Iako su kroz povijest postojale prirodne oscilacije – poput “malog ledenog doba” između 14. i 19. stoljeća – većina europskih ledenjaka bila je u relativno stabilnom stanju. Situacija se dramatično mijenja početkom 20. stoljeća, od kada bilježimo stalno i ubrzano povlačenje ledenih masa.

Trenutačno stanje u Europi

Europa danas broji između 5.000 i 6.000 ledenjaka, ovisno o kriterijima klasifikacije. Najveća koncentracija nalazi se u sljedećim regijama:

• Alpe i Skandinavsko gorje
• Island i arhipelag Svalbard (gdje se nalaze najveći europski ledenjaci)
• Kavkaz i Pirineji

Na području Dinarida nekadašnji su ledenjaci gotovo potpuno nestali; danas ondje postoje samo vrlo mali ostaci u obliku trajnih snježnika i ledenih jama na visokim planinama Crne Gore i Prokletija.

Ključni uzročnici ubrzanog topljenja

Procesi nestanka leda razlikuju se ovisno o tome radi li se o planinskim ledenjacima ili masivnim polarnim štitovima.

1. Atmosferski utjecaji i manjak snijega

Kod planinskih ledenjaka ključni pokretač je porast temperature zraka (viša srednja ljetna temperatura i dulja sezona topljenja). Ledenjak opstaje samo ako je zadovoljena pozitivna bilanca mase:

$$\text{Bilanca mase} = \text{akumulacija (novi snijeg)} – \text{ablacija (topljenje)}$$

Posljednjih desetljeća bilježi se sve više zimskih epizoda s kišom umjesto snijega, što onemogućuje obnavljanje leda.

2. Učinak tamnjenja leda (Albedo efekt)

Dok čist snijeg reflektira do 90 % Sunčeve energije, taloženje saharskog pijeska, industrijske prašine i čađe tamni površinu ledenjaka. Tamnija površina apsorbira znatno više topline, što dramatično ubrzava topljenje.

3. Topljenje odozdo (Grenland i Antarktika)

Veliki ledeni pokrovi gube masu i zbog kontakta s toplijim oceanom koji podvire ispod ledenih polica te ih topi odozdo, a ulogu igraju i skriveni geotermalni izvori topline.

Sinkronizacija klimatskih procesa: Nova znanstvena paradigma

Iako je globalna temperatura od kraja 19. stoljeća porasla za 1,2 do 1,4 °C dominantno zbog antropogenih emisija stakleničkih plinova ($CO_2$, $CH_4$, $N_2O$), znanstvenici sve više pažnje posvećuju novom konceptu: Analizi fazno sinkroniziranih klimatskih utjecaja (PSCFA).

Klimatski sustav funkcionira poput orkestra. Umjesto promatranja samo jednog izoliranog uzroka, ovaj koncept naglašava opasnost od trenutka kada se više prirodnih i antropogenih procesa nađe u istoj fazi i djeluje u istom smjeru.

Primjer fatalne sinkronizacije: Kada se istodobno poklope viša temperatura zraka, manjak zimskog snijega, pojačan nanos saharske prašine, topliji ocean i nepovoljna faza El Niña (ENSO), dolazi do višestruko bržeg topljenja nego što bi to izazvao bilo koji od tih čimbenika samostalno.

Crne prognoze: Koliko leda gubimo i što nas čeka?

Procjenjuje se da Zemlja danas godišnje gubi između 600 i 850 milijardi tona leda. To je količina vode koja bi, slikovito, cijelu Hrvatsku prekrila slojem dubokim oko 15 metara.

• Nestanak malih ledenjaka: Mnogi mali europski ledenjaci mogli bi potpuno nestati u razdoblju između 2030. i 2060. godine.
• Vrhunac topljenja: Globalna stopa gubitka ledene mase dosegnut će maksimum u drugoj polovici 21. stoljeća, nakon čega će opadati – ali prvenstveno zato što će preostati sve manje leda za topljenje.

Dugoročne posljedice potpunog otapanja

Kada bi se sav led na Zemlji otopio (proces koji bi trajao tisućama godina), razina mora podigla bi se za oko 65 metara. To bi dovelo do potapanja obalnih područja i promjene izgleda kontinenata.

Osim geografskih promjena, došlo bi do kolapsa oceanskih struja, izmjene atmosferske cirkulacije i hidrološkog ciklusa. Zbog preraspodjele mase vode, Zemlja bi se počela neznatno sporije okretati, a geografski polovi mogli bi se pomaknuti za udaljenost od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.

Objava Fenomen topljenja ledenjaka: Jesmo li ubrzali prirodni proces koji traje od posljednjeg ledenog doba? pojavila se prvi puta na Republika.

Dok se čovječanstvo približava nepovratnoj klimatskoj šteti, maskulina ponašanja prozvana su “lošima za planet”. Novi rad više od 20 znanstvenika iz 13 različitih zemalja analizirao je postojeća istraživanja o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju i ekološkom kolapsu – te kako su ona povezana s onim što muškarci rade.

Objavljen u časopisu Norma: International Journal for Masculinity Studies, rad pod nazivom “Muškarci, maskuliniteti i planet na kraju (M)Antropocena”, pokriva raznolika pitanja poput negiranja klimatskih promjena u politici kanadskih naftovoda, ekoloških utjecaja kineskih politika u Tihom oceanu, online influencera u Finskoj koji promiču konzumaciju mesa te pozitivnih akcija muških aktivista u Africi, Latinskoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem svijeta.

Je li maskulinitet loš za okoliš?

Istraživači su otkrili da muškarci općenito imaju veći ugljični otisak i veći utjecaj na okoliš kroz potrošnju, posebice kada je riječ o putovanjima, prijevozu, turizmu i konzumaciji mesa.

Više je studija istaknulo rodni jaz u emisijama stakleničkih plinova. Na primjer, studija iz 2025. godine koja je obuhvatila 15.000 ljudi u Francuskoj otkrila je da muškarci ispuštaju 26 posto više zagađenja od žena kroz prijevoz i hranu. Tim također upozorava da muškarci često pokazuju “manju zabrinutost zbog klimatskih promjena”, da su “manje ambiciozni i manje aktivni u politici zaštite okoliša” te su manje voljni mijenjati svakodnevne navike kako bi se uhvatili u koštac s ovim rastućim problemom.

Prošlogodišnja studija objavljena u Journal of Environmental Psychology otkrila je da muškarci s višim razinama “stresa maskuliniteta” (zabrinutost da će izgledati feminizirano) izražavaju manju brigu o klimatskim promjenama i vjerojatnije je da će izbjegavati ekološki prihvatljivo ponašanje, poput kupovine ekoloških proizvoda, kako bi zadržali, najčešće, tradicionalni maskulini imidž.

Muškarci su također skloniji biti uključeni u vlasništvo, upravljanje i kontrolu nad teškim, kemijskim, ugljično utemeljenim i industrijaliziranim sektorima poput poljoprivrede, uz druge ekstraktivne industrije s visokim utjecajem na okoliš, te naravno, militarizam, navodi se u radu.

‘Negativni utjecaji’ muškaraca

“Sada postoji mnogo istraživanja koja pokazuju jasne negativne utjecaje ponašanja nekih muškaraca na okoliš i klimu”, kaže profesor Jeff Hearn, urednik rada i profesor sociologije na Sveučilištu u Huddersfieldu. “Ono što zapanjuje jest to kako taj aspekt nije prisutan u većini rasprava i politika o održivijem svijetu.”

Istraživači dodaju da se ovi “štetni obrasci” odnose posebno na elitne, bijele eurozapadne muškarce, za razliku od muškaraca s niskim prihodima na globalnom jugu.

Ipak, rad na kraju priznaje da postoje i neki muškarci koji rade “hitno i energično” kako bi promijenili te negativne tendencije.

Objava Poslovi, prehrana i hobiji bogatih muškaraca proglašeni ‘lošima za planet’ pojavila se prvi puta na Republika.

Gornje procjene sugeriraju da je broj ubijenih, ranjenih ili nestalih vojnika na objema stranama dosegnuo 1,8 milijuna, prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), dok se broj poginulih civila samo u Ukrajini približava brojci od 15.000. Gotovo šest milijuna Ukrajinaca pobjeglo je iz zemlje, dok je oko 3,7 milijuna bilo prisiljeno napustiti svoje domove i preseliti se unutar države.

Osim golemih ožiljaka tuge i terora, razoren je i prirodni krajolik Ukrajine. Iako pokriva manje od šest posto kopnene mase kontinenta, Ukrajina je dom trećini europske bioraznolikosti. No, rat je povećao pritisak na više od tisuću njezinih ugroženih životinjskih, biljnih i gljivičnih vrsta.

Potresne snimke tenkova koji troše goleme količine goriva, uništene infrastrukture i nekontroliranih požara također su bacile svjetlo na to kako su rat i vojne akcije postali jedni od najvećih svjetskih zagađivača, unatoč tome što se tom pitanju pridaje malo pozornosti.

Cijena ruskog rata u Ukrajini mjerena ugljikom

Inicijativa za obračun stakleničkih plinova iz rata (Initiative on GHG Accounting of War) izračunava emisije ugljika nastale od samog početka ruskog rata u Ukrajini. Njihovo najnovije izvješće navodi da je četvrta godina sukoba povećala emisije stakleničkih plinova za 75 milijuna tona ekvivalenta CO2 ($tCO_2e$), čime je ukupni iznos od 24. veljače 2022. dosegnuo nevjerojatnih 311 milijuna $tCO_2e$.

To je gotovo jednako godišnjim emisijama Francuske ili godišnjim globalnim emisijama energije koja se koristi za crpljenje vode. Ove emisije potječu iz ratovanja (tenkovi i strojevi na fosilna goriva), požara na otvorenom, energetske infrastrukture, migracija, civilnog zrakoplovstva i obnove nakon razaranja.

Kako klimatske promjene “pogoršavaju” utjecaje rata

Iako su emisije porasle u svim tim kategorijama tijekom četvrte godine invazije, požari na otvorenom naglo su porasli drugu godinu zaredom – čineći 23 posto ukupnih emisija. U 2025. godini Ukrajina je doživjela požare na 1,39 milijuna hektara prirodnog krajolika, što daleko premašuje predratne razine.

To se događa u trenutku kada ukrajinske dobrotvorne udruge očajnički pokušavaju “ponovno podivljati” (rewilding) prirodu zemlje kako bi zaštitile divlje životinje, pa čak i pomogle vojnicima u liječenju psiholoških rana.

“Neuobičajeno vrući i suhi uvjeti – vjerojatno pojačani globalnim zatopljenjem – pretvorili su čak i male iskre iz borbi u nekontrolirane požare, dok je gašenje ostalo nemoguće”, navodi se u izvješću. Stručnjaci kažu da ovaj “začarani krug” naglašava kako oružani sukobi i klimatske promjene “međusobno pogoršavaju stanje”.

Emisije iz napora za obnovu također su naglo porasle, posebno u energetskom sektoru. To je uslijedilo nakon pojačanih ruskih napada na ukrajinsku toplinsku i električnu infrastrukturu tijekom oštre zime 2025.–2026.

Rat pogonjen fosilnim gorivima

Potrošnja fosilnih goriva, primjerice u tenkovima i borbenim zrakoplovima, čini većinu ratnih emisija na globalnoj razini. U četvrtoj godini rata u Ukrajini, to je činilo više od trećine (37 posto) emisija sukoba. Ostatak proizlazi uglavnom iz proizvodnje streljiva i zamjene uništene vojne opreme.

“Unatoč relativno stabilnim linijama bojišnice, uporne borbe – obilježene neumornim napadima i lokaliziranim intenzivnim bitkama – održale su visoku potražnju za gorivom i potrošnju streljiva”, dodaje se u izvješću. “Iako su se taktike na bojnom polju i uporaba opreme razvili, oružane snage se i dalje uvelike oslanjaju na fosilna goriva za pogon tenkova, oklopnih vozila i širenje logističke mreže.”

Vojne emisije odgovorne su za oko 5,5 posto globalnih emisija, ali se o opsegu njihovog zagađenja često ne izvještava – čak ni u EU. Zbog toga sve veći broj organizacija poziva na veću transparentnost.

“Europa ne može tvrditi da je klimatski lider dok njezine vojne emisije ostaju netransparentne”, kaže dr. Soroush Abolfathi s heretik sveučilišta Warwick. “Smatra se da oružane snage diljem svijeta generiraju oko 5,5 posto globalnih emisija – ipak, EU izostavlja oko 82 posto vlastitih vojnih emisija iz službenih evidencija.”

Prve klimatske reparacije na svijetu

Na samitu UN COP30 u Belému prošlog studenog, Ukrajina je najavila planove da Rusiju pozove na odgovornost za ove emisije povezane s ratom. Ukrajinska vlada će ove godine podnijeti zahtjev u kategoriji Ekološke štete pri Registru za Ukrajinu, pozivajući Rusiju da plati više od 37 milijardi eura u onome što bi bio prvi slučaj klimatskih reparacija proizašlih iz rata na svijetu.

Ovaj iznos izračunat je korištenjem “društvenog troška ugljika” od 185 dolara (oko 156,90 eura) po $tCO_2e$.

Objava Od tenkova na fosilna goriva do šumskih požara: Kako ruski rat u Ukrajini uništava planet pojavila se prvi puta na Republika.

Tzv. “nalaz o ugroženosti” (endangerment finding) iz 2009. godine zaključio je da niz stakleničkih plinova predstavlja prijetnju javnom zdravlju. To je postalo pravni temelj saveznih napora za obuzdavanje emisija, osobito kod vozila.

Bijela kuća nazvala je ovo poništenje “najvećom deregulacijom u povijesti Amerike”, navodeći da će to automobile učiniti jeftinijima, smanjujući troškove proizvođačima automobila za 2.400 dolara po vozilu.

Ekološke skupine tvrde da je ovaj potez daleko najznačajnije unazađivanje borbe protiv klimatskih promjena do sada te se pripremaju za osporavanje odluke na sudovima.

Govoreći u Ovalnom uredu u četvrtak, Trump je rekao da je presuda iz 2009. bila “katastrofalna politika iz Obamine ere koja je teško naštetila američkoj automobilskoj industriji i masovno podigla cijene za američke potrošače”.

“Ovo radikalno pravilo postalo je pravni temelj za ‘Green New Scam’ (Zelenu novu prevaru), jednu od najvećih prevara u povijesti”, dodao je republikanski predsjednik, govoreći o klimatskoj agendi demokrata.

Bivši predsjednik Barack Obama, koji rijetko komentira politiku aktualnih predsjednika, izjavio je da će ukidanje ovog nalaza Amerikance učiniti ranjivijima.

“Bez toga ćemo biti manje sigurni, manje zdravi i manje sposobni boriti se protiv klimatskih promjena — a sve to samo kako bi industrija fosilnih goriva mogla zaraditi još više novca”, napisao je na mreži X.

Analiza: Trump slavi nakon najvećeg klimatskog preokreta do sada

Agencija za zaštitu okoliša (EPA) prvi je put zauzela stav o utjecaju stakleničkih plinova 2009. godine, tijekom prve godine Obamina prvog mandata. Agencija je odlučila da je šest ključnih stakleničkih plinova, uključujući ugljični dioksid i metan, opasno za ljudsko zdravlje.

Budući da se podijeljeni Kongres nije mogao dogovoriti o zakonima za rješavanje porasta globalnih temperatura, nalaz EPA-e postao je središnja točka saveznih napora za smanjenje emisija u godinama koje su uslijedile.

“Nalaz o ugroženosti doista je služio kao uporište američke regulacije stakleničkih plinova”, rekla je Meghan Greenfield, bivša odvjetnica u EPA-i i Ministarstvu pravosuđa. “To uključuje motorna vozila, ali i elektrane, sektor nafte i plina, metan s odlagališta otpada, pa čak i zrakoplove. Standardi za svaki od tih sektora temelje se na ovoj jednoj stavci.”

Dužnosnici Trumpove administracije naglašavaju da će ukidanje ove regulative uštedjeti više od bilijun dolara te pomoći u smanjenju cijena energije i prijevoza. Poništavanje nalaza smanjit će troškove proizvođača automobila za 2.400 dolara po vozilu, tvrdi Bijela kuća.

Ekonomski argumenti i zdravstveni rizici

Ove su regulacije bile ekonomski teret, smatra Diana Furchtgott-Roth, koja je služila u američkom Ministarstvu prometa tijekom prvog Trumpovog mandata.

“Teret za gospodarstvo rezultira višim cijenama, a proizvodnja je otišla. Otišla je u Kinu, gdje se proizvodi na ‘prljaviji’ način”, izjavila je za BBC. “Dakle, reći da smanjujemo globalne emisije prekidom energetski intenzivne proizvodnje u nekim zemljama, dok ona odlazi u Kinu i Indiju, ne smanjuje globalne emisije.”

Mnogi ekolozi su skeptični prema potencijalnim uštedama koje najavljuje Trumpov tim.

“To će prisiliti Amerikance da troše više novca, oko 1,4 bilijuna dolara dodatnih troškova za gorivo za ova manje učinkovita vozila koja više zagađuju”, rekao je Peter Zalzal iz Fonda za obranu okoliša (EDF). “Također smo analizirali utjecaje na zdravlje i otkrili da bi ova akcija mogla rezultirati s do 58.000 dodatnih preranih smrti i 37 milijuna više napada astme.”

Nenamjerne posljedice

Za neke u američkoj automobilskoj industriji pojavit će se nesigurnost, jer bi proizvodnja vozila s manjom učinkovitošću goriva mogla ograničiti njihovu prodaju u inozemstvu.

“Ovaj preokret učvršćuje stvari koje su već učinjene, poput ublažavanja standarda ekonomičnosti potrošnje goriva”, rekao je Michael Gerrard, stručnjak za klimatsko pravo sa Sveučilišta Columbia. “Ali to doista dovodi američke proizvođače automobila u nezgodan položaj, jer nitko drugi neće htjeti kupovati američke automobile.”

Iako će ovo poništenje pomoći Bijeloj kući u ukidanju klimatskih propisa, prema nekim promatračima moglo bi doći do nenamjernih posljedica. Dok je radila na poništavanju nalaza, Trumpova administracija je također koristila presudu iz 2009. kako bi spriječila savezne države da donose strože zakone o emisijama ugljika.

Činjenica da je taj nalaz dao odgovornost za regulaciju plinova saveznoj vlasti također je korištena za suzbijanje tzv. “ometajućih” tužbi koje su pokretali pojedinci ili organizacije po pitanju klime.

Osporavanje znanosti

Jedan od ključnih argumenata oko poništavanja nalaza o ugroženosti odnosit će se na znanost na kojoj se on temelji. Ministarstvo energetike osnovalo je prošle godine tim znanstvenika koji su napisali izvješće u kojem osporavaju općeprihvaćenu znanost o utjecaju stakleničkih plinova na zagrijavanje. To je izvješće bilo temelj za prijedlog o poništenju nalaza iz 2009.

Međutim, mnogi stručnjaci za klimu žalili su se da je taj tim bio nereprezentativan, popunjen ljudima koji su skeptični prema ljudskom utjecaju na zagrijavanje, te da je izvješće bilo netočno i obmanjujuće.

Mnogi pravni stručnjaci vjeruju da Trumpova administracija želi da se ovaj prijedlog testira na Vrhovnom sudu prije kraja Trumpova mandata. Vjeruju da će, ako pobijede, nalaz o ugroženosti postati povijest.

“Ovo je doista drugačije jer se EPA potpuno povlači iz tog prostora i želi to učiniti trajno”, rekla je Meghan Greenfield. “Ako bi pobijedili na Vrhovnom sudu, nova predsjednička administracija ne bi mogla promijeniti taj stav bez novog zakona u Kongresu.”

Objava Trump ukida povijesnu presudu prema kojoj staklenički plinovi ugrožavaju javno zdravlje pojavila se prvi puta na Republika.

Gates ne poriče problem klimatskih promjena, ali ga postavlja u širi kontekst globalnog stradanja. Njegova središnja teza glasi: “Klimatske promjene, bolest i siromaštvo su sve veliki problemi. Trebali bismo se nositi s njima razmjerno patnji koju uzrokuju.”

“Ovo je prilika za preusmjeravanje fokusa na metriku koja bi trebala biti važnija od emisija i promjene temperature: poboljšanje života.”

Neočekivani obrat i kontroverze

Gatesov esej objavljen je uoči globalnog klimatskog summita COP30. On predstavlja iznenađujući zaokret u tonu, s obzirom na to da je samo 2023. u jednom uklonjenom eseju naglašavao potrebu za “neviđenim” opsegom i brzinom odgovora na klimatsku krizu.

Iako Gates tvrdi da to nije potpuno odustajanje od ranijih stajališta, ističe da su rezovi u financiranju USAID-a od strane administracije Donalda Trumpa, kojima je ukinuto $8 milijardi godišnje potpore za hranu i lijekove, stvorili hitniji problem. Ti rezovi, prema njemu, nužno zahtijevaju hitno preusmjeravanje filantropskih resursa.

Kritike: “Lažna dihotomija”

Gatesovo novo stajalište izazvalo je oštre kritike. Michael Mann, direktor Centra Penn za znanost, održivost i medije, izjavio je: “Ne postoji veća prijetnja zemljama u razvoju od klimatske krize. Sve mu je ovo naopako.”

Kritičari upozoravaju da Gatesov “obrat” stvara lažnu dihotomiju, jer je značajan dio patnje (poput gladi i bolesti) koju sada prioritizira izravno ili neizravno uzrokovan klimatskim promjenama.

Unatoč pozivu na smanjenje fokusa, Gates naglašava da se mora nastaviti s ulaganjem u borbu protiv klimatskih promjena, iako priznaje da je smanjivanje ulaganja, u svjetlu humanitarne krize, “veliko razočaranje”.

Objava Bill Gates o klimatskim promjenama: Poziva na preusmjeravanje resursa pojavila se prvi puta na Republika.