Pitanje kada će građani Bosne i Hercegovine dobiti pristup Starlinku, satelitskom internetskom servisu kompanije SpaceX, postavlja se već neko vrijeme. Prema dostupnim informacijama, resorni ministar Edin Forto o toj je temi razgovarao s predstavnicima kompanije koja je u Sarajevu već registrirala pravni subjekt Starlink BH d.o.o. te Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za rad, prenosi N1.
Starlink je zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu podnio 22. svibnja 2026. godine. Kako je u odgovoru na zastupničko pitanje o dolasku Starlinka u BiH (koje je uputio Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH) navelo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, RAK je od kompanije zatražio dopunu dokumentacije, a postupak rješavanja zahtjeva trenutno je u tijeku.
SpaceX je 2026. godinu označio kao planiranu godinu dostupnosti usluge u BiH.
„Ne treba ga promatrati kao konkurenciju telekom operaterima”
Nedžad Pirić, stručnjak za digitalizaciju, ističe kako najava dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u razvoju digitalne infrastrukture u posljednjih desetak godina.
„Za razliku od optičkih i mobilnih mreža koje zahtijevaju izgradnju fizičke infrastrukture, Starlink koristi mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), na oko 550 kilometara visine, s kašnjenjem (latencijom) od 20 do 60 milisekundi i brzinama koje u praksi iznose od 100 do 300 Mbps, što omogućava širokopojasni internet gotovo na svakoj lokaciji”, objašnjava Pirić. „Starlink je prvi satelitski internet usporediv s fiksnim mrežama, a građanima i poslovnim subjektima u ruralnim, planinskim i teško dostupnim područjima omogućava kvalitetnu vezu bez čekanja na izgradnju optičke infrastrukture.”
Pirić napominje kako Starlink ne treba promatrati kao konkurenciju tradicionalnim telekom operaterima, jer optička infrastruktura i dalje nudi veće kapacitete po nižoj cijeni. Njegova je najveća vrijednost upravo tamo gdje kvalitetan internet danas ne postoji ili je vrlo ograničen.
Izračun troškova: Kupnja ili najam opreme
Kada je riječ o cijeni, ukupan trošak ima dvije komponente: terminal i mjesečnu pretplatu.
U Hrvatskoj jednokratna nabava terminala košta 349 eura, a mjesečna pretplata za osnovne pakete kreće se od 29 do 45 eura, dok su u Sloveniji rezidencijalni paketi u sličnom cjenovnom rangu. Istovremeno, cjenovna politika Starlinka u Europi mijenja se naviše: u svibnju 2026. pretplate su na ključnim tržištima EU-a podignute za 5 do 6 eura, a umjesto jednokratne kupnje uvedena je obvezna mjesečna naknada za opremu od 10 eura.
Promotivne ponude s „besplatnim” terminalom zapravo predstavljaju najam, a ne poklon, čime realni mjesečni trošak dostiže od 40 do 55 eura. Sjeverna Makedonija služi kao poučan primjer jer je uslugu dobila još 2022. godine, kao prva zemlja regije, uz terminal koji je u početku koštao više od 600 eura i pretplatu iznad 100 eura mjesečno, da bi cijene postupno padale kako je mreža sazrijevala.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora dolaze među posljednjima u Europi, tijekom 2026. godine, u trenutku kada je razdoblje izrazito niskih promotivnih cijena očito završeno.
„Za prosječno kućanstvo u BiH računica je vrlo egzaktna, po oba modela. Ako se terminal kupuje jednokratno, cijena je približno 685 KM, uz pretplatu od oko 78 KM mjesečno. Ako se oprema iznajmljuje, ulazni trošak nestaje, ali se ukupan mjesečni izdatak s pretplatom i naknadom penje na oko 100 KM. U oba slučaja, fiksni internet domaćih operatera košta od 30 do 60 KM, pa je jasno da Starlink neće postati masovna usluga u urbanim sredinama, niti bi to trebala biti. Za obitelji koje danas nemaju stabilnu vezu taj je trošak opravdan, jer za njih to nije pitanje komfora, nego osnovna infrastruktura za obrazovanje, rad i pristup javnim uslugama, jednako kao struja i voda.”