počne pričati“
“Nakon saznanja da je Ismet Bajramović Ćelo, koji je likvidiran 2008. godine, u svojim izjavama istražiteljima Tužiteljstva i medijima rekao „da će se tresti država ako počne pričati“, za određena kaznena djela i ubojstva, u što je upetljan visoki državni vrh, organizirana je kriminalna grupa koja angažira NN osobu da likvidira Ismeta Bajramovića.
Nakon što je omamljen nepoznatim sredstvom, Bajramoviću je ispaljen hitac u glavu iz neposredne blizine, a kao oružje izvršenja iskorišten je osobni pištolj ubijenog te je u cilju zataškavanja ovog kaznenog djela insceniran položaj oružja i tijela kao da se radi o samoubojstvu”, piše u krivičnoj prijavi.
“Grijeh“ Joze Leutara su bila saznanja o visokoj korupciji i pronevjeri ratnih donacija
“Jozo Leutar vodio je specijalnu istragu o pronevjerama ratnih donacija za obranu BiH i velikih iznosa novca na računima bh. poduzeća u inozemstvu.
Nakon saznanja da je Leutar, putem službenih kanala suradnje s međunarodnom policijskom agencijom Interpol, dobio dokumentaciju kojom se dokazuje upetljanost tadašnjeg najvišeg državnog vrha, s Alijom Izetbegovićem na čelu, organizirana grupa s Bakirom Izetbegovićem, Kemalom Ademovićem, Osmanom Mehmedagićem na čelu, kao visokim rukovoditeljima tajne policije, a pod kontrolom klana Izetbegović, te drugim osobama iz vrha sigurnosnog sektora, priprema, organizira i naređuje likvidaciju Joze Leutara s ciljem zataškavanja svih njegovih saznanja o visokoj korupciji i kriminalu do kojih je došao”, navodi se u kaznenoj prijavi Edina Garaplije.
Inače, Edin Garaplija nedavno je u Mostaru predstavo svoju knjigu ‘Tajni Vilajet’ u kojoj govori o svojim saznanjima ‘duboke države’ u ratnom Sarajevu, ubojstvima, ubojicama, kriminalu i akterima tog vremena u BiH.
/Desk/