Jačanje otpornosti obalnih područja

Projekt je usmjeren na jačanje otpornosti obalnih područja na posljedice klimatskih promjena, osobito na eroziju plaža i plavljenje. Upravo su te teme bile u središtu dvodnevnog susreta projektnih partnera, tijekom kojeg se razgovaralo o dosadašnjim rezultatima, aktivnostima na pilot lokacijama te daljnjim koracima u provedbi projekta.

Prvog dana održan je sastanak Projektnog upravnog odbora, na kojem su partneri predstavili provedene aktivnosti u četvrtom projektnom razdoblju i planove za nastavak projekta. Razmatrani su komunikacijski i financijski aspekti provedbe, izvješćivanje te usklađivanje aktivnosti za sljedeće projektno razdoblje.

Drugog dana održana je tematska radionica posvećena praćenju promjena na plažama i razmjeni iskustava među partnerima. Sudionici su predstavili dosadašnja iskustva u planiranju i provedbi monitoringa plaža, kao i mogućnosti primjene numeričkog modeliranja u istraživanjima utjecaja klimatskih promjena na obalna područja.

Tijekom sastanka raspravljalo se o napretku u monitoringu plaža, razvoju pilot lokacija i rješenjima za jačanje otpornosti obalnih područja na eroziju i plavljenje. Posebna pozornost posvećena je komunikacijskim i financijskim aspektima provedbe projekta, izvješćivanju te koordinaciji aktivnosti za sljedeće razdoblje.

Poseban naglasak stavljen je na razvoj integriranog sustava praćenja meteoroloških, oceanografskih i morfoloških promjena na plažama.

U okviru projekta razvija se i inovativni digitalni alat BeachCloud, namijenjen procjeni rizika od erozije i plavljenja te podršci donošenju odluka o održivom upravljanju obalnim područjima.

Radionica je zaključena stručnim dijalozima o izazovima s kojima se suočavaju obalna područja te mogućim rješenjima za povećanje otpornosti plaža na klimatske promjene.

Inače, ovaj projekt donosi razvoj inovativnog digitalnog alata BeachCloud, namijenjenog procjeni rizika od erozije i plavljenja te podršci donošenju odluka o održivom upravljanju obalom.

Uz Regionalnu agenciju DUNEA, partneri na projektu su Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet, kao vodeći partner, Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Sveučilište u Mostaru, Građevinski fakultet te Općina Neum. Projekt je započeo 1. rujna 2024. godine a predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci. Ukupni budžet projekta je 1.785.195,60 EUR dok je proračun Regionalne agencije DUNEA 268.380,00 EUR uz sufinanciranje od 85% iz IPA III CBC fonda.

Zašto projekt ClimBeach?

Obalna područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore poznate su turističke destinacije diljem svijeta. Obalna područja značajno ovise o plažama koje su izložene štetnom djelovanju klimatskih promjena, što je posebno vidljivo kroz sve učestalije razorno djelovanje valova prouzročenih vjetrom te podizanjem srednje razine mora, uzrokujući plavljenje obalnih područja i smanjenjem raspoloživih površina plaža za rekreaciju, sport i turizam. Valovi nošeni vjetrom također imaju i razorni utjecaj na sediment plaža uzrokujući eroziju i postupno nestajanje plaža.

S obzirom na navedene izazove i njihovu važnost, cilj ClimBeach projekta je razvoj jedinstvenog multifizikalnog i multitehnološkog rješenja za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na područja plaža te podizanje otpornosti plaža na eroziju i plavljenje. Kroz zajedničko djelovanje svih projektnih partnera, planira se razvoj rješenja koja će imati mogućnost primjene i na drugim lokacijama unutar programskog područja što će ujedno omogućiti i ostvarivanje programskih ciljeva.

Rezultati ClimBeach projekta planiraju se postići kroz zajedničko planiranje, razvoj i implementaciju rješenja od strane svih projektnih partnera. Projekt se temelji na posebno dizajniranom sustavu monitoringa za prikupljanje meteoroloških i klimatoloških podataka, dinamike mora te mjerenja volumetrije plaža i obalne linije ispod i iznad razine mora. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, volumetrijska mjerenja će se vršiti na četiri plaže: uvali Janska, uvala Doli, plaži Vućine te plaži Trstenica. Na pilot području, Regionalna agencija DUNEA također planira revitalizaciju jedne od plaža kroz niz prirodnih mjera koje povećavaju otpornost na negativne učinke klimatskih promjena.

Nastavno na sustav monitoringa, ClimBeach projekt nudi suvremeni IT alat BeachCloud koji objedinjuje podatke o monitoringu za svaku specifičnu lokaciju kako bi se konkretno detektirao problem, procedure za procjenu rizika od erozije i plavljenja te rezultate i ishode testiranja različitih mitigacijskih mjera i njihovu učinkovitost za podizanje otpornosti plaža na eroziju i plavljenje.

Temeljem provedenih aktivnosti, ClimBeach projekt omogućit će razvoj strategije za prilagodbu plaža na utjecaje klimatskih promjena. Poseban naglasak bit će na kratkoročnim ali i dugoročnim mjerama i intervencijama za sprječavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena kako bi se osiguralo dugoročno i održivo planiranje i upravljanje. Također, razvit će se i akcijski plan kako bi se osigurala pravovremena implementacija svih elemenata razvijene strategije.

Projekt ClimBeach predstavlja cjelovit i sustavan pristup rješavanju problema erozije plaža i poplava izazvanih klimatskim promjenama, s posebnom usredotočenošću na inovativna tehnička rešenja i prekograničnu suradnju. Projekt će primijeniti specifičan sustav praćenja za praćenje meteoroloških i klimatskih varijabli, kao i dinamiku morskih voda i volumetrijske promene plaža. Također, bit će razvijen IT alat pod nazivom BeachCloud, koji će integrirati podatke o praćenju, eroziju i procjenu rizika od poplava i rezultate mjera ublažavanja. Tijekom implementacije projekta, u sve tri zemlje će se vršiti nadogradnja područja na plaži kako bi se povećala njena otpornost na klimatske promjene (po poštovanjem principa održivog razvoja i očuvanja životne sredine). Svojim aktivnostima, ovaj projekt će omogućiti bolje planiranje i održivo upravljanje obalnim područjima i plažama u zemljama u kojima se provodi.

O projektu ClimBeach

‘Improving Coastal Areas Resilience to Climate Change Impacts and setting up Guidelines for Sustainable Beach Stabilization and Management (ClimBeach)“, projekt je kojeg financira od Europska unija kroz program Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027., s ključnim partnerima Građevinskim fakultetom Split, Javnim pomorskim dobrom Budva, DUNEA Dubrovnik, Građevinskim fakultetom Mostar i Općinu Neum.

Radi se o INTERREG VI-A IPA Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027. Nositelj projekta je Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet (UNIST-FGAG), a projektni partneri su Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD), Sveučilište u Mostaru (UNIMO-FGAG) i Općina Neum (NEUM).

Projekt će primijeniti specifičan sustav praćenja za praćenje meteoroloških i klimatskih varijabli te dinamike morske vode i volumetrijskih promjena plaža.

Također, razviti će se IT alat pod nazivom BeachCloud koji će integrirati podatke praćenja, procjenu rizika erozije i poplava te rezultate mjera ublažavanja. Strategija prilagodbe plaža klimatskim promjenama temeljit će se na ovim podacima, uključujući kratkoročne i dugoročne mjere. Projekt će omogućiti bolje planiranje i održivo upravljanje plažnim područjima u uključenim regijama.

Projekt je započeo 1. rujna 2024. godine a predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 1.785.195,60 EUR dok je proračun Regionalne agencije DUNEA 268.380,00 EUR uz sufinanciranje od 85% iz IPA III CBC fonda.

/Desk/

Objava ClimBeach – Regionalni projekt zaštite i očuvanja obala i plaža Hrvatska-BiH-Crna Gora – U Budvi sastanak o rezultatima i nastavku projekta pojavila se prvi puta na Republika.

Najugroženiji su oni koji rade na otvorenom ili u vrućim zatvorenim prostorima. Poljoprivreda, građevinarstvo, promet, proizvodnja, hitne službe i turizam među sektorima su koji trpe najveće posljedice po zdravlje i produktivnost tijekom sve češćih toplotnih valova.

Poljoprivreda i građevinarstvo na prvoj crti bojišnice

Poljoprivreda se dosljedno identificira kao sektor koji je najviše izložen ekstremnim vrućinama. Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi kako se poljoprivredni radnici suočavaju s dugotrajnim izlaganjem izravnoj sunčevoj svjetlosti dok obavljaju fizički zahtjevne poslove koji dodatno podižu tjelesnu temperaturu.

Građevinski radnici prolaze kroz slične rizike, često provodeći duge sate na otvorenom obavljajući teški fizički rad dok nose zaštitnu odjeću koja ograničava sposobnost tijela da se hladi.

Eurofoundovo istraživanje o europskim radnim uvjetima za 2024. godinu pokazalo je da je 68 % poljoprivrednih radnika i 52 % građevinskih radnika izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena. Izloženost je također široko rasprostranjena u industriji (33 %) i prometu (33 %).

Istraživanje je također utvrdilo da je udio europskih radnika izloženih visokim temperaturama između četvrtine i tri četvrtine radnog vremena porastao s 13 % u 1995. godini na 21 % u 2024. godini, što naglašava kako je izloženost toplini postala sve češća pojava među radnom snagom.

Koja zanimanja bilježe najveću izloženost?

Izloženost se znatno razlikuje prema specifičnom zanimanju, a ne samo prema općem sektoru. Prema Eurofoundu, kvalificirani poljoprivredni radnici uvjerljivo su najizloženiji, pri čemu ih 72 % navodi da rade na visokim temperaturama najmanje četvrtinu svog radnog vremena.

Slijede obrtnici i srodni radnici (53 %), dok rukovatelji strojevima i postrojenjima (42 %) te jednostavna zanimanja (40 %) također bilježe visoke razine izloženosti. Druga zanimanja, uključujući uslužna i trgovačka, znatno su manje izložena, dok menadžeri, stručnjaci i administrativni službenici bilježe najniže razine izloženosti.

Također, izloženost toplini oštro se razlikuje po spolu jer su mnoga od najrizičnijih zanimanja i dalje pretežito muška. Eurofound je utvrdio da je 34 % muškaraca izloženo visokim temperaturama tijekom najmanje četvrtine svog radnog vremena, u usporedbi s 18 % žena. Mnogi od najpogođenijih sektora također zapošljavaju veliki broj sezonskih radnika, migranata i samozaposlenih osoba – skupina koje često imaju slabiju radnopravnu zaštitu i niže razine sindikalnog organiziranja.

Vrućina kao ozbiljan zdravstveni rizik

Ekstremna vrućina čini mnogo više od samog stvaranja nelagode radnicima. Prema agenciji EU-OSHA, dugotrajna izloženost može dovesti do dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, dok istodobno pogoršava kardiovaskularne i respiratorne bolesti. Visoke temperature također smanjuju koncentraciju i usporavaju vrijeme reakcije, što izravno povećava rizik od nesreća na radu.

Rizici variraju ovisno o poslu. Poljoprivrednici i šumari suočavaju se s rastućom izloženošću bolestima koje prenose krpelji, alergenima i onečišćenju zraka, dok su građevinski radnici sve više pogođeni efektom urbanih toplinskih otoka koji podižu temperature znatno iznad okolnih područja. Djelatnici hitnih službi, uključujući vatrogasce, policajce i bolničare, često rade u najopasnijim uvjetima reagirajući na izvanredne situacije uzrokovane vrućinama.

Gubitak produktivnosti i makroekonomski utjecaj

Nedavno izvješće analitičke kuće Allianz Trade tvrdi da, nakon što temperature prijeđu prag od otprilike 30 °C, gubici produktivnosti naglo ubrzavaju i postaju strukturni teret za gospodarski rast, a ne samo privremeni poremećaj uzrokovan vremenskim prilikama.

Građevinarstvo i poljoprivreda među najpogođenijim su sektorima jer se rad tijekom najtoplijih sati u danu često mora usporiti ili potpuno obustaviti. No, vrućina stvara i šire poremećaje u gospodarstvu. Prerađivačka industrija suočava se s višim troškovima hlađenja i nižom produktivnošću radnika, dok prometne mreže trpe kašnjenja jer asfalt omekšava, a željezničke tračnice se šire ili savijaju.

Elektroenergetski sustavi dolaze pod sve veći pritisak jer potražnja za hlađenjem raste upravo u trenutku kada termoelektrane, nuklearne elektrane i elektrane na ugljen postaju manje učinkovite, budući da toplije rijeke smanjuju njihov kapacitet hlađenja.

Poljoprivreda je u 2024. godini činila 1,2 % bruto domaćeg proizvoda EU-a, dosežući više od 3 % BDP-a u Grčkoj i 2,5 % u Rumunjskoj. Građevinarstvo, s druge strane, pridonosi s oko 9 % BDP-a EU-u i osigurava posao za oko 18 milijuna ljudi, što ga čini jednom od najvećih europskih industrija, ali i sektorom koji se suočava s najvećim poremećajima zbog rasta temperatura.

Kako zaštititi radnike?

Aktualni toplotni val ponovno je pokrenuo pritisak za uvođenje snažnijih mjera zaštite radnika diljem Europe. Nekoliko je zemalja pojačalo ili aktiviralo posebne mjere za rad na vrućini, uključujući ograničavanje rada na otvorenom tijekom najtoplijih sati, skraćivanje smjena te obvezu poslodavaca da osiguraju vodu, hlad i dodatne stanke za odmor.

Istodobno, Europska konfederacija sindikata pozvala je Europsku komisiju da uvede obvezujuća pravila o profesionalnoj izloženosti toplini na razini cijele EU-a. To bi uključivalo utvrđivanje maksimalne radne temperature, obvezne plaćene stanke za hlađenje i zajamčen pristup pitkoj vodi, uz argument da trenutačni mozaik nacionalnih pravila ostavlja mnoge radnike nedovoljno zaštićenima.

Objava Klimatske promjene kroje uvjete rada: Građevinarstvo i poljoprivreda na udaru nezapamćenih vrućina pojavila se prvi puta na Republika.

O tome su u programu Novi dan govorili klimatolog Nebojša Kuštrinović i kardiolog prof. dr. Šekib Sokolović, koji su upozorili na zdravstvene rizike dugotrajnih toplotnih valova, ali i dali preporuke kako se zaštititi.

Klimatske promjene više nisu budućnost nego sadašnjost

Klimatolog Nebojša Kuštrinović ističe da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi na rubu snažne anticiklone koja je iz Sahare prema Europi donijela iznimno toplu zračnu masu.

“Vidimo da Europa već gori. Rekordi su pogođeni i kod nas. Međutim, imamo sreću da smo ipak na rubu tog sustava koji je donio veoma toplu zračnu masu s područja Sahare. Španjolska, Portugal, Francuska, pa već i Njemačka nalaze se na glavnoj liniji kretanja tog sustava”, rekao je Kuštrinović.

Podsjetio je da su hidrometeorološki zavodi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj već aktivirali narančaste i crvene meteoalarme.

“Ovaj rub toplog sustava kod nas već upozorava. Danas, sutra, u nedjelju i ponedjeljak osjećat ćemo najjače djelovanje ovog toplotnog vala.”

Dodao je da ovakvi vremenski uvjeti predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.

“Ovo su uvjeti klimatskog diskomfora kada su, pogotovo, rizici od infarkta miokarda i moždanog udara znatno veći. Naši stručnjaci koji se bave biometeorologijom itekako upozoravaju na to.”

Rekordi će biti sve češći

Govoreći o klimatskim promjenama, Kuštrinović ističe da više nema dileme da se klima mijenja.

“Klima se mijenja, temperature rastu. Globalno zatopljenje je trend i iz godine u godinu imamo sve topliju klimu. I prošle godine imali smo dugotrajne toplotne valove, a u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine zabilježeni su maksimalni mjesečni rekordi s temperaturama od 40 i više stupnjeva.”

Komentirajući procjene da bi Europa u idućim godinama mogla bilježiti i temperature od 50 stupnjeva, rekao je da su ekstremi sve izvjesniji.

“Klima se mijenja, temperature rastu. Negativan efekt UV zračenja itekako je izražen. Najviše moraju voditi računa oni koji rade na otvorenom, ali i ljudi koji žive u urbanim sredinama gdje dominiraju asfaltne površine.”

Podsjetio je da je u Banjoj Luci prije nekoliko godina na Trgu Krajine izmjerena temperatura podloge od čak 54 stupnja.

“Upozoravamo posebno starije osobe, roditelje s djecom da izbjegavaju takve prostore. Ne zaboravimo unos tekućine, zaštitu od zračenja i poštedu od fizičkih napora. Poslodavce molimo da radno vrijeme prilagode aktualnim vremenskim prilikama.”

Prema njegovim riječima, aktualni toplotni val trebao bi oslabjeti tek početkom idućeg tjedna.

Objava Toplotni val tek počinje, klimatolog i kardiolog upozoravaju kako ovo ljeto donosi opasnosti koje se ne smiju ignorirati pojavila se prvi puta na Republika.

Istraživanje Američke akademije za dermatologiju (AAD) pokazuje da je polovica pripadnika generacije Z zadobila opekline od sunca tijekom prošlog ljeta. Zabrinjavajuće je što je čak 25 posto mladih priznalo da im je preplanuli ten važniji od zdravstvenih i estetskih posljedica s kojima će se suočiti u budućnosti. Pod utjecajem TikToka, gdje se romantizira estetika pretjerane preplanulosti, mladi se sve češće okreću opasnim metodama poput injekcija melanotana ili tableta za tamnjenje.

Ne postoji sigurno sunčanje: Što koži čine UVA i UVB zrake?

Hrvatska dermatovenerologinja dr. Vesna Lamer upozorava da tamnjenje kože zapravo nije znak zdravlja, već obrambena reakcija na oštećenje. Melanin služi kao prirodni štit stanične jezgre, no namjerno i dugotrajno izlaganje gole kože UV zrakama nikada nije sigurno.

“UVA zrake čine 95% UV zračenja. Prodiru duboko u kožu, prolaze kroz staklo i oblake te uništavaju kolagen i elastin, što uzrokuje starenje i boranje kože. One potiču stvaranje slobodnih radikala koji oštećuju staničnu DNA i dugoročno uzrokuju karcinom.” — dr. Vesna Lamer

Preostalih 5% UV zračenja čine UVB zrake, koje prodiru u površinski sloj, izravno oštećuju DNA, uzrokuju crvenilo i opekotine te imaju snažan karcinogeni učinak. Prema procjenama Američkog društva za borbu protiv raka, broj slučajeva melanoma u 2026. godini bit će 10,6% veći u odnosu na prethodnu godinu, što je alarmantan podatak koji se izravno povezuje s navikama sunčanja i solarija.

Mitovi o zaštiti: “Prenapuhani” SPF i opasna ulja

Kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) učinkovite su jedino ako se nanose u dovoljnim količinama i ponavljaju svaka dva sata, osobito nakon kupanja. Međutim, neprofitna organizacija EWG u svom je opsežnom istraživanju analizirala 2784 proizvoda, pri čemu je samo 550 krema zadovoljilo stroge sigurnosne kriterije. Znanstvenici upozoravaju da su kreme u prosjeku pružale tek četvrtinu deklarirane UVA zaštite i 59% deklarirane UVB zaštite.

Pripadnici generacije Z preko krema za sunčanje masovno nanose ulja i marmelade kako bi postigli nauljen i sjajan izgled. Stručnjaci upozoravaju:

• Marmelade za tamnjenje ne ubrzavaju prirodni proces pigmentacije bez UV zračenja; one samo hidratiziraju kožu i daju joj sjaj.
• Ulja s niskim faktorom djeluju poput pojačala – smanjuju gubitak vlage, ali povećavaju količinu UV zračenja koja prodire u kožu, čime drastično ubrzavaju oštećenja i rizik od karcinoma.

Najveći ekstremi: Ilegalne injekcije melanotana i tablete

Najopasniji trend koji se s TikToka preselio u stvarnost jesu injekcije i sprejevi za nos na bazi melanotana. Riječ je o peptidu koji potiče sintezu proteina i ubrzava tamnjenje, no Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izričito ga zabranjuje za ovu namjenu.

“Ako se melanotan upotrebljava u svrhe tamnjenja, onda je nabavljen ilegalno na crnom tržištu, jer se radi o lijeku koji se propisuje isključivo za stroge medicinske indikacije”, naglašava dr. Lamer, upozoravajući na nuspojave poput mučnine, promjena na noktima te naglog stvaranja novih, potencijalno opasnih madeža.

Jednako su opasne i tablete za tamnjenje koje sadrže tvar kantaksantin. Ona se nakuplja u tijelu i koži daje umjetnu narančastosmeđu boju, no medicinska istraživanja dokazuju da može uzrokovati teška oštećenja jetre i očiju.

Koja je sigurna alternativa?

Za one koji ne žele odustati od tamnog tena, dermatolozi preporučuju isključivo neinvazivne metode poput krema za samotamnjenje i spray tena (tamnjenje špricanjem). Ti proizvodi sadrže dihidroksiaceton (DHA) koji reagira s površinskim proteinima kože i privremeno je boji bez ikakvog izlaganja zračenju. Ključno je pritom znati da takav ten ne pruža nikakvu zaštitu od sunca te je i dalje obavezno korištenje krema s visokim SPF-om.

Umjereno izlaganje suncu nužno je za sintezu vitamina D i lučenje serotonina (hormona sreće), no za to je dovoljno izložiti lice i ruke svega 15 minuta tri puta tjedno, i to isključivo tijekom kretanja ili sportskih aktivnosti u ranojutarnjim ili kasnopopodnevnim satima.

Objava Opasna opsesija generacije Z: Zbog preplanulog tena idu u ekstreme, na udaru ilegalne injekcije i solariji pojavila se prvi puta na Republika.

Nevještom oku dio kišne šume koji obrađuje Kelly Johanna Yucuna može izgledati kao da je netko nemarno bacio sjeme na tlo. No, stvarnost je potpuno drukčija. Na njezinoj maloj parceli duboko u kolumbijskoj Amazoniji, sve – od odabira mjesta do smještaja svake pojedine biljke – ima svoj strogi poredak i svrhu.

Riječ je o tradicijskom sustavu poljoprivrede poznatom kao chagra (u Ekvadoru chakra), koji se sastoji od malih parcela, ne većih od dva hektara, usklađenih s ekološkim ciklusima šume. Iz njih Yucuna i još 240 obitelji razasutih diljem rezervata u makroteritoriju Jaguares del Yuruparí crpe većinu svoje hrane.

Na ovim parcelama divlje životinje neometano obitavaju, a ugljik se učinkovito skladišti. Nakon pet ili šest godina korištenja, parcele se prepuštaju divljini i ponovno postaju dio šume. Diljem sjeverne Amazonije ovakvi sustavi oblikuju život autohtonog stanovništva već najmanje 4500 godina, ispreplićući ekološku, ekonomsku, društvenu i duhovnu dimenziju.

Zasađeni svemir

Chagre su duboko povezane s kozmologijom domorodačkih skupina, koja se pak temelji na prirodnom kalendaru šume – ciklusima zrenja voća, poplava, ribolova i lova.

„Imati dobru chagru znači točno znati kada sjeći, žeti, ponovno saditi, raščišćavati i održavati cijeli sustav“, objašnjava Juan Felipe Guhl, antropolog i stručnjak za socioekološka pitanja s Instituta Sinchi u Kolumbiji.

Prije sadnje, starješine moraju odobriti odabranu parcelu i zatražiti dopuštenje od šumskih duhova, koje nazivaju „nadređenim zemljoposjednicima“, kako bi privremeno preoblikovali dom životinja i biljaka. Nakon toga slijedi socola y tumba – kolektivni proces krčenja zemljišta u kojem sudjeluje cijela zajednica s sjekirama i mačetama.

Iako stvaranje chagre uključuje sječu dijela stabala, zajednice pažljivo biraju područja, dajući prednost uklanjanju manjeg drveća i vinove loze. Istraživanja pokazuju da zajednice zadržavaju oko polovicu autohtonih vrsta drveća na parcelama, zbog čega su chagre znatno bioraznolikije od monokulturnih plantaža, a razina skladištenog ugljika mjerljiva je s onom u sekundarnim šumama.

Obiteljske veze s biljkama

Nakon kratkog odmora tla i kontroliranog spaljivanja (quema), žene sade prva sjemena. Glavne kulture su koka i yuca (kasava).

„Yuca predstavlja žene, a koka muškarce“, kaže Yucuna. „Zato moraju ići zajedno u samo srce parcele.“

Svaka od 30 domorodačkih skupina na ovom teritoriju uzgaja vlastitu selekciju divljih i slatkih vrsta yuce, kojih ukupno ima čak 67. Yuca je osnovna namirnica u Amazoniji, a domoroci s njom razvijaju gotovo rodbinski odnos, promatrajući biljke kao vlastite kćeri.

Na rubovima parcela sade se ananasi i visoka stabla poput açai palma, koji djeluju kao utvrde. Organizacija Gaia Amazonas izbrojala je čak 104 različite kultivirane vrste na ovim prostorima – od banana, batata i čilija, do duhana i ljekovitog bilja.

„Priroda za njih nije tek puka smočnica, već drugo živo biće s kojim komuniciramo“, ističe geograf César Echezuría Fernández, povlačeći paralelu s industrijskom poljoprivredom koja krči golema prostranstva i ovisi o sintetičkim agrokemikalijama.

Ekonomija kakaa i borba protiv krčenja šuma

Nakon pet ili šest godina, chagra se vraća svom „duhovnom vlasniku“. Obitelji prestaju saditi i parcela polako ponovno postaje šuma, ali ostaje mjesto gdje mještani i dalje beru preostale plodove ili love životinje koje se ondje okupljanju kako bi se hranile.

Dok se u Kolumbiji chagre uglavnom koriste za vlastitu prehranu, u ekvadorskoj pokrajini Napo sustav chakra postao je temelj lokalne ekonomije. Ondje se na oko 24.000 hektara uzgajaju kakao, vanilija i guayusa (čajna biljka), što osigurava 40 do 60 % prihoda za stotine obitelji. UN je ove ekvadorske sustave proglasio globalno važnom baštinom poljoprivrednih sustava. Jedna od zadruga, Kallari, zarađuje do dva milijuna dolara godišnje prodajući vrhunski, održivi kakao. Čak i u komercijalne svrhe, kakao u chakrama raste u simbiozi s 80 do 150 drugih biljnih vrsta.

Iako se svaka poljoprivreda u Amazoniji na prvu može činiti problematičnom, teritoriji kojima upravljaju domoroci pokazali su se kao najučinkovitija brana protiv deforestacije. Unatoč tome, chagre se nerijetko pogrešno interpretiraju; jedan projekt ugljičnih kredita u Kolumbiji kategorizirao je chagre kao „deforestirana područja“, no sudskom presudom iz 2024. projekt je zaustavljen jer su tvrtke prekršile prava domorodačkog stanovništva.

‘Ekološki nered’ pod utjecajem klimatskih promjena

Unatoč svojoj povijesnoj održivosti, ovaj drevni sustav danas se suočava s egzistencijalnim prijetnjama. Ilegalno rudarenje zlata postalo je golem problem. Zagađenje živom u teritoriju Jaguares del Yuruparí toliko je uzelo maha da je Ustavni sud Kolumbije presudio kako ono izravno ugrožava identitet i prehrambenu sigurnost domorodaca. U Ekvadoru, rudarenje privlači sve veći broj mladih koji zbog brze zarade napuštaju tradicijsku poljoprivredu.

Klimatske promjene dodatno ubrzavaju krizu sušenjem Amazonije. Nepredvidivi riječni tokovi remete razmnožavanje riba, divljač se smanjuje, a u chagrama se šire novi nametnici.

„To je pravi ekološki nered“, svjedoči Yucuna, dodajući kako su nepravilne kiše poremetile kalendar sadnje i spaljivanja tla. „Oko podneva sunce postaje toliko jako da je rad na parcelama postao jednostavno nemoguć.“

Stručnjaci naglašavaju da rješenje leži u zaštiti zemljišnih prava i jačanju lokalnih prehrambenih sustava. Chagre nam nude važnu lekciju i izazov modernom načinu proizvodnje hrane koji devastira bioraznolikost i tlo. Iako chagre ne mogu prehraniti milijarde ljudi na globalnoj razini, njihova filozofija lokalne, kulturno utemeljene i ekološki neutralne proizvodnje predstavlja putokaz prema prijeko potrebnoj održivosti u vremenima klimatske nestabilnosti.

Objava ‘Sve ima svoj poredak i svrhu’: Prašumske ‘farme’ koje prkose modernoj poljoprivredi pojavila se prvi puta na Republika.

Govoreći za CNBC na konferenciji SXSW London, Wang je istaknula da Bluesky podržava zaštitu mladih korisnika i regulaciju digitalnog prostora, ali smatra da trenutačni pristup može imati neželjene posljedice.

“Podržavam sigurnost i zaštitu mladih, ali pitanje je po koju cijenu. Bojim se da dugoročno idemo prema svijetu u kojem će postojati samo tri do pet velikih platformi, dok će regulacija biti toliko stroga da će manjim kompanijama biti gotovo nemoguće opstati i razvijati zdravije digitalne zajednice”, rekla je Wang.

Prema njezinim riječima, veliki tehnološki igrači raspolažu golemim timovima za usklađivanje s propisima, dok manje kompanije nemaju takve resurse.

Bluesky i dalje daleko iza konkurencije

Bluesky je nastao unutar kompanije X, nekadašnjeg Twittera, još 2019. godine uz podršku suosnivača Twittera Jacka Dorseyja. Platforma se osamostalila 2021. godine i ubrzo postala jedna od glavnih alternativa mreži u vlasništvu Elona Muska.

Do ožujka ove godine Bluesky je narastao na oko 43 milijuna korisnika, što je i dalje tek desetina procijenjenih 450 milijuna korisnika platforme X.

Ipak, kompanija se suočava s izazovima zadržavanja korisnika. Prema ranijim izvještajima, broj dnevno aktivnih mobilnih korisnika pao je za oko 40 posto tijekom prethodnih 12 mjeseci. Wang navodi da kompanija trenutačno zapošljava oko 40 ljudi.

Australija predvodi zabrane za maloljetnike

Rasprava o regulaciji društvenih mreža intenzivirana je nakon što je Australija u prosincu postala prva zemlja koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.

Velike platforme moraju uvesti metode provjere starosti korisnika, uključujući:

• Identifikacijske dokumente
• Selfie verifikaciju
• Druge napredne sigurnosne mehanizme

Kazne za kompanije koje ne poduzmu razumne korake za poštivanje propisa mogu dosegnuti gotovo 50 milijuna australskih dolara. I Bluesky je uveo provjeru dobi kako bi korisnicima mlađim od 16 godina onemogućio pristup platformi.

Sve više zemalja razmatra slične mjere

Australski model već je potaknuo rasprave diljem svijeta. Slične zakone razmatraju Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Francuska i Austrija, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje da bi regulacija prije mogla biti uvedena na razini saveznih država nego na nacionalnoj razini.

Wang smatra da regulacija nije problem sama po sebi, ali upozorava da bi zakonodavci trebali pronaći ravnotežu između zaštite korisnika i očuvanja konkurencije na tržištu.

“Regulacija mora ići ruku pod ruku s inovacijama. Potrebno je omogućiti veću suradnju regulatora s manjim i srednjim kompanijama, dok se istodobno veliki tehnološki igrači moraju držati odgovornima za poštivanje pravila”, poručila je Wang.

Objava Apsurd novih zabrana: Kako pokušaj zaštite tinejdžera na internetu zapravo pomaže tehnološkim gigantima? pojavila se prvi puta na Republika.

Ove godine darovi ispod božićnog bora posebno će iznenaditi djecu; prvi put će moći s igračkama uistinu razgovarati. Kineski proizvođači igračaka proglasili su 2025. godinom umjetne inteligencije (AI). Danas se proizvode roboti i plišanci koji mogu podučavati, igrati se i pričati priče. Starija djeca, u međuvremenu, ne prestaju gledati viralne AI videozapise i igrati igre poboljšane umjetnom inteligencijom. U školama se mnoga djeca podučavaju materijalima koje su kreirali alati poput ChatGPT-ja. Neka čak uče uz pomoć chatbot-tutora.

Kroz igru i obrazovanje umjetna inteligencija preoblikovat će djetinjstva. Ona svakom djetetu obećava vrstu odrastanja koja je prije bila dostupna samo bogatima; s privatnim učiteljima i personaliziranim nastavnim planovima. Djeca sada mogu slušati pjesme koje su skladane specijalno za njih, čitati priče u kojima su oni glavni likovi, igrati videoigre koje se prilagođavaju njihovim sposobnostima i imati pratnju chatbot-prijatelja koji ih bodre. Djetinjstvo dostojno kraljevića moglo bi postati univerzalno.

Budućnost je puna prilika, ali i skrivenih zamki. Pravi kraljevi često shvate kako su odrastali usamljeni i izolirani. Njihovi podanici nerijetko svjedoče da privilegirano djetinjstvo nije dobra priprema za stvarni život. Kako umjetna inteligencija mijenja djetinjstvo nabolje i nagore, tako društvo mora ponovno promisliti što znači odrastati.

Zašto su mladi diljem svijeta toliko očajni?

Odgoj uz robote ima svojih prednosti. Tehnološke tvrtke već pokazuju kako umjetna inteligencija može unaprijediti učenje, osobito kada nedostaje učitelja i obrazovnih materijala. Pismenost i učenje jezika već su poboljšani. Zamišlja se da bi, uz pomoć AI tutora, djeca mogla izbjeći nastavu prilagođenu prosječnom učeniku tijekom koje se nadarena djeca dosađuju, a oni slabiji zaostaju. Ako, primjerice, želite da ovaj tekst bude prilagođen osmogodišnjem djetetu koje govori hindi, umjetna inteligencija to može učiniti; ako ga radije želite u obliku stripa ili pjesme – i to je moguće.

Tehnologija donosi i nove oblike zabave. Hollywood omalovažava AI videe nazivajući ih “smećem”, ali mladi ih gutaju u velikim količinama, a stvaraju ih i sami. Stare igračke dobivaju moderno ruho. Primjerice, verzija Trivial Pursuita s umjetnom inteligencijom može postavljati pitanja iz bilo kojeg područja. Videoigre nude i nova iskustva; primjerice, razgovor s Darth Vaderom u Fortniteu. Svako dijete sada može sresti svoje junake i onda ih upucati.

Rizici su dobro poznati. AI tutori mogu “halucinirati” netočne odgovore. Igračke mogu “skrenuti s puta”: roditelji bi trebali provjeriti što su ostavili ispod bora jer je nedavno jedan plišanac s umjetnom inteligencijom začinio razgovor temama o perverznom seksu. Djeca vrlo lako mogu zloupotrijebiti AI, primjerice varajući na zadaćama ili maltretirajući vršnjake putem “deepfake” videa. Chatbotovi mogu nagovoriti ranjive adolescente na samoozljeđivanje. Tehnološke tvrtke tvrde da se ti problemi mogu riješiti; ChatGPT postoji tek tri godine.

“Da-botovi”

Ipak, najveće promjene kod djece možda će izazvati ono što AI radi kada sve funkcionira kako treba. Tehnologija brzo uči što njezin korisnik voli, i onda mu nudi toga još više. Društvene mreže već su stvorile “mjehure” u kojima korisnici vide isključivo mišljenja s kojima se slažu ili ona koja vole mrziti. Umjetna inteligencija prijeti da će te mjehure povećati i u njih zatvoriti djecu već od najranije dobi. Primjerice, dijete koje voli nogomet možda će od svog plišanca slušati samo nogometne priče, a njegov AI tutor koristit će primjere isključivo iz nogometa. Time se ne gubi samo element iznenađenja, nego se stvara okruženje u kojem dijete nikada ne mora naučiti prihvatiti nešto drugačije ili nepoznato.

Tajna grada čijim ulicama vladaju djeca

Jednostrani odnosi s chatbotovima nose sličan rizik. AI suputnici koji nikada ne kritiziraju i ne dijele vlastite osjećaje loša su priprema za suočavanje s nesavršenim ljudima. Trećina američkih tinejdžera kaže da im je razgovor s AI suputnikom barem jednako zadovoljavajuć kao razgovor s prijateljem i lakši nego razgovor s roditeljima. Takvi “da-botovi” prijete stvaranjem djece koja nisu navikla čekati na red, a koja će odrasti u kolege nesposobne za kompromis i partnere koji ne poznaju što svaka veza zahtijeva.

I druge društvene promjene vode u istom smjeru. Kako broj rođenih naglo opada, sve više djece odrasta bez braće i sestara koji bi im inače pomogli izbrusiti socijalne vještine i ublažiti oštre crte osobnosti. Istodobno, sve više mladih odlučuje da dugoročne romantične veze nisu vrijedne truda. Nadalje, rad na daljinu omogućuje ljudima, koji su odrasli u personaliziranom i društveno osiromašenom okruženju, da uđu u poslove gdje kolege vide samo kroz ekrane i zadatke. Te poslove će uskoro možda prepustiti AI agentima.

Otkrivanje novog

Potrebne su hitne osnovne mjere zaštite. Roditelji bi trebali pažljivo razmisliti prije nego što svoje dijete povjere stroju koji samo ponavlja naučene riječi; makar one pristizale i iz plišanog medvjedića. Chatbotovi bi trebali imati jasna dobna ograničenja, koja se i dosljedno provode. Vlade ne smiju dopustiti AI tvrtkama istu razinu slobode kakvu su nekad dale društvenim mrežama, koje se tek sada pokušava natjerati da uvedu dobne kontrole. Učitelji se zavaravaju ako misle da su eseji i dalje vjerodostojan pokazatelj znanja. U doba umjetne inteligencije nužno je više vrednovanja znanja unutar škole.

Dugoročni izazov je promišljeno razvijati socijalne vještine. Škole, kao mjesta gdje se odvija velik dio djetinjstva, najprikladnije su za taj zadatak. One bi trebale iskoristiti prednosti personaliziranog podučavanja samo ondje gdje je dokazano da funkcionira, a ne nekritički u svim slučajevima. U njima se mora više podučavati ono što roboti ne mogu naučiti djecu: kako voditi rasprave, kako se ne slagati s drugima, pa čak i kako naučiti cijeniti ljude koji nisu takve ulizice kao chatbotovi.

Škole bi trebale još više naglasiti svoju ulogu kao mjesta otkrivanja novog. Ako AI djeci stalno nudi ono što žele, tada je još važnije da im škola pruži priliku susresti se s ljudima i idejama izvan njihova poznatog svijeta. Algoritamska personalizacija mogla bi postati ozbiljna prepreka društvenoj pokretljivosti zato što ljude potiče da ostanu na istom mjestu. Nejednakost bi se mogla dodatno produbiti ako siromašne škole prihvate chatbotove kao jeftine zamjene za učitelje.

Umjetna inteligencija nesumnjivo ima potencijal da unaprijedi obrazovanje i obogati svijet dječje zabave. Možda će jednog dana omogućiti svakom djetetu da živi poput kraljevića. Ali istinski privilegirana mogla bi biti ona djeca čiji roditelji i učitelji znaju kad je vrijeme da se AI isključi, piše The Economics.

Objava Utjecaj umjetne inteligencije na razvoj djece: Potreba za proaktivnom regulacijom i zaštitom pojavila se prvi puta na Republika.

U istraživanju iz 2020. godine pod kodnim nazivom “Project Mercury”, znanstvenici Mete surađivali su s istraživačkom tvrtkom Nielsen kako bi procijenili učinak „deaktiviranja” Facebooka i Instagrama, proizlazi iz dokumenata Mete pribavljenih tijekom sudskog postupka, prenosi Reuters.

Na razočaranje tvrtke, “osobe koje su tjedan dana prestale koristiti Facebook prijavile su manji osjećaj depresije, tjeskobe, usamljenosti i društvene usporedbe”, navodi se u internim dokumentima.

Umjesto da objavi te rezultate ili nastavi s dodatnim istraživanjima u podnesku se navodi da je Meta prekinula daljnji rad i interno proglasila da su negativni rezultati istraživanja kompromitirani “postojećim medijskim narativom” o tvrtki.

Unatoč tome, zaposlenici su privatno uvjeravali Nicka Clegga, tadašnjeg šefa globalne javne politike Mete, da su zaključci istraživanja valjani.

“Nielsenovo istraživanje doista pokazuje uzročni utjecaj na društvenu usporedbu”, napisao je navodno jedan neimenovani istraživač (uz emoji nezadovoljnog lica). Drugi zaposlenik izrazio je zabrinutost da bi prikrivanje negativnih rezultata bilo poput postupaka duhanske industrije koja je “provodila istraživanja, znala da su cigarete štetne, a informacije zadržala za sebe”.

Unatoč vlastitim dokazima o uzročnoj vezi između proizvoda i negativnih učinaka na mentalno zdravlje, u podnesku se tvrdi da je Meta američkom Kongresu rekla kako nema mogućnosti kvantificirati štetnost svojih proizvoda za tinejdžerice.

U priopćenju objavljenom u subotu, glasnogovornik Mete Andy Stone izjavio je da je istraživanje zaustavljeno jer mu je metodologija bila manjkava te da tvrtka marljivo radi na poboljšanju sigurnosti svojih proizvoda.

“Cjelokupni zapis pokazat će da više od desetljeća slušamo roditelje, istražujemo teme koje su najvažnije i provodimo stvarne promjene kako bismo zaštitili tinejdžere”, rekao je glasnogovornik Mete, prenosi Reuters.

Objava Znali su sve, a nisu učinili ništa: Mračna tajna jedne od najmoćnijih kompanija pojavila se prvi puta na Republika.

Pokušaji Europske unije da policiji daju nove ovlasti za skeniranje privatnih poruka u potrazi za materijalom seksualnog zlostavljanja djece (engl. child sexual abuse material ili CSAM) zaustavljeni su zbog vala javnog protivljenja od strane zagovornika privatnosti, platformi za razmjenu poruka i zabrinutih građana.

Ovaj tjedan države članice EU nisu uspjele napredovati u vezi s legislativom predloženom još 2022. godine, koja bi prisilila aplikacije za razmjenu poruka da skeniraju svoje usluge u potrazi za dokazima o zlostavljanju djece. Grupe za zaštitu privatnosti, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i tehnološki službenici godinama upozoravaju da bi prijedlog mogao općenito zabraniti tehnologiju enkripcije i omogućiti masovan nadzor građana EU, piše Politico.

Spor koji sad već dugo traje

Sukob sučeljava moćne tehnološke kompanije i organizacije za privatnost s koalicijom policijskih vlasti i grupa za prava djece. Velike i male tehnološke tvrtke, od Signala i WhatsAppa do Elona Muska i njegove platforme X, udružile su se sa zagovornicima privatnosti kako bi obranile povjerljivost komunikacija. Posljednjih tjedana zabrinuti građani preplavili su elektronkom poštom i porukama protiv prijedloga zakonodavace u Bruxellesu.

Enkripcija je dugo bila u središtu rasprava o nacionalnoj sigurnosti i privatnosti. Bez zakonitog pristupa enkriptiranim komunikacijama, policija vodi borbu protiv kriminala s povezom na očima, rekao je Jan Op Gen Oorth, glasnogovornik Europola, za Politico još u travnju ove godine. S obzirom na to da je takozvana “end-to-end” enkripcija sada standard na svim glavnim platformama za razmjenu poruka, samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke, što frustrira vlasti.

EU pokušava pronaći rješenje

Pozivajući se na 85 milijuna slika i videa prikazujućih seksualno zlostavljanje djece prijavljenih globalno 2021. godine, Europska komisija predložila je da platforme za razmjenu poruka otkrivaju, prijavljuju i uklanjaju materijal seksualnog zlostavljanja djece sa svojih usluga. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi probijanje enkripcije izložilo stotine milijuna legitimnih privatnih poruka nepotrebnom nadzoru.

Danska, koja je u srpnju preuzela predsjedanje Vijećem EU, predstavila je novi nacrt zakona koji je sada u središtu pregovora. Države članice moraju postići dogovor o verziji zakona prije nego što započnu pregovore s Europskim parlamentom, koji je 2023. usvojio za privatnost korisnika prihvatljiviju verziju.

Ključna pitanja i podjele

Legislativa raspravlja o tri glavna pitanja: obvezno skeniranje, otkrivanje takozvanog “groominga” i skeniranje poznatog i nepoznatog CSAM sadržaja. Danski nacrt ponovno uvodi obvezno skeniranje putem naloga za otkrivanje koje izdaje sud ili neovisna vlast, isključuje skeniranje tekstualnih i audio poruka za grooming i predlaže takozvani “client-side scanning” (skeniranje na strani klijenta) kako bi se sačuvala enkripcija, što zagovornici privatnosti osporavaju.

Države EU su podijeljene. Njemačka i Poljska protive se obveznom skeniranju, dok Danska, Švedska, Španjolska i Francuska podržavaju strože mjere. Čak i ministarstva unutar europskih vlada imaju različite stavove po tom pitanju. Ministarstva unutarnjih poslova preferiraju strože ovlasti za policiju, dok pravna i digitalna ministarstva upozoravaju na eroziju građanskih sloboda.

Na razini EU, Europol i Ministarstvo unutarnjih poslova Komisije nastavljaju lobirati za proširen pristup podacima, iako je već ranije utvrđeno da je Europska komisija nezakonito ciljala građane promičući CSAM zakon.

Objava U Europi bjesni spor oko prava na privatnost korisnika pojavila se prvi puta na Republika.

U prvo vrijeme, aplikacija za provjeru dobi testirat će se u pet zemalja, Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Te će zemlje prve surađivati s Komisijom na tehničkom rješenju s ciljem pokretanja nacionalnih aplikacija za provjeru dobi. Ovaj prototip može se integrirati u nacionalnu aplikaciju ili ostati samostojeća aplikacija, navodi Komisija.

Cilj je da svaka država članica EU-a razvije vlastitu aplikaciju, budući da zemlje imaju različita pravila o pristupu određenom sadržaju na internetu. To bi im omogućilo prilagodbu dobnih ograničenja za različite usluge – od web stranica s pornografijom ili kockanjem do društvenih platformi poput Instagrama ili TikToka.

Aplikacija će korisnicima omogućiti da jednostavno dokažu da imaju više od 18 godina prilikom pristupa ograničenom sadržaju na internetu. Istovremeno će imati potpunu kontrolu nad svim ostalim osobnim podacima, poput točne dobi i identiteta.

Nakon što aplikacija bude spremna, korisnici će je moći preuzeti i koristiti kako bi provjerili mogu li pristupiti određenim web stranicama i platformama s obzirom na svoju dob.

Smjernice koje je predstavila Komisija uključuju preporuke za rješavanje problema online nasilja, štetnog sadržaja i neželjenih kontakata između mladih i stranaca. Cilj im je smanjiti rizike s kojima se mladi suočavaju na internetu, kao i zaštititi njihovu privatnost, prenosi HINA.

EK je priopćila da zemlje članice mogu implementirati vlastite nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama, u novim smjernicama u okviru svog moćnog Zakona o digitalnim uslugama.

Kako prenosi FENA, Izvršna vlast EU je posljednjih mjeseci bila pod pritiskom da uvede mjere za zaštitu maloljetnika na inteinetu. Nacionalne vlade u Francuskoj, Danskoj, Španjolsko i drugim zemljama pozvale su na ograničenja društvenih mreža, a neke su kritizirale EU jer ne djeluje dovoljno brzo.

Francuska i Nizozemska podržale su potpunu zabranu društvenih mreža za maloljetnike mlađe od 15 godina. Grčka je priopćila kako smatra da bi za djecu mlađu od određene dobi trebao biti potreban roditeljski pristanak. Danska, koja trenutno predvodi rad u Vijeću EU, zalaže se za snažnije akcije na rzini EU.

Tehnološki gigant Meta također je predložio zakonska ograničenja koja bi zahtijevala od roditelja pristanak na korištenje svoje djece na društvenim mrežama ispod određene dobi.

“Provjera dobi nije nešto lijepo. Apsolutno je nužna”, rekla je danska ministrica za digitalnu politiku Caroline Stage Olsen, koja je predstavila smjernice zajedno sa šeficom Komisije za tehnologiju Hennom Virkkunen.

Nove smjernice Komisije za zaštitu maloljetnika na internetu imaju za cilj osigurati da se platforme suočavaju sa sličnim skupom pravila diljem Europe u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), prekretničke regulative bloka o društvenim mrežama. Smjernice nisu obvezujuće i postavljaju mjerilo za tvrtke za tumačenje zahtjeva prema DSA.

Komisija je u ponedjeljak također objavila tehničke specifikacije za aplikaciju za provjeru dobi koja bi mogla pomoći u provjeri jesu li korisnici stariji od 18 godina korištenjem identifikacijskih dokumenata, pa čak i prepoznavanja lica. Aplikacija će biti testirana u Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Danskoj, pet zemalja koje također zagovaraju ograničenja i rade na vlastitim rješenjima za provjeru dobi.

/Desk/

Objava EU namjerava maloljetnicima zabraniti pristup društvenim mrežama – EK predstavila prototip aplikacije za provjeru dobi internetskih korisnika pojavila se prvi puta na Republika.