Starlink je zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu podnio 22. svibnja 2026. godine. Kako je u odgovoru na zastupničko pitanje o dolasku Starlinka u BiH (koje je uputio Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH) navelo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, RAK je od kompanije zatražio dopunu dokumentacije, a postupak rješavanja zahtjeva trenutno je u tijeku.

SpaceX je 2026. godinu označio kao planiranu godinu dostupnosti usluge u BiH.

„Ne treba ga promatrati kao konkurenciju telekom operaterima”

Nedžad Pirić, stručnjak za digitalizaciju, ističe kako najava dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u razvoju digitalne infrastrukture u posljednjih desetak godina.

„Za razliku od optičkih i mobilnih mreža koje zahtijevaju izgradnju fizičke infrastrukture, Starlink koristi mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), na oko 550 kilometara visine, s kašnjenjem (latencijom) od 20 do 60 milisekundi i brzinama koje u praksi iznose od 100 do 300 Mbps, što omogućava širokopojasni internet gotovo na svakoj lokaciji”, objašnjava Pirić. „Starlink je prvi satelitski internet usporediv s fiksnim mrežama, a građanima i poslovnim subjektima u ruralnim, planinskim i teško dostupnim područjima omogućava kvalitetnu vezu bez čekanja na izgradnju optičke infrastrukture.”

Pirić napominje kako Starlink ne treba promatrati kao konkurenciju tradicionalnim telekom operaterima, jer optička infrastruktura i dalje nudi veće kapacitete po nižoj cijeni. Njegova je najveća vrijednost upravo tamo gdje kvalitetan internet danas ne postoji ili je vrlo ograničen.

Izračun troškova: Kupnja ili najam opreme

Kada je riječ o cijeni, ukupan trošak ima dvije komponente: terminal i mjesečnu pretplatu.

U Hrvatskoj jednokratna nabava terminala košta 349 eura, a mjesečna pretplata za osnovne pakete kreće se od 29 do 45 eura, dok su u Sloveniji rezidencijalni paketi u sličnom cjenovnom rangu. Istovremeno, cjenovna politika Starlinka u Europi mijenja se naviše: u svibnju 2026. pretplate su na ključnim tržištima EU-a podignute za 5 do 6 eura, a umjesto jednokratne kupnje uvedena je obvezna mjesečna naknada za opremu od 10 eura.

Promotivne ponude s „besplatnim” terminalom zapravo predstavljaju najam, a ne poklon, čime realni mjesečni trošak dostiže od 40 do 55 eura. Sjeverna Makedonija služi kao poučan primjer jer je uslugu dobila još 2022. godine, kao prva zemlja regije, uz terminal koji je u početku koštao više od 600 eura i pretplatu iznad 100 eura mjesečno, da bi cijene postupno padale kako je mreža sazrijevala.

Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora dolaze među posljednjima u Europi, tijekom 2026. godine, u trenutku kada je razdoblje izrazito niskih promotivnih cijena očito završeno.

„Za prosječno kućanstvo u BiH računica je vrlo egzaktna, po oba modela. Ako se terminal kupuje jednokratno, cijena je približno 685 KM, uz pretplatu od oko 78 KM mjesečno. Ako se oprema iznajmljuje, ulazni trošak nestaje, ali se ukupan mjesečni izdatak s pretplatom i naknadom penje na oko 100 KM. U oba slučaja, fiksni internet domaćih operatera košta od 30 do 60 KM, pa je jasno da Starlink neće postati masovna usluga u urbanim sredinama, niti bi to trebala biti. Za obitelji koje danas nemaju stabilnu vezu taj je trošak opravdan, jer za njih to nije pitanje komfora, nego osnovna infrastruktura za obrazovanje, rad i pristup javnim uslugama, jednako kao struja i voda.”

Objava Koliko će Muskov Starlink koštati u BiH: Analiza stručnjaka za digitalizaciju pojavila se prvi puta na Republika.

Vraćajući se s drugom sezonom, ovaj triler platforme Paramount+ prati operativce CIA-e koji žive pod dubokim tajnim identitetima. Serija ne istražuje samo opasnosti špijunaže, već i psihološku cijenu održavanja laži godinama.

U seriji, koja je temeljena na hvaljenoj francuskoj drami The Bureau (Ured), glume Michael Fassbender, Richard Gere i Katherine Waterston. Zvijezde serije ističu da njezina privlačnost ne leži u eksplozijama ili tehnološkim napravama, već u istraživanju moralnih kompromisa koji dolaze sa životom izgrađenim na obmani.

„Ono što je izdvaja jest to što se više oslanja na iskustvo Johna le Carréa – izolaciju, usamljenost i stvarnost svijeta“, izjavio je Fassbender za BBC. On glumi Martiana, veterana CIA-e čije su godine provedene na tajnim zadacima ostavile dubok trag.

Naglasak na karakterizaciji likova umjesto na akciji podijelio je kritičare kada je premijerno prikazana prva sezona – jedni su hvalili njezinu „inteligenciju i realizam“, dok je drugima njezin odmjereni tempo bio izazovan. The New York Times naveo je da serija pruža „gledateljima pravi okus toga kako je to voljeti lažljivca“, jer „nikada nismo posve sigurni koji je Martianov cilj i koliko su njegovi naizgled ranjivi trenuci zapravo dio igre“. S druge strane, The Guardian ju je opisao kao „sporu i tromu seriju“ koja se „kretala s hitnošću nekoga tko je tek primio sredstvo za smirenje“.

Fassbender pak vjeruje da je taj odmjereni ritam upravo ono što izdvaja seriju jer je „uronjena u stvarnost onoga što taj svijet uistinu jest“.

„Gledanje prve sezone je spor proces (slow burn) – stvari se počinju otkrivati polako, upoznajete se s različitim likovima koji se s vremenom počinju ispreplitati. I to je njezina stvarnost, nema velikih eksplozija ili spektakularnih akcijskih scena, iako toga ima malo više u drugoj sezoni; riječ je više o tihoj tjeskobi i napetosti jer je ulog golem.“

Njemačko-irski glumac kaže da publiku i dalje intrigiraju špijunski trileri zbog onoga što oni otkrivaju o ljudima koji su u to uključeni. „Ljudi su fascinirani vrstom osoba koje ulaze u ovu vrstu posla i onime što od njih ostane na kraju. U seriji vidite kakav je Martian nakon 20 godina, u usporedbi s nekim tko tek počinje“, kaže glumac. „Martian je nekoć bio idealističan i pun nade, a onda mu se moralni kompas urušio zbog stvari koje mora činiti i žrtava koje taj posao zahtijeva.“

Umjetna inteligencija i kriza povjerenja

Katherine Waterston, koja utjelovljuje Naomi, operativku CIA-e i bivšu Martianovu nadređenu, ističe da The Agency odražava šira pitanja o povjerenju i istini u našem svakodnevnom životu. „Nalazimo se u živom blatu i čak i kada se nešto čini stvarnim, prema tome morate biti sumnjičavi“, kaže ona.

Smatra da su ta pitanja postala još hitnija kako se umjetna inteligencija (AI) sve više ugrađuje u svakodnevni život. „Čudno je vrijeme za život jer svi pokušavaju shvatiti te stvari“, dodaje. „Mislim da AI ne donosi ništa dobro društvu i smatram da najgore tek dolazi.“

Waterston također vjeruje da su potrebni veći zaštitni mehanizmi oko te tehnologije. „Sve ostalo što konzumiramo je regulirano, pa zašto onda imamo Divlji zapad kada je u pitanju AI? Ne mora biti u rukama svakoga od nas da bi činila predivne stvari.“

Fassbender se slaže s kolegicom. Smatra da u pogrešnim rukama AI može imati razoran učinak na nas. „Ljudi koji je razvijaju ni sami ne znaju njezin puni potencijal, a to je zastrašujuće.“

Također vjeruje da su porast dezinformacija i AI učinili teme serije The Agency još relevantnijima. „Priroda povjerenja se promijenila – pred ljudima je mnoštvo priča i teorija te je teško razlučiti jedno od drugoga“, kaže on.

Glumac priznaje da se i sam zatekao u zamci internetskih dezinformacija, što je uočila njegova supruga, oscarovka Alicia Vikander. „Znao bih reći supruzi: ‘Jesi li vidjela da se ovo dogodilo?’, a Alicia je sjajna jer odmah pita: ‘Odakle to dolazi?’, i onda ja krećem u detaljnu provjeru činjenica.“

„Bili bismo užasni špijuni“

Na sreću za oboje glumaca, glumiti špijuna lakše je nego biti špijun, te kažu da su njihovi poslovi daleko manje zahtjevni – iako ne i bez izazova.

Fassbender kaže da mu je najveći izazov usklađivanje posla i obiteljskog života. „Radno vrijeme je dugo. Osjećam se blagoslovljeno i sretno što radim ono što volim, ali kako pronaći dovoljno vremena za obitelj?“

Waterston dodaje da je „glumcu puno teže kada ne radi nego kada radi“ te da je često živcira ideja „da se činite zaslužnijima za neku nagradu ako kažete da se bilo teško otarasiti uloge“.

Bi li i sami bili dobri špijuni?

„Užasni“, smije se Waterston. „Cijela glumačka postava došla je do tog zaključka.“

Fassbender se slaže jer smatra da bi osobne žrtve bile prevelike. „Gotovo je nemoguće imati stvarnu i uravnoteženu vezu.“

To je nešto što je počeo cijeniti dok je istraživao tajne operativce poznate kao „legende“, koji su poslužili kao inspiracija za pojedine aspekte serije The Agency. „Ono što me iznenadilo jest koliko to iscrpi osobu“, kaže on. „Jednom kada stvorite tu legendu (lažni identitet), nikada se neće tretiranjem riješiti te osobnosti. U tome ćete potpuno izgubiti vlastitu osobnost.“

Objava Glumac Michael Fassbender poručuje: Sve je teže znati čemu vjerovati na internetu pojavila se prvi puta na Republika.

„Ljudi postavljaju mnogo duža i zahtjevnija pitanja na koja često ne postoji jasan odgovor nigdje na internetu“, rekao je Robby Stein, potpredsjednik proizvoda za Google Search.

Stein je za CNN govorio o novoj funkciji koja Googleu omogućuje generiranje prilagođenih vizuala, interaktivne grafike, pa čak i mini aplikacija koje se pokreću izravno na stranici pretrage kao odgovor na korisničke upite, kombinirajući izvore s cijelog interneta. To je samo jedno od brojnih ažuriranja koje je tehnološki gigant predstavio na svojoj godišnjoj konferenciji ovoga tjedna.

Najvrjedniji prostor na internetu razvija se kako bi pratio nove načine na koje ljudi pronalaze informacije online, što je još jedan dokaz kako umjetna inteligencija mijenja internet – od pretrage i društvenih mreža, do online kupovine i drugih digitalnih usluga.

Prema Googleu, korisnici sve češće koriste duže i preciznije pojmove za pretragu umjesto kratkih i generičkih ključnih riječi, a mnogi svoja pretraživanja započinju u aplikacijama poput ChatGPT-a, tvrde stručnjaci. Lažni influenceri generirani umjetnom inteligencijom izazivaju sve više pažnje na društvenim mrežama, dok korisnici AI sve češće koriste za usporedbu i kupovinu proizvoda.

Danas je gotovo nemoguće koristiti internet bez susreta s umjetnom inteligencijom, unatoč rastućoj zabrinutosti zbog njezinog utjecaja na radna mjesta, sigurnost i okoliš.

„Nakon određenog vremena, to jednostavno postane dio svakodnevnog života“, rekao je Joseph Turow, profesor medija na Sveučilištu Pennsylvania, koji uskoro objavljuje knjigu o utjecaju umjetne inteligencije na internetsko oglašavanje.

ChatGPT je promijenio način na koji ljudi pretražuju internet

Google tvrdi da njegova platforma za pretragu prolazi kroz najveće promjene u posljednjih 25 godina. Novo polje za pretragu prošireno je kako bi omogućilo unos više teksta i lakše dodavanje drugih sadržaja u pretragu, poput fotografija, datoteka i kartica iz preglednika Chrome.

Cilj je smanjiti broj koraka koje korisnik mora poduzeti kako bi završio pretragu, kaže Stein. To uključuje zadatke poput pretrage na temelju fotografije ili postavljanja dodatnih pitanja bez potrebe za prebacivanjem u Googleov AI način rada.

Pretrage koje uključuju fotografiranje ili označavanje sadržaja na zaslonu telefona porasle su za 60 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pretrage u AI modu, odnosno Googleovoj verziji pretrage prilagođenoj razgovoru s korisnikom, više su nego udvostručene svakog kvartala otkako su pokrenute prije godinu dana. Upiti u AI modu u prosjeku su tri puta duži od klasičnih pretraga.

Podaci SEO i marketinške kompanije Semrush pokazuju da dio korisnika počinje koristiti Google na isti način kao ChatGPT. Pretrage koje sadrže 11 ili više riječi porasle su sa 3,27 na 5,37 posto, dok su konverzacijski upiti skočili s 5 na 20 posto. Istodobno, broj klasičnih pretraga temeljenih na ključnim riječima opada. Ipak, prosječan upit i dalje sadrži samo tri riječi, što pokazuje da većina korisnika i dalje pretražuje na tradicionalan način.

REUTERS

Robert Langenback, predsjednik SEO agencije Eight Oh Two Marketing, rekao je da je primijetio kako korisnici sada češće unose između tri i deset riječi u pretragu, umjesto nekadašnje dvije ili tri. Taj trend počeo je još prije pojave ChatGPT-a krajem 2022. godine, ali je od tada značajno ubrzan.

„Umjetna inteligencija je praktički naučila ljude da drugačije pretražuju“, rekao je.

Ljudi uglavnom koriste kombinaciju AI aplikacija poput ChatGPT-a i Googlea. Više od 20 posto ChatGPT referral prometa završava na Googleu, pokazala je analiza tvrtke Semrush zasnovana na milijardama podataka o korisničkim klikovima u SAD-u. Google se najčešće koristi za izravna pitanja ili online transakcije, dok se ChatGPT koristi za sažimanje informacija, usporedbe i kreiranje sadržaja.

„Veliki broj upita svodi se na to da korisnici žele nešto brzo pronaći i odmah doći do odgovora; upravo takvi upiti najčešće završavaju na Googleu“, rekla je Leigh McKenzie, direktorica organske vidljivosti u Semrushu.

Uspon influencera generiranih umjetnom inteligencijom

Utjecaj umjetne inteligencije daleko nadilazi internet pretragu. Primjer za to je Instagram profil Aitane Lopez.

Na prvi pogled djeluje kao i svaka druga influencerica – objavljuje fotografije s glamuroznih događanja, iz teretane i dijeli savjete o ljepoti sa skoro 400.000 pratitelja.

Ali Aitana Lopez nije stvarna osoba. Ona je jedan od najpoznatijih AI likova koji su stekli internetsku popularnost, zajedno s Lil Miquelom, Lu do Magalu i Granny Spills.

Prema podacima marketinške agencije Billion Dollar Boy, gotovo 80 posto marketinških stručnjaka povećalo je ulaganja u sadržaj kreiran uz pomoć generativne umjetne inteligencije tijekom posljednjih 12 mjeseci. Danas postoje čak i nagrade posvećene najboljim internetskim ličnostima generiranima umjetnom inteligencijom.

AI influenceri privlačni su brendovima jer su jeftiniji od poznatih osoba i mogu se lakše prilagoditi specifičnim marketinškim kampanjama, smatra Turow.

Tehnološke kompanije žele dodatno integrirati umjetnu inteligenciju u društvene mreže. Meta integrira svoj model Muse Spark u aplikacije poput WhatsAppa, Instagrama i Facebooka te testira AI asistente u grupnim razgovorima. Google je ovoga tjedna predstavio Gemini Omni, novi AI model koji korisnicima omogućuje kreiranje realističnih avatara.

Borba za dominaciju u online kupovini

Prema podacima tvrtke Adobe, promet prema američkim maloprodajnim web stranicama koji dolazi putem AI servisa porastao je za 393 posto u prva tri mjeseca 2026. godine. Meta, Amazon, Google i OpenAI već su predstavili AI alate za online kupovinu.

Google je ovoga tjedna predstavio novu univerzalnu košaricu za kupovinu koja korisnicima omogućuje dodavanje proizvoda različitih trgovaca s cijelog interneta. Amazon je svog asistenta Rufusa integrirao u alat Alexa for Shopping, koji omogućuje korisnicima da traže usporedbe proizvoda, povijest cijena i druge informacije izravno unutar Amazonove pretrage.

Ipak, iako umjetna inteligencija sve češće izravno odgovara na pitanja korisnika na vrhu Google pretrage, Stein smatra da kvalitetne web stranice koje uređuju i održavaju ljudi i dalje imaju ključnu ulogu. Google tvrdi da svakodnevno šalje milijarde klikova prema web stranicama, iako je istraživanje Pew Researcha prošle godine pokazalo da korisnici rjeđe klikaju na poveznice kada im se prikaže AI sažetak odgovora.

Langenback kaže da njegovi klijenti bilježe manji promet, ali kvalitetniji angažman korisnika, više kupovina, rezervacija i zahtjeva za ponudama.

„Morate biti spremni prilagoditi se, jer bi pretraga interneta za šest mjeseci ili godinu dana mogla izgledati potpuno drugačije“, zaključio je.

Objava Kako je umjetna inteligencija zauvijek promijenila internet pojavila se prvi puta na Republika.

Gotovo sve što je online prolazi kroz njega. Vaši TikTokovi, vaši YouTube videozapisi, čak i vaše kasnonoćne narudžbe hrane, sve se najprije povezuje preko ove točke prije nego što stigne do vas.

Super dosadan grad

Izvana zgrade izgledaju dosadno. Nema prozora, nema znakova, ništa uzbudljivo što biste mogli primijetiti dok se vozite. Ali iznutra, to je u biti skrivena strojarnica interneta, uvijek uključena, nikada ne staje ni na sekundu.

Kad bi ovaj grad utonuo u mrak, i svijet bi bio u mraku. Internetske stranice diljem svijeta jednostavno bi se srušile. Poruke se ne bi ni slale. Veliki dijelovi modernog života zamrznuli bi se u nekoliko sekundi. I zapamtite, sva ova moć dolazi iz jednog super dosadnog grada.

Ali zašto ovdje?

Zato što se ovaj grad s gotovo 47.000 stanovnika nalazi blizu američkog glavnog grada Washingtona, ima ogroman izvor napajanja i ovdje se susreću gigantski optički kabeli. To je mali grad s najvećim online poslom na Zemlji. To je Ashburn u Virginiji.

Prema procjenama koje sugeriraju da do 70 % globalnog internetskog prometa svakodnevno prolazi kroz njegove podatkovne centre, Ashburn se smatra gradom koji upravlja svjetskim internetom, kako piše Data Centers.

Smješten u okrugu Loudoun, domaćin je stotinama objekata – uključujući Amazon, Google i Facebook – koji udomljuju fizičku infrastrukturu oblaka (clouda).

Sve je počelo 1990-ih s MAE Eastom, jednom od prvih velikih točaka razmjene interneta. Sada ima neusporedivu optičku povezivost, jeftinu energiju i blizinu Washingtona.

Ako bi Ashburn prestao raditi, veliki dijelovi interneta vjerojatno bi se srušili, što bi utjecalo na globalni video streaming, društvene mreže i financijske transakcije.

Više od 600 podatkovnih centara

Sjeverna Virginia ima više od 600 podatkovnih centara, čime daleko nadmašuje bilo koju drugu regiju u svijetu, s Ashburnom u samom središtu.

Objava Dosadni gradić upravlja svjetskim internetom, ako on utone u mrak – i svijet će pojavila se prvi puta na Republika.

Austrija je jedna u nizu zemalja koje nastoje zaštititi najmlađe u digitalnom prostoru. Tamošnja vlada objasnila je svoju odluku,prenosi HINA.

“Naša djeca ostaju sama u svijetu, u kojem se ni ona ne mogu snaći. U svijetu u kojem su, primjerice, suočena s nerealnim standardima ljepote, veličanjem nasilja i dezinformacijama te u kojem se njima manipulira”, kazao je Andreas Babler, austrijski vicekancelar.

Grčka također ide u smjeru zabrane društvenih mreža mlađima od 15 godina. Prema anketama, čak 80 posto Grka to podržava.

“Da je premijer sada preda mnom i da razgovaramo, rekla bih mu: zabranite ih, ugasite ih. Dosegle smo svoje granice, više ne možemo, mi roditelji trebamo pomoć”, naglasila je Georgia Efstathiou, majka iz Grčke.

Britanski premijer Keir Starmer održao je pak sastanak s izvršnim direktorima tvrtki Meta, Google, TikTok i X. Njegova vlada pojačala je nadzor nad društvenim mrežama i obećala poduzeti mjere kako bi se ograničio utjecaj takvih aplikacija na san djece, obiteljski život i školske obveze.

“Postojeće stanje jednostavno se ne može održati. Roditelji od nas to traže, i očito je da tvrtke to moraju shvatiti ozbiljno te surađivati s nama kako bi bolje postupale prema djeci”, istaknuo je Starmer.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron srednjoškolcima je poručio da se odmaknu od ekrana i čitaju.

“Ostavili smo vas u ovoj džungli, u kojoj vam se oduzima pozornost. Sve ste više naviknuti provoditi vrijeme pred ekranom i brzo prelaziti s jednog sadržaja na drugi gledajući vrlo kratke videozapise. Možemo primijetiti da vam je sve teže pogledati film ili pročitati knjigu”, kazao je, francuski predsjednik.

Mislim da se neki ljudi dobro osjećaju na društvenim mrežama. Možda bismo trebali ograničiti njihovo korištenje, ali to bi trebala biti stvar roditelja, smatra Fabien Andronic, francuski srednjoškolac.

“Ljudi se premladi susreću s društvenim mrežama i zato ih teško napuštaju. Slažem se da ih treba zabraniti”, rekao je Manel Zerouali, francuski srednjoškolac.

Australija je u prosincu prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a dosad je barem dvanaest europskih zemalja donijelo – ili razmatra zakone koji postavljaju minimalne dobne granice – obično između 13 i 16 godina – za korištenje društvenih mreža. EU također priprema aplikaciju za provjeru dobi.

/Desk/

Objava Sve više država uvodi zabranu korištenja društvenih mreža za djecu i mlade pojavila se prvi puta na Republika.

Facebook je odavno skužio kako se na mržnji najviše zarađuje. Što vi više klikate, komentirate, dijelite, to dionice te platforme rastu. Ali raste i zarada osoba koje vode različite Facebook stranice.

Nedavno je u javnost izašao slučaj šrilankanskg influencera Geetha Sooriyapure koji na društvenim mrežama prikazuje luksuzan život: skupi satovi, večere u hotelima s pet zvjezdica, moderni apartmani s bazenima. Kako sam kaže, od Facebook stranica, među kojima je puno onih koje šire rasistički, islamofobni i antiimigrantski sadržaj usmjeren britanskoj publici- zaradio je oko 300.000 dolara.

Shvatio je mladić da može unovčiti mržnju prema svom narodu i svima sličnima koji su odlučili živjeti u Velikoj Britaniji, dok on uživa na Šri Lanci.

Sooriyapura zarađuje kroz Facebook in-stream oglase, monetizaciju Reelsa, pretplate na stranice, “performance bonuse” i edukacije drugih kako da zarađuju kao on. U edukacijskim materijalima pokazuje zaradu od 1.400 USD mjesečno po stranici, što je izuzetno visok iznos za standard Šri Lanke.

Istražitelji su povezali 128 Facebook stranica i grupa koje ciljaju britansku publiku i njegove učenike s ukupno 1,6 milijuna pratitelja.

Mržnja kao poslovni model

Sooriyapur zarađuje na mržnji i to ne krije. U svojim videima objasnio je kako je imigracija “najjači emocionalni okidač” za angažman publike u Velikoj Britaniji.

Posebno je ciljao stariju populaciju, jer su to, prema njegovim riječima, “ljudi koji ne vole imigrante”.

I u Hrvatskoj je anti-imigrantski sentiment jak posljednjih par godina. Zato o ovom pišem. Da pazite što lajkate, možda hranite zvijer.

Malo je istine u svemu što vidite na društvenim mrežama. Kao i mnogima koji zarađuju na tuđoj boli, njegova strategija je jednostavna: ne informirati, nego izazvati reakciju. Što više patite, to više reagirate, a on više zarađuje.

Geeth Sooriyapur zarađuje iz Šri Lanke dok Britanci naivno misle da su to lokalne političke stranice. I da tu ima istine.

Jednom je objavio video muškaraca u prenatrpanom čamcu s tužnom pozadinskom glazbom uz poruku “Podijeli ako želiš da Britanija stavlja SVOJE LJUDE ispred stranaca koji traže socijalnu pomoć!”

Jednom je pak objavio laž kako će gradonačelnik Londona Sadiq Khan graditi socijalne stanove isključivo za muslimane. Možete i sami zamisliti količinu reakcije i mržnje. Objava je izazvala val komentara u kojima su ljudi pozivali na deportaciju, nasilje pa čak i vješanje.

Bum! Hit! Obje objave su eksplodirale po dosegu, dobivši na desetke tisuća pregleda jer algoritmi nagrađuju emociju, konflikt i polarizaciju.

I obje objave su bile AI plagijati.

Danas je jako lako izmanipulirati ljude koji nikad nisu bili vični provjeravaju činjenica, a nisu se snašli ni prepoznavanjem lažnih slika jer im to jednostavno ne pada kao mogućnost na pamet. I tako lažne demonstracije, lažne slike ljudi, deepfake videa, lažni AI komentari stvaraju umjetno stvoreni masovni bijes na koji se pravi ljudi zakače, što samo dodatno povećava doseg tih objava. Što vi viče klikate po tome, negdje u pozadini netko broji više dolara ili eura.

AI omogućuje masovno skaliranje dezinformacija uz minimalan trošak.

Kad se radi simultano na više stranica, može se stvoriti dojam kako puno ljudi isto vidi i razmišlja. Ljudi onda vide trend i prikače se na to. Jer ako puno stranica o tome priča, mora da je istina.

Mržnja je unosna.

Samo treba prepoznati koga ljudi mrze.

Uglavnom ljudi ne vole nepoznate ljude. Od nepoznatog nas je strah i kad nastupi neka kriza, spremni smo odmah okrivite te druge.

Zato je antimigrantski sadržaj izvrstan- polarizirajuće teme vruća su roba. Nešto kao Dinamo vs. Hajduk ili ustaše vs. partizani. Sjetimo se samo kako su mnogi zarađivali na pozornosti uoči i nakon Thompsonovog koncerta. Sjetite se samo covida i strasti oko te teme prije 5-6 godina.

Netko jako dobro zna unovčiti vaše strastvene stavove online.

Objava Tržište konflikta: Tko zapravo zarađuje na vašim negativnim digitalnim reakcijama? pojavila se prvi puta na Republika.

Žena (83) s bjelovarskog područja prijavila je prijevaru u kojoj je ostala bez više od 20.000 eura, nakon što se odazvala na oglas o brzoj zaradi putem umjetne inteligencije i unijela svoje podatke i kontakt broj, objavila je u utorak bjelovarsko-bilogorska policija.

Nedugo zatim kontaktirala ju je muška osoba koja se lažno predstavila kao broker i dogovorila s njom uplatu početnog uloga od 250 eura, uz obećanje da će umjetna inteligencija zaraditi novac koji će moći podići.

Nakon što joj je lažno prikazana značajna dobit, lažni broker ju je uvjerio da mora uplatiti dodatnih gotovo 12.000 eura kako bi joj isplatili zaradu.

Nakon uplate nazvao ju je drugi muškarac koji je tvrdio da isplata nije moguća jer je nastalo porezno dugovanje koje mora platiti. Žena je uplatila još gotovo 11.000 eura, a kada joj novac nije isplaćen shvatila je kako je riječ o prijevari.

Policija upozorava građane da nikada ne uplaćuju novac osobama koje upoznaju putem interneta i ne vjeruju brokerima koji ih kontaktiraju putem društvenih mreža. Savjetuje se provjera tvrtki na službenim stranicama regulatornih tijela, a u slučaju sumnje na prijevaru treba odmah prekinuti komunikaciju i obratiti se policiji ili banci.

Objava Hrvatica htjela zaraditi pomoću umjetne inteligencije pa ostala bez više od 20 tisuća eura pojavila se prvi puta na Republika.

U koordinaciji Europol-a, ova globalna nastojanja bila su usmjerena protiv trgovanja krivotvorenim i zlouporabljenim lijekovima te nezakonitim tvarima koje se koriste kao doping, prenosi N1 Hrvatska.

Kao i ranijih godina, operativnoj akciji iz 2024. godine potporu su pružili Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO), Frontex, Svjetska agencija za borbu protiv dopinga (WADA) te nacionalne agencije za lijekove, navodi MUP u priopćenju.

Operativnu akciju SHIELD 2024. vodila je upravljačka skupina sastavljena od redarstvenih nadležnih tijela Francuske, Grčke, Italije i Španjolske. Europol je ovoj dalekosežnoj akciji pružio potporu putem više operativnih sastanaka i razmještajem stručnjaka s mobilnim uredima koji su pružali analitičku i forenzičku potporu.

Preliminarni rezultati OA SHIELD V:

-418 osoba uhićeno, protiv kojih je podignuta optužnica ili je kazneni progon u tijeku

– 52 organizirane kriminalne skupine bile su predmetom kriminalističkih istraživanja

– razotkrivena 4 ilegalna laboratorija

– zapljene čija ukupna vrijednost premašuje 11,1 milijuna eura, i to:

– 426 016 nezakonitih pakiranja nezakonitih farmaceutskih proizvoda

– 4 111 kilograma praha i sirovina

– 108 litara aktivnih sastojaka

– 174 968 bočica i ampula

– više od 4 683 426 tableta i pilula

– 4 083 kontrole dopinga provedeno na natjecanjima i izvan njih.
Farmaceutska kaznena djela sve su veća prijetnja u EU-u

Farmaceutska kaznena djela izravno utječu na zdravlje i sigurnost ljudi, budući da utječu na pojedince, zajednice i nacionalne zdravstvene sustave. Ne samo da stvaraju goleme financijske gubitke legitimnim poduzećima i potkopavaju vjerodostojnost robne marke, nego i ugrožavaju ulaganja u istraživanja lijekova.

Kako bi naglasio ovu sve veću prijetnju, Europol je izradio posebno izviješće o kriminalitetu u području intelektualnog vlasništva (IPC) usmjereno na proizvodnju farmaceutskih proizvoda i njihovo stavljanje na tržište.

Prodajom nekvalitetnih, lažno označenih ili krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, kao i proizvoda izvan zakonitog lanca opskrbe, mreže organiziranog kriminaliteta stoje iza cijelog niza nezakonitih lijekova i tvari koje se koriste za doping.
Rizik za zdravlje

Lažni lijekovi kojima se trguje u EU-u su u porastu, što uzrokuje goleme troškove za pojedinca i društvo. Europol, Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO) i Europska agencija za lijekove (EMA) udružili su se da senzibiliziraju javnost o pitanju lažnih lijekova i načinu na koji rade da bi potrošače zaštitili od ove prijetnje.

Društveni mediji i internetska tržišta, uključujući i ona s dark web-a, i dalje imaju glavnu ulogu u trgovanju krivotvorenim farmaceutskim proizvodima. Ovim se platformama pružaju razni stupnjevi anonimnosti, a budući da su usmjerene na širu javnost, počinitelje je vrlo teško identificirati.

Kupnjom lažnih lijekova plaćaju se počinitelji, riskira zdravlje potrošača i narušava gospodarstvo. Potrošače se upozorava da ne kupuju lažne lijekove, jer time ne samo da financiraju organizirani kriminalitet, nego i štete vlastitom zdravlju, navodi MUP u priopćenju, koje prenosi N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava EUROPOL – Zaplijenjeni milijuni lažnih lijekova koji se prodaju na internetu, 400 uhićenih pojavila se prvi puta na Republika.

U nekim ranijim vremenima i počecima masovne komunikacije putem emaila, ljudi su nasjedali na priče o nigerijskim prinčevima koji su, eto, baš njima odlučili pokloniti svoje nasljedstvo. Danas je situacija prilično drukčija – većina ljudi prilično je educirana o takvim opasnostima koje prijete putem interneta, no gotovo svakodnevno ipak možemo pročitati o osobama u Hrvatskoj koje su nasjele na prijevare oko kriptovaluta, a povremeno o i oko romantičnih prijevara u kojima su npr. starije žene poslale novac američkim vojnicima. Odnosno prevarantima za koje su one mislile da su američki vojnici.

Većina osoba ipak neće nasjesti na takve prijevare te će brzo prepoznati kako je riječ o prevarantskom mailu ili poruci pa neće poslati novac ili kliknuti na link u mailu.

No kako upozoravaju sigurnosni stručnjaci, u budućnosti bi sve teže mogli prepoznavati takve lažne mailove jer će, na krilima umjetne inteligencije, postati iznimno personalizirani. AI će tako kopati internetom za svim podacima o korisnicima koje kriminalci žele prevariti, a kako danas ljudi objavljuju brojne detalje iz svojih života, lako se može doći do podataka o najboljim prijateljima i rodbini, mjestima na koje ljudi izlaze, radnom mjestu i kolegama, o imenima kućnih ljubimaca, omiljenim restorana, glazbi koju slušaju i slično. Kada umjetna inteligencija prikupi te podatke, može se stvoriti prilično opširna i detaljna slika o osobama i na temelju tih podataka može im se poslati mail za koji će se činiti da ga je napisao prijatelj te osobe, kolega ili poslodavac.

Također, u pisanju maila, kako bi prevara bila što uvjerljivija, može pomoći generativna umjetna inteligencija tako da će primatelji takvih mailova i poruka imati priličnih problema prepoznati kako nije riječ o stvarnom, već o lažnom mailu. A u takvom mailu može se od korisnika tražiti različite stvari – da kliknu na link na kojem trebaju ostaviti svoje privatne podatke ili korisničko ime i šifru za pristup poslovnom serveru ili slično (koje naknadno mogu iskoristiti ili prodati te podatke na crnom tržištu) pa do nekakvih bankarskih podataka ili drugih način na koji se prevaranti žele domoći novaca. Prema nekim podacima, čak 90 posto uspješnih proboja sigurnosti u kompanijama počinje upravo putem phishinga, odnosno lažnih mailova, što jasno pokazuje da je potreban ne samo jako veliki oprez, već i konstantna edukacija.

Upravo zbog velike razine personalizacije takvih mailova, Kristy Kelly, direktorica za sigurnost osiguravajuće agencije Beazley komentirala je za NY Post kako sumnjaju da iza takvih napada stoji umjetna inteligencija: Stvari su sve gore. Objasnila je kako je sve više ciljanih napada u kojima su skinute brojne informacije o osobama s interneta te, na temelju njih, poslani personalizirani i uvjerljivi mailovi i poruke za koje se čini da dolaze od povjerljivih izvora.

Upozorila je i na ono što dolazi u budućnosti: Očekuje se kako će takav tip napada rasti, kako po sofisticiranosti, tako i po učestalosti, pri čemu Gmail, Outlook i Apple Mail nemaju adekvatnu obranu s kojim bi se napadi zaustavili. Slično razmišljaju i u sigurnosnoj kompaniji McAfee iz koje su upozorili na porast sofisticiranih i personaliziranih kibernetičkih prijevara, pri čemu će glavnu ulogu u tome imati upravo umjetna inteligencija.

(Izvor: NY Post)

Objava Sigurnosni stručnjaci poslali upozorenje korisnicima Gmaila, Outlooka i Apple Maila pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima kojima barata Stocklytics, uvjerljivo najskuplje je u Švicarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu. Njihove su cijene mobilnog interneta i do dvostruko skuplje od svjetskog prosjeka.

Neovisno o svemu tome, kroz posljednjih deset godina se mobilni internetski promet više nego udvostručio. Primjerice, u posljednjem kvartalu prošle godine je 55 posto cjelokupnog prometa na web stranicama pristigao s mobilnih uređaja, a u 2013. radilo se o 25 posto. Naravno, tad je bilo i manje korisnika pametnih telefona, a i bili su tehnološki inferiorniji u odnosu na one koje imamo danas, kad i oni najnižeg ranga višestruko premašuju mogućnosti flagshipova iz 2013.

Što se tiče prosječne cijene na globalnoj razini, gigabajt (1GB) mobilnih podataka koštao je oko 2,5 eura ili 2,59 američkih dolara. U Švicarskoj, koja je na samom vrhu, kad gledamo najskuplji mobilni internet na svijetu, cijena je 7,29 dolara. To je gotovo pa triput iznad prosjeka.

Slijede SAD sa šest dolara, a iza je Novi Zeland s 5,89 dolara. Iznad svjetskog prosjeka su i Kanada (5,37 dolara), Južna Koreja (5,01 dolara), Ujedinjeni Arapski Emirati (4,61 dolara), Norveška (4,07 dolara), Japan (3,48 dolara), Češka (3,12 dolara) i Grčka (2,79 dolara).

Hrvatska je u ovoj priči jako primamljiva za sve koji žele jeftini mobilni internet jer u košta 1,19 dolara, prema podacima kojima barata Stocklytics. Ipak, uvjerljivo najjeftinije je u Izraelu s 0,02 dolara ili oko jednog euro centa! Jeftine su i Velika Britanija s 0,62 dolara, Rusija s 0,25, Francuska s 0,2 Indija s 0,16 dolara. Italija je pak najjeftinija u Europi s devet američkih centi za gigabajt mobilnog interneta.

Cijene određuje infrastruktura i mogućnosti posluživanja. I tu imamo paradoks da neke od najnaprednijih zemalja svijeta kaskaju u ovom smislu pa zapravo internet postaje svojevrsni luksuz za korisnike.

/Desk/

Objava Amerikanci i Švicarci imaju najskuplji internet, u Izraelu i Italiji je skoro besplatan pojavila se prvi puta na Republika.