Samit lidera Zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja, u okviru hrvatsko-slovenske inicijative “Brdo-Brijuni”, kojom se želi pomoći integraciji zemalja regije u EU, završen je usvajanjem kompromisnih zaključaka. Ti zaključci govore o potrebi da EU na regiju gleda kao na cjelinu u procesu proširenja, da bude svjesna geostrateške važnosti regije, te da države regije nastave reforme kako bi ispunile uvjete za napredak na tom putu. Kao države koje su već prošle taj put, Hrvatska i Slovenija u tome nude svoju pomoć i iskustvo.No, ovaj sastanak nije bio bez tenzija i to su svi priznali.
Džaferović: “Ponašanje Srbije opterećuje odnose dvijeu zemalja”
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u svom govoru na ovom sastanku lidera u Sloveniji uputio je oštre poruke susjedima, naročito Srbiji, čije ponašanje, kako je rekao, “opterećuje odnose dviju zemalja”.
“Od utemeljenja ove forme procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica EU, nijedna druga država ovog dijela Europe nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU unijelo je izvjesnu dozu optimizma u regiju. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja”, rekao je.
On je kazao kako je “izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama”, kao i da “nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi”. “Sve to dovodi do otvaranja rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Europa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regiji rezultat su europskih integracija, što ukazuje na to koliko je moćan i važan ovaj proces. Želimo suradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava”, rekao je, između ostaloga, Džaferović.
Dodao je da BiH želi dobre odnose sa svim državama ove regije, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.
Prema njegovim riječima, važno je kazati da između BiH i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi koji se trebaju rješavati.
Kritike prema Srbiji
“Tako BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija inzistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu s praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između BiH i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U svezi s tim, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Na žalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju”, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH.
Rekao je da je potrebno riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije.
“Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma s državom BiH i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je, izuzev za BiH, vezano i za Crnu Goru”, rekao je Džaferović.
Kritike prema Hrvatskoj
Govoreći o neriješenim pitanjima između BiH i Hrvatske, Džaferović je rekao kako imaju neriješeno pitanje granice.
“Jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekt “kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zajamčen međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima je i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez suglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske je i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tijekom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine BiH u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatira hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma s državom BiH”, dodao je Džaferović.
Međutim, kako je rekao, usprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna suradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišoj razini.
“Iako se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat predstavljanja BiH. Pozitivan iskorak, naglasio je, bila je zdravstvena podrška u vidu cjepiva, koju je BiH dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. BiH je uputila timove svojih liječnika u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali s najvećim udarima pandemije.
“Naš cilj je u BiH usvojiti europske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio europskog sustava. D osada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da BiH dobije status države kandidatkinje”, rekao je Džaferović.
On je zaključio da ubrzan prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Europska unija prije svega treba promatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. “EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to jamči sigurnost i napredak i EU i Zapadnog Balkana”, zaključio je Džaferović.
Vučić uživao
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je stavove člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića nakon sastanka lidera u okviru procesa Brdo-Brijuni.
Na pitanje novinara “je li bilo burno”, Vučić je kazao da njemu nije bilo burno, već da je uživao.
“Džaferović je govorio o tome da nismo potpisali granicu, pa sam mu objasnio da smo jedno dogovorili pa su promijenili svoje želje kad su došli u Beograd. Rekao sam da pita Ivanića, Čovića, Bevandu i druge. On uvijek pravi tu vrstu paralelizma, jednako su mu krivi Srbija i Hrvatska”, izjavio je u Sloveniji.
Srbija se protivila spominjanju načela nepromjenjivosti granica i predložila da se tome doda da se to odnosi na “granice koje priznaje UN”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u izjavama srpskim medijima rekao kako je on to tražio, ali prijedlog nije prošao. Ponovio je kako smatra da “su Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije”.
– Oni bi tumačili granice kako se njima sviđa, a ne kako to tumači međunarodno pravo i UN, u skladu s tim smo se potrudili da nađemo kompromis, rekao je Vučić.
Kazao je da je Džaferović iznio po 6-7 točaka, za što su krivi Srbija i Hrvatska.
“Napravio je šest točaka, za što mu je Srbija kriva i 6-7 za šta mu je Hrvatska kriva. Odgovorio sam mu na 2-3 tačke, rekavši da to uvijek nema smisla. Ali svatko je iznosio svoje stavove, to je otvoren dijalog, to je normalno i ok. Ja sam zadovoljan što je on rekao što misli, mi smo rekli što mislimo. Došli smo iznijeti različite ideje, a ne da iznosimo iste, da se tobož puno volimo, ljubimo u obraz, a kada se vratimo kući da govorimo jedni o drugima sve najgore”, poručio je.
Pahor: Jedan od nazahtjevnijih i najtežih sastanaka
Nakon sastanka lidera procesa Brdo-Brijuni obratili su se slovenski i hrvatski predsjednici Borut Pahor i Zoran Milanović, poručivši da “nije bilo jednostavno”, ali da je, “kroz Deklaraciju postignut dogovor”. Glavna tema sastanka je bio ulazak država Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Slovenski lider Borut Pahor ističe da je ovo bio jedan od najzahtjevnijih i najtežih sastanaka.
Pahor je priznao da je pokušao da se po prvi put na takvom summitu na papir unese protivljenje idejama o promjeni granica na Zapadnom Balkanu. Takva nužnost se pojavila nakon što se već tjednima u regiji i šire govori o promjenama granice, što izaziva tenzije.
“Bilo je puno razlika, povišenih tonova pa pomirenja da bismo na koncu potpisali dokument s kojim sam vrlo zadovoljan”, rekao je Pahor.
Upitan o tome zašto nepromjenjivost granica nije ušla u zaključke, predsjednik Slovenije Borut Pahor je rekao da je to bilo nemoguće. Prema njegovom tumačenju zahtjev predsjednika Srbije Vučića je značio i poništenje priznanja neovisnosti Republike Kosovo koju su priznale i Slovenija i Hrvatska, ali i mnoge druge države.
“Htjeli smo postići nešto što bi značio korak naprijed a ne korak nazad. Ali vidjeli smo da time ne bi nikada došli do kraj”, rekao je Pahor.
On je istaknuo tri točke kada je riječ o EU integracijama.
“Prvi zaključak je poziv Europskoj uniji da područje Zapadnog Balkana vidi kao cjelinu. Zatim potreba da Bruxelles regiju Zapadnog Balkana gleda geopolitički, jer EU trenutno ima prazninu u tom pogledu s obzirom na to da ove države nisu članice. Treći zaključak se odnosi na to da države Zapadnog Balkana moraju pospješiti proces reformi koji bi ih približio EU, a da države članice EU moraju ubrzati proces proširenja”.
Milanović: “Nisu sve države u istoj točki zrenja”
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je također istaknuo da je na sastanku bilo “prijepora” jer je “agenda kosovske predsjednice Vjose Osmani bila nešto ambicioznija”.
Milanović je na tiskovnoj konferenciji osudio blokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom, upozorivši da to nije u zaključcima, a govorio je i o neprihvatljivim stvarima koje se događaju u procesu proširenja Europske unije.
“Slovenija i Hrvatska su tu da pomognu državama koje su u integracijskom procesu, to je jedini motiv, a ne mentorstvo ili bilo kakve karijerne biografske komponente za bilo koga od nas. Želimo pomoći državama jer mi u tome vidimo i svoj interes”, rekao je Milanović.
On je kazao je kako se “nijedan europski lider ne bi snašao kada bi slušao njegov današnji razgovor s članovima Predsjedništva BiH”, rekavši kako su se bavili non-paperom koji ne postoji, a nisu se bavili državama koje žele postati članice EU.
Na pitanje koliko je u interesu Bruxellesa da se riješi pitanje Zapadnog Balkana rekao je: “Kao što je u pitanju BiH, ne postoji Bruxelles, ne postoji nikakva visoka politička razina u ovom o čemu smo danas razgovarali. Ja kao predsjednik države koja je malo bliža Zapadnom Balkanu od Slovenije i znam naprosto više stvari. Nijedan europski lider snašao slušajući moj razgovor s Dodikom, Komšićem, Džaferovićem i drugim ljudima”, rekao je Milanović. Istaknuo je kako “srednji službenici u raznim ministarstvima kroje politiku prema regiji, a ne državnici”.
“To ne radi Angela Merkel ili Macrone kod kojeg su izbori sljedeće godine na koje će gledati cijela Europa s interesom. Kako da se peti put zaredom spriječi dolazak na vlast desnice koja je sve manje ekstremna i sve više ispolirana. Macron ima šanse, ali nisu velike i dominantne kao prije pet godina. I to će više nego bilo kojeg ‘komišinara’ utjecati i na stanje Makedonije, Albanije, Kosova i Srbije. Jako je bitno da osjetimo da je državama u interesu, da stavrno žele postati članice EU. I to je jako skupo. Košta politički. To je naporno. To svakog lidera izlaže porazu na izborima”, poručio je Milanović.
Naglasio je da u “procesu pregovora nisu sve države u istoj tački zrenja”, a izrazio je žaljenje što je Sjeverna Makedonija stavljena u “nemoguću poziciju”.
“Makedonija, koja se sada zove Sjeverna Makedonija jer su tako od nje tražili, se nalazi u nemogućoj poziciji. Uvjeti koji su im postavljeni u jednoj zreloj fazi tiču se sadržaja u nekakvim školskim udžbenicima. Slovenija je pokušavala nama postavljati uvjete, imala neki svoj interes – razumio sam to, htjeli su nešto dobiti za sebe, i nisam nikada osjećao da nam želi napakostiti ili nas poniziti. Bili su uporni, katkad dosadni, ali smo razgovarali. Ovo što se Makedoniji radi je ulazak u intimni prostor. To se ne radi i tome ću se otvoreno suprotstaviti. Jer ne može se prijeći preko svega. To je jedna od poruka koju nismo uputili”, rekao je Milanović.
Osmani oštra prema Srbiji
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je bila oštra prema Srbiji te je na sastanku tražila da se svi usprotive “pokušajima revidiranja povijesti i negiranja zločina počinjenih od strane Miloševićevog režima”. Rekla je da se ne može ići u nova poglavlja bez prevladavanja starih poglavlja.
– Iznad moje zadaće kao predsjednice građana Republike Kosovo je moja moralna i ljudska dužnost govoriti istinu o onome što se dogodilo u našoj zemlji. Zločine počinjene od strane Miloševićevog režima trebamo nazvati pravim imenima; ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid. Najvažnije je da naš sjeverni susjed, Srbija, dovede pred lice pravde počinitelje, kazala je.
/Republikainfo.com/