U suradnji s IT stručnjakom Jasminom Muslimovićem, doktor ekonomskih znanosti Faruk Hadžić, osmislio je i pokrenuo modul eMatica, zahvaljujući kojem građani osnovne dokumente mogu dobiti jednim klikom. O projektu koji je implementiran u Gradu Ljubuškom, ali i o digitalizaciji u BiH te javnom sektoru općenito, Hadžić je govorio za Večernji list.

Kako sustav funkcionira možete pogledati: OVDJE

“Digitalizacija je ključ za učinkovitiju i konkurentniju ekonomiju”

Bosna i Hercegovina danas se nalazi na svojevrsnom makroekonomskom raskrižju. S jedne strane imamo stabilne javne financije i umjeren rast BDP-a, a s druge gubimo radnu snagu, suočavamo se s niskom produktivnošću i sporim privlačenjem investicija.

Ključ rješenja je, kaže Hadžić, u modernizaciji institucija, jačanju povjerenja investitora i stvaranju ambijenta u kojem poduzeća mogu brže donositi odluke i provoditi projekte.

Digitalizacija je nužnost jer administraciju pretvara u partnera, a ne prepreku. Ona skraćuje procese s mjeseci na sate, povećava transparentnost i pokazuje da država može biti učinkovita, poručuje Hadžić.

“Nije nedostajalo znanja, nego političke volje”

Govoreći o razlozima zašto digitalizacija u BiH nije ranije zaživjela, Hadžić ističe da problem nikada nije bio u idejama ni tehnologiji, već u nedostatku političke volje.

Umjesto sustavne digitalizacije, imali smo stotine izoliranih i nedovršenih projekata koje su pokretale različite institucije bez zajedničkog standarda. Tako su nastajali digitalni “otočići” koji nisu bili povezani. Administracija se bojala promjena i gubitka kontrole. Digitalizaciju se gledalo kao tehnički dodatak, a ne kao promjenu kulture rada, objašnjava.

Dodaje da su projekti poput Digital Tax-Free City (DTC) i Digital City Permit (DCP) prekretnica jer su građeni iz perspektive krajnjeg korisnika, s jasnim vlasništvom nad procesima.

Preduvjeti za uspješnu digitalnu transformaciju

Prema Hadžiću, za uspjeh digitalne transformacije potrebna su četiri stupa:

• Jasan zakonski okvir – digitalni zapisi moraju imati jednaku pravnu snagu kao papir.
• Sigurna infrastruktura – povjerenje građana u zaštitu podataka i stabilnost sustava.
• Ljudi i vještine – obuka službenika i edukacija građana.
• Politička volja i koordinacija – bez vodstva digitalizacija ostaje “samo dobar PowerPoint”.

“Kada digitalizaciju shvatimo kao priliku za smanjenje korupcije, ubrzanje procesa i otvaranje podataka građanima, ona postaje alat za jačanje povjerenja u institucije”, ističe Hadžić.

DTC i DCP – prekretnica u digitalizaciji lokalne uprave

Koncepti Digital Tax-Free City (DTC) i Digital City Permit (DCP) proizašli su iz praktičnih potreba gospodarstva i građana. Ideja je bila pojednostaviti administrativne postupke unutar zakonskih okvira, uz kontrolu lokalne zajednice. DTC je krenuo kao pilot projekt registracije obrta bez naknade u roku od 24 sata, a DCP objedinjuje module za e-matične knjige, e-dozvole, porezne olakšice i druge općinske usluge. Time smo pokazali da digitalizacija može biti brza, praktična i održiva, zaključuje ovaj stručnjak.

Lekcije iz Travnika i primjena u drugim gradovima

Iz prve implementacije u Travniku, Hadžić izdvaja četiri ključne lekcije:

• Politička volja i vodstvo (načelnik dr. Kenan Dautović kao primjer).
• Partnerstvo lokalne vlasti i IT stručnjaka.
• Pravna sigurnost i standardizacija rješenja.
• Komunikacija s građanima i promocija digitalnih usluga.

“Povjerenje i suradnja omogućili su da se problemi rješavaju odmah, a ne nakon mjeseci čekanja”, naglašava.

Ljubuški – prvi grad s eMaticom

Od 1. listopada 2025. Ljubuški je postao prvi grad koji implementira modul eMatica, čime građani mogu online dobiti rodni list, vjenčani list, državljanstvo i smrtni list – brzo, jednostavno i s punom pravnom valjanošću.

“Građani, uključujući i dijasporu, sada to mogu učiniti bez odlaska na šalter, dok administracija smanjuje papirologiju i dobiva više vremena za kvalitetniji rad s građanima”, pojašnjava Hadžić.

Ljubuški time postaje pionir digitalne transformacije i primjer dobre prakse u BiH.

Sljedeći koraci: eDozvole+, CiviTax i SmartBudžet

Nakon eMatice, početkom 2026. godine planira se uvođenje novih modula:

• eDozvole+ – elektroničko izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola
• CiviTax – brže prijave i transparentne porezne olakšice
• SmartBudžet – participativno budžetiranje i planiranje troškova online

Naša vizija je da sve općine u BiH, bez obzira na veličinu, mogu u nekoliko mjeseci implementirati iste module i građanima ponuditi uslugu na razini Europske unije, zaključuje Faruk Hadžić, uz poruku kako je cilj stvoriti servisnu administraciju, brzu, transparentnu i usmjerenu na korisnika.

/Desk/

Objava Ljubuški prvi grad u BiH s eMaticom – Digitalni sustav – jednim klikom do rodnog i vjenčanog lista, potvrde o državljanstvu… pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Zaklade CURE i u suradnji s Inicijativom građanki/na Mostar, jučer (četvrtak, 21. kolovoza, 2025.) je u Mostaru održana radionica ‘Korak po korak do tvoje ekonomske slobode’.

Radionicu je vodio doc.dr. Faruk Hadžić, ekonomist, sveučilišni profesor i autor priručnika/alatnice ‘Korak po korak, Priručnik za tvoju ekonomska slobod. Na radionici su sudjelovale i zaposlene i nezaposlene žene iz Mostara i okolice. Ova interaktivna radionica namijenjena je ženama koje žele napraviti prvi, ili sljedeći, korak ka ekonomskoj neovisnosti i osnaživanju, bez obzira na godine, obrazovanje ili prethodno radno iskustvo.

Kroz konkretne savjete, razmjenu iskustava i podršku, učesnice su imale priliku usvojiti znanja i vještine potrebne za aktivno učešće na tržištu rada.

Radionica je osmišljena prema istoimenom priručniku koji, korak po korak, vodi kroz teme kao što su planiranje karijere, emocionalna priprema, motivacija, svakodnevni izazovi i načini za premošćivanje zapreka na putu ka ekonomskom osnaživanju.

“Ovo je peta u nizu radionica koju obavljamo u BiH, Nakon Tuzle, Konjica, Velike Kladuše, Bosanske Krupe, a sada i u Mostaru. Ideja je raditi na osnaživanju žena. Dakle, iako je ona struktuirana za nezaposlene žene, ona je napisana i urađena i pripremljena ne samo za nezaposlene žene, već generalno za žene u svakom segmentu posla, društva, bilo kojoj aktivnosti — kako se osnažiti, ohrabriti, kako izbjeći neke strahove, izaći iz zamke koje svi na neki način imamo, i kako napraviti prvi korak prema svojoj slobodi. Ona može biti ekonomska, može biti i neka druga, ali je bitno da kroz te specifične radionice, aktivnosti, simulacije, treninge koje provodimo — i na malo zabavan način — svi zajedno napredujemo i pravimo korake koji su svima nužni. Nakon Mostara imamo i radionicu u Bugojnu u prvom ciklusu, a interes drugih gradova je veliki, obzirom na prve pozitivne rezultate. Očekujemo da će se nastaviti do kraja godine i u neke druge sredine, a već se rađaju ideje i za nove module koji mogu biti zanimljivi svima”, izjavio je doc. dr. Faruk Hadžić nakon održane radionice u Mostaru. Ova radionica se održava uz financijsku podršku Fondacije Kvinna till Kvinna u sklopu ekonomskog dijela projekta Propitkivanje fragmentacije feminističkog pokreta u BiH.

O Zakladi CURE

Zaklada CURE promovira kulturu nenasilja i aktivno se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije. Posebnu pozornost posvećuje osnaživanju Romkinja, žena s invaliditetom, LBTIQ+ žena, samohranih majki, žena treće životne dobi i žena koje su preživjele nasilje. Kroz edukaciju, umjetnost, javno zagovaranje i ulični aktivizam, CURE stvara prostore slobode i sigurnosti, jača feminističke pokrete i doprinosi izgradnji inkluzivnih i pravednih zajednica. U Zakladi ističu kako vjeruju u sustavne promjene i u društvo u kojem su žene prisutne, vidljive i ravnopravne u svim procesima odlučivanja.

/Desk/

Objava Radionice za ekonomsko osnaživanje žena: ‘Korak po korak do tvoje ekonomske slobode’ pojavila se prvi puta na Republika.

Dekan i predavač na Sveučilištu SSST, makroekonomski analitičar, ekonomist Faruk Hadžić komentirao je i analizirao odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM.

“Ono što je zanimljivo u ovoj priči je kako se rijetko spominje da će se značajno povećati i izdaci za doprinose. Dio oko povećanja minimalne plaće koju dobije radnik, neću polemizirati. Donositelji odluka su, naravno, samo objavili kako će se minimalna plaća povećati s 619 KM na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61%), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plaće doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM. Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plaće i velika je pogreška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog „zaleđenih doprinosa“ koje sam predložio prije nekih šest mjeseci”, ističe ekonomist Hadžić.

On ocjenjuje kako se, ukoliko je intencija bila povećati standard radnika, i taj dio trebao dati radnicima tako što bi se F BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plaće ili, generalno, odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast.

“Da su, recimo, kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo više od 1.500 KM (minimalna plaća bi bila oko 1.300 KM + topli obrok i prijevoz)”, navodi.

On se osvće na podatke Porezne uprave FBiH iz kolovoza 2023. godine, koji pokazuju kako je u FBiH radilo 223.285 radnika za plaću od 1.000 KM i manju.

“Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plaće, jer nisu svi radili za istu plaću. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plaće, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjoj razini bio manji od 400 milijuna KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za DOPRINOSE, a ne za plaće radnika. Dalje, ova mjera neće imati iste učinke za sve dijelove Federacije BiH. Neke županije biti će više pogođene u odnosu na druge, jer u pojedinim županijama postoji više poduzeća koja su koncentrirana za izvoz ili imaju nižu razinu produktivnosti. U nekim županijama, u prosjeku, poduzeća imaju i po 4-5 puta veću dobit po radniku u odnosu na druga poduzeća iz drugih županija. Vjerojatno će poduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plaće i to zbog većih izdataka za doprinose. Konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji će na godišnjoj razini koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto plaću i doprinose”, analizira Hadžić.

On pri tom navodi kako se nije dovoljno tematizirao ni značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu plaću, kao i da će slično vrijediti i za povećanje plaća u javnom sektoru ove godine.

“Treća stvar koja je još uvijek nepoznata je koliko će rasti struja gospodarstvu za ovu godinu. Gospodarstvenici s kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju kako bi to moglo biti i više od 20%, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako dođe, nemojte se iznenaditi ako vam ubrzo krenu svi računi komunalnih poduzeća rasti ili cijene hrane u marketima”, ističe.

Ali on naglašava i kako je najveći problem bh društva – generalna nepismenost te je postavio, možda jedno od najvažnijih pitanja.

“Vrlo je lako s narodom manipulirati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi gospodarstvenici voze bijesna auta, ili da su tamo neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici. Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko vas je iskreno znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685?”, postavio je pitanje ovaj ekonomski analitičar.

Na koncu on navodi kako je više puta sam najavljivao u posljednje vrijeme kako će 2025. godina biti vrlo izazovna, jer će stanje ekonomije u velikoj mjeri ovisiti od toga šta će se ekonomski događati u Njemačkoj.

“Za kraj, treba već jednom razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih financiranja i izdataka. Za mirovine ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno novca, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plaća u javnom sektoru i rasta izdataka.
U konačnici, sve ovisi koliko imamo jako gospodarstvo i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine. Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći”, poručio je na koncu ekonomski analitičar Faruk Hadžić. No, čim se na temu ekonomije spominje i pomoć Boga, čini se da situacija nije sjajna.

Ugostitelji traže od Vlade preispitivanje odluke

Udruženje ugostitelja Federacije BiH oštro je reagiralo na izjavu premijera FBiH Nermina Nikšića povodom odluke Federalne vlade o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM. U priopćenju su demantirali Nikšićeve tvrdnje kako ugostitelji ne žele veće plaće, ističući da se zalažu za minimalnu plaću od 1.300 KM, ali uz smanjenje doprinosa koji trenutno iznose 70% dodatnih troškova na svaku plaću. Naglasili su da su visoki doprinosi glavni problem te pozvali Vladu FBiH da preispita svoju odluku.

Podsjetimo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu. Odlukom je propisano da se najniža plaća za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM.

/Republika/

Objava Ekonomist Faruk Hadžić o povećanju minimalne plaće: Dobitak za radnike ili teret za gospodarstvo – Koliko vas je znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685? pojavila se prvi puta na Republika.

“Jasno da 100 KM prije nekoliko godina ne vrijedi isto danas”, napisao je Hadžić.

“Upravo zbog mnogih upita, napravio sam analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. godine na kraju 2023. godine. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu Indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu, te usklađivajući 100 KM sa tim stopama, a onda novi usklađeni iznos u narednoj godini sa novom inflacijom, dobijemo da 100 KM iz 2018. godine danas vrijedi oko 80 KM.

Naravno, ovo je prosječno kretanje obzirom na statističke podatke, ali vjerovatno, zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti naravno i manji. Razlog leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane dosta viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu, inflacija “pojela” veću vrijednost”, objasnio je Hadžić, prenosi N1 BiH.

/Desk/

Objava Koliko je vrijedilo 100 KM 2018., a koliko na kraju 2023. godine? pojavila se prvi puta na Republika.

Javnost se “kljuka” potpuno nebitnim informacijama poput što je neki lokalni, potencijalni dužnosnik kazao drugom lokalnom, potencijalnom dužnosniku u dokazivanju podobnosti za neku od obećanih fotelja, dok običan narod, običnog ‘malog čovjeka’, i dalje muče njegove brige – kako spojiti kraj s krajem, kako prehraniti obitelj, školovati djecu… Kako preživjeti, piše Dnevni list.

Dok su bh političari skloni sami sebi povećavati plaće i za više od 500 KM i istodobno obmanjivati javnost o manjim porezima, rasterećenju u realnom, privatnom sektoru – sve ostaje po starom. Privatnici, kao i uposleni u privatnom sektoru, ostaju posljednja ‘rupa na svirali’ iako na svojim leđima nose ekonomiju BiH.

Nema strategije ekonomskog oporavka i premošćivanja krize, nema strategije zaustavljanja stalnog rasta cijena koje se ne smanjuju i unatoč značajnom pojeftinjenju goriva i plina, nema niti ideje kako pomoći stanovništvu, a kamoli konkretnog i hitnog djelovanja.

Dok političari bez imalo srama i odgovornosti primaju i nezarađene visoke plaće, privatni sektor i u ovakvim nepovoljnim okolnostima ju sam mora zaraditi i isplatiti.

Poslodavci traže manje poreze kako bi isplaćivali radnicima više plaće

Potpredsjednica Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH) Snježana Koepruner, gostujući u emisiji ‘FTV-a ‘Odgovorite Ljudima’ kazala je kako je kriza počela korona virusom, a zbog poremećenih lanaca opskrbe povećale su se cijene sirovina, što je uvjetovalo i povećavanje cijena na tržištu.

-Mi u BiH se već 30 godina nalazimo u permanentnoj krizi i prilično smo očvrsnuli u rješavanju tih problema. Kad vidimo kako naši građani žive, kakav je standard i kako se bore i sa kakvim sve poteškoćama moraju izaći na kraj. Sada treba rasteretiti privredu i povećati plaće na način da Vlada omogući poslodavcima da povećamo osobne dohotke, ali da nam ne povećaju doprinose. Već u nekoliko navrata sam predlagala da, na primjer, kao što je Vlada prošle godine davala mogućnost poslodavcima da podijele 1.080 KM bez plaćanja doprinosa i poreza, da nam u ovoj godini da na isti način učini ustupak i da podijelimo tri prosječne plaće građanima, kako bi oni mogli lakše proći kroz ovu krizu, a poslodavci na to ne bi plaćali visoke doprinose. Trebamo konačno napraviti neke ustupke privredi i iznaći način kako pomoći građanima, rekla je Koepruner za FTV.

I predsjednik UPFBiH Adnan Smailbegović, mišljenja je da se može napraviti snažniji iskorak u odnosnu na ovu situaciju u kojoj smo danas, ali da je nužno bolj poslovno okruženje.

-Sigurno jedno od prvih stvari, kao što je gđa. Koepruner rekla, je rasterećenje privrede. Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj radnik od zarađenog manje nosi kući. Mi smo prije nekoliko dana izašli s jednom inicijativom, izmjenom zakona, da se nešto brzo riješi. Našli smo jedan model, dok se, naravno, ovi zakoni o doprinosima i dohodak ne usvoje. Dakle, bilo bi temporalnog karaktera, do donošenja zakona. Radi se o tome da za plaće koje se povećavaju do 400 KM se uplaćuju simbolični doprinosi, 11% na MIO, da se ne plaćaju puni doprinosi koji su 41,5 %. Time bi se dobilo da fondovi MIO, zdravstvo i ostalo, ne gube prihode. Oni bi ostali na ovogodišnjem, vjerojatno bi i poraslo nekoliko postotaka, a s druge strane bi najviše novca otišlo radniku. Time bi se povećao standard naših radnika, potrošnja itd. Mi smo se u našem prijedlogu zakona ograničili na realni sektor jer mislimo da su to radna mjesta koja zaslužuju određeno povećanje, pojasnio je Smailbegović zanimljiv prijedlog poslodavaca.

Nepravda prema onima s najnižim primanjima

Ali ova inicijativa poslodavaca u FBiH još je samo inicijativa i tko zna kada će se o njoj raspravljati – najvjerojatnije prekasno ili nikako ili bez ikakvog učinka, kao što je to bio slučaj, svojedobno, oko smanjenja trošarina kojih se vladajući nisu željeli tako lako odreći.

Kao i što se do sada nisu željeli odreći PDV-a na, primjerice doniranu hranu iako su svakim danom redovi u javnim kuhinjama sve duži, a procjene govore kako se godišnje u BiH baci 126 milijuna KM hrane. Stoga je i pitanje hoće li prijedlog zakona o ukidanju PDV-a na doniranu hranu imati zeleno svjetlo političara-zastupnika koji dižu ruku za povećanje svojih plaća.

Da je PDV kao porez nepravedan prema radnicima s nižim plaćama jer im uzima više poreza u odnosu na njihovu plaću, ističe dr.sc. Faruk Hadžić u svojoj analizi ‘Socijaldemokratska ekonomska politika u doba krize’.

-S obzirom da je ova razina oporezivanja u nadležnosti entiteta, entiteti imaju različite stope oporezivanja rada, tako da Republika Srpska (RS) ima nižu razinu  zbirnog oporezivanja za razliku od Federacije BiH, koja još uvijek nije provela reformu poreznog sustava. Kao primjer toga se može navesti neto dogovorena plaća koju dobije radnik u iznosu od 1.000 KM. U RS-u na ovaj iznos plaće, poslodavac u ime radnika isplaćuje još i 567 KM doprinosa i poreza na dohodak, dok je u FBiH potrebno za istu neto plaću uplatiti još 726 KM doprinosa i poreza na dohodak, pojašnjava, između ostaloga ovaj profesor i makroekonomski analitičar u svojoj analizi.

Ističe kako je sustav PDV-a, po svojoj prirodi, regresivan te da kategorije stanovništva s manjim primanjima plaćaju viši postotak poreza.

-To se najbolje može objasniti na primjeru da, ukoliko radnik koji ima plaću od 596 KM, sve potroši na hranu i režije, od ovog iznosa je državi platio oko 87 KM PDV-a, što iznosi oko 15% njegove plaće. U drugom primjeru, ako netko tko ima plaću od 1.000 KM, potroši isti dio plaće na hranu, platit će također državi 87 KM PDV-a, ali u ovom slučaju će taj iznos PDV-a biti 8,7% njegovog ukupnog dohotka. Treći ekstremni primjer – ako netko ima 3.000 KM plaću, pa potroši 1.000 KM na hranu, državi će platiti 145 KM PDV-a, ali to je samo 4,8% njegove plaće. Zato je PDV kao porez nepravedan prema radnicima s nižim plaćama, jer im uzima u postotnom omjeru više poreza u odnosu na njihovu plaću, vrlo jasno objašnjava Hadžić.

I tu dolazi do konačnog zaključka: “Iako se prihodi od PDV-a prikupljaju od svih građana u postotno u istom omjeru, oni kojima je uzeto više novca u odnosu na njihov dohodak, kroz sustav proračunske raspodjele trebali bi dobiti više novca, kako bi se ublažili visoki životni troškovi pogotovo u vremenu krize”.

Nevjerojatan je prikaz životne borbe i realnosti prosječnog bh žitelja – Sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec prosinac 2022. godine iznosi 2.991,44 KM. Istodobno, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec listopad 2022. iznosila je 1.139 KM, što je posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku.

Minimalna plaća, prema Odluci Vlade FBiH bila 543 KM, a pokrivenost Sindikalne potrošačke košare prosječnom plaćom je 38,07%, dok je pokrivenost Sindikalne potrošačke košare minimalnom plaćom je 18,15%. Tu puno ne pomaže i jučerašnja odluka Federalne vlade o povećanju najniže plaće za 2023. za 9,85% što je 596 KM. U BiH, kako stvari stoje, siromašniji daju bogatijima.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Poslodavci traže smanjenje poreza kako bi radnicima isplatili više plaće – najviše poreza plaćaju građani s najnižim primanjima pojavila se prvi puta na Republika.

Potrošačke cijene u srpnju 2022. godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, veće su za 17,6 %. Ovu rekordnu stopu godišnje inflacije bilježi Zavod za statistiku FBiH u svom posljednjem izvješću o indeksima potrošačkih cijena u srpnju, mjesecu u kojem su cijene više za dodatnih 0,4 % u odnosu na lipanj, prenosi Dnevni list.

Postotci ipak ne pokazuju realnost

Cijene u srpnju povećane su u odjeljcima rekreacija i kultura za 1,6 %, restorani i hoteli za 1,3 %, prijevoz za 1,2 %, stanovanje, voda, struja, plin i drugi energenti za 1,1%, alkoholna pića i duhan za 0,8 %, hrana i bezalkoholna pića za 0,2 %, dok je pad cijena registriran u području kupovine odjeće i obuće, namještaja.

“Iako ovaj sumarni mjesečni postotak ne odražava realnost u većini sektora, jer puno je važniji rast cijena hrane u odnosu na pad cijena odjeće i obuće, ipak vidimo usporavanje rasta cijena u odnosu na neke ranije mjesece. Ipak, kontinuitet njihovog rasta u većini sektora je očit. Dakle, inflacija se nastavlja pa makar se ona ponovo pretvarala u onu “puzajuću” od ranije”, kazao je ekonomski analitičar Igor Gavran.

Pojašnjava da su sve cijene odavno porasle za 17,6% u prosjeku, pa danas jedan postotak na mjesečnoj razini vrijedi puno više nego prije.

“Podaci za sljedeći mjesec bit će posebno zanimljivi, jer znamo da su cijene goriva osjetno niže, kako bismo vidjeli je li se to i koliko odrazilo na ostale potrošačke cijene”, dodaje Gavran.

Medijsko manipuliranje podacima

Makroekonomski analitičar i predavač na Univerzitetu SSST Faruk Hadžić, poziva se na podatke Federalnog zavoda za statistiku koji pokazuju kako je u srpnju, po prvi put, razina inflacije u Federaciji BiH prešla 20%.  Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da su u srpnju indeksi imali rast u odnosu na bazni period – ukupni indeks (CPI) – 20,3%,  Indeks hrane – 33,8%, Električna energija, plin i drugi energenti – 29,7%.

Posljednje podatke Zavoda za statistiku FBiH on je uporedio s prosjekom iz 2015. godine, kao baznim periodom, te objavio kako je ukupna inflacija u srpnju iznosila 20,3%, te da su cijene hrane više za 33,8%, a električne energije, plina i drugih energenata za 29,7%.

Međutim on ukazuje i na medijsko manipuliranje podatcima.

“Inflacija bi mogla, barem statistički gledano, biti pobijeđena. Sigurno se pitate kako će statistika pobijediti inflaciju? Vrlo jednostavno. Medijske kuće i novinske agencije, kao i statističke agencije u svojim izvješćima, prilikom objave kretanja cijena, prate kretanja tekućeg mjeseca u odnosu na isti mjesec godinu ranije, a ne u odnosu na bazni period”, pojasnio je ovaj makroekonmski stručnjak.

Nadalje, pojašnjava kako podaci koje objavljuju statističke agencije imaju nekoliko pokazatelja i različitih perioda usporedbe. Usporedba pokazatelja jednog mjeseca u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u ovom slučaju će tijekom vremena dovesti da će se inflacija statistički “pobijediti” sljedeće godine. Korištenjem podataka u odnosu na bazni period, prati se stvarna razina inflacije i trenutni utjecaj na naše društvo”, kaže Hadžić.

Podsjetimo i na to da je, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, četveročlana obitelj je za mjesečnu potrošačku košaricu u  srpnju trebala izdvojiti 2.668 KM.

Objava Poskupljenja ruše rekorde – Inflacija u Federaciji viša od 20 posto pojavila se prvi puta na Republika.

Posljedice ruske invazije na Ukrajinu i uvjetovanja oko isporuke plina i goriva već osjećaju milijuni stanovnika Europe i mnoge ekonomije. Najave zatvaranja ruskog plina natjerale su europske države na donošenje planova za smanjenje potrošnje električne energije. Ovakve panike nema u BiH te su uvjereni da do nestašice plina, uglja, ali i drva za ogrjev i peleta – neće doći. No, poskupljenje? To je već druga priča, piše Deutsche Welle.

Poskupljenje pllina u EU ne utječe i na RS

Energoinvest d.d. Sarajevo i Gas-Res d.o.o. Banja Luka dvije su tvrtke-uvoznice plina iz Ruske Federacije. Jedna u vlasništvu Federacije BiH, a druga Republike Srpske. Iz Energoinvesta su već početkom srpnja izvijestili kako su produžili ugovor za isporuku prirodnog plina s ruskim dobavljačem Gazpromom sve do 1. siječnja sljedeće godine.

“Potpisivanjem ovog aneksa osnovni ugovor je potpisan na uobičajeni način, što podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata”, priopćili su iz Energoinvesta uz opasku kako se planira i produženje ugovora za isporuku plina 1. siječnja 2023. godine.

Nestašicu u opskrbi ruskim plinom ne očekuju ni u banjalučkom Gas-Resu.

“Što se tiče sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, možemo dati ocjenu u okviru izravnog ugovora koji imamo s Gazprom Eskportom i po osnovu tog ugovora imamo osigurane količine prirodnog plina za naše kupce do kraja 2022. godine. Očekujemo produžetak ugovora i u narednom periodu, i to je redoviti proces produžavanja ugovora na godišnjoj razini. Nema nikakvih naznaka od ruskog partnera da bi opskrba prirodnim plinom moglo biti ugroženo, tako da ne očekujemo nestašice za naše kupce”, odgovorili su na upit Deutsche Wellea.

Međutim, iako ne isključuju oscilaciju cijene, njihov odgovor potvrđuje da je bh entitet RS, pa tako i BiH, u značajno povlaštenijem položaju od europskih dobavljača ruskog plina.

“Ugovorni uvjeti s Gazprom Eksportom predviđaju kvartalno usklađivanje cijene po osnovu kretanja cijene naftnih derivata na svjetskim tržištima. Ovakav vid usklađivanja cijena primjenjuje se od početka izravne isporuke prirodnog plina u Republici Srpskoj. Samim tim, u ovisnosti od kretanja cijena naftnih derivata, cijena prirodnog plina u narednom periodu može rasti, stagnirati ili padati. Drastična poskupljenja prirodnog plina na europskim plinskim burzama izravno ne utječu na našu cijenu prirodnog plina”, naveli su iz Gas-Resa za DW.

 Opskrba plinom i Dodikova naklonost Putinu

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sredinom lipnja sastao se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.

Dodik je tada Putinu rekao da jednim dijelom razumije Zapad, koji želi svojim potezima homogenizirati sve zemlje po pitanju uvođenja sankcija Rusiji, ali i da je njegov stav jasan – da se Republika Srpska tome neće pridružiti.

“To je poznato i Putinu, koji je rekao da ima nekih problema oko onih koji zagovaraju sankcije u BiH, ali i da visoko cijeni našu poziciju u svezi s tim da se sankcije ne uvedu, tako da BiH nikada formalno-pravno nije uvela bilo kakve mjere”, rekao je Dodik, pri tom napomenuvši kako je “Rusija zauzvrat i Sarajevu dala plin po jeftinijoj cijeni, te BiH nije stavila na listu neprijateljskih zemalja”.

Ovaj stav proizveo je mnoga opravdana pitanja, ali je činjenica da, sudeći prema informacijama iz dva vodeća dobavljača, nema dvojbe oko isporuke ruskog plina prema BiH.

Iako BiH u cijelosti ovisi od plina koje uvozi iz Rusije, prestanak ruske isporuke, primjerice, ne bi posebno pogodila Mostar, najveći hercegovački grad i jedini u BiH gdje uopće ne postoji sustav centralnog grijanja, dok bi obustavom najteže bilo pogođeno Sarajevo.

Brz rast cijena energenata ne prati pomoć vlasti građanima

Ipak, dok niti jedan dobavljač plina ne isključuje poskupljenja, cijene i potražnja peleta i ogrjevnog drva ove godine dramatično su veće. Zbog ovog poskupljenja Vijeće ministara BiH već sredinom lipnja zabranilo je izvoz oblovine, peleta i ogrjevnog drveta.

“Zabrana izvoza uvodi se iz prostog razloga jer je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz je povećan za 78 posto s tendencijom daljnjeg povećanja. I ogrjevno drvo je poskupjelo za skoro 40 posto. Za oblovinu je cijena porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da nismo donijeli ovakvu mjeru, što bi naši građani?”, rekao je tada ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Zbog ovih drastičnih poskupljenja energenata i Vlada Federacije BiH krajem srpnja donijela je odluku o subvencioniranju troškova električne energije za 70.000 korisnika, umirovljenika s najnižom mirovinom i socijalno ugroženima, od 25,5 KM do 27 KM (manje od 12 eura) i to od 30. lipnja ove do istog datuma sljedeće godine.

Međutim, je li to dovoljna pomoć građanima s obzirom da je u, nakon Albanije, najsiromašnijoj zemlji u Europi inflacija viša od 15 posto, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji u srpnju iznosila čak 20 posto?

“Nemamo zalihe plina”

Dr. Faruk Hadžić, predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST), makroekonomski analitičar, ocjenjuje da će cijene i dalje rasti, a time i pritisak na gospodarstvo i građane. Smatra da se rast cijene energenata u zemljama EU-a mora odraziti na novi rast cijena i u BiH, što će poskupjeti i bh uvozne proizvode čime, kako ističe, može doći do novog inflacijskog pritiska na standard građana u BiH. On podsjeća i na sustavne probleme u BiH, ali i skrivenih planova Rusije.

“Moguće je više scenarija, ali možda najrealniji scenario jeste da će cijena plina biti dosta viša nego što je to bilo prošle godine, što će dovesti do dodatnih inflacijskih pritisaka na građane i privredu. BiH nije veliki potrošač plina, gdje bi se jedan dio mogao nadoknaditi putem električne energije, resursa u kojem smo i izvoznik, ali to bi značilo možda i podizanje cijene ovog energenta na domaćem tržištu. Najveći je problem što mi nemamo zalihe plina i što bi morali prijeći na alternativni način korištenja energenata u samo nekoliko dana”, kaže Hadžić za Deutsche Welle.

Ovaj makroekonmski analitičar se osvrće i na ocjene mnogih stručnjaka iz područja energetike koji smatraju da se već u trećem kvartalu ove godine može očekivati novo povećanje cijena, koje će se odraziti značajno na potrošnju stanovništva.

Pritisak Rusije i izazivanje socijalno-ekonomskih problema

“To je, prema takvim tvrdnjama, pritisak od strane Rusije, da prvo kroz veće cijene plina, a drugo kroz manju ponudu dovede do socijalno-ekonomskih problema u mnogim državama. Zbog toga se mnoge zemlje EU-a pripremaju za zimu, najavljuju mjere kako bi se racionalizirala potrošnja, te kako bi štetni učinci bili što manji. Ipak, ako dođe do povećanja cijene plina, imat ćemo novi inflacijski udar prema stanovništvu”, Hadžićeva je ocjena.

On podsjeća da BiH proizvodi dovoljne količine peleta za domaće tržište, čak i za izvoz.

“No, problem je nastao kada je došlo do snažnog rasta potražnje iz inozemstva, što je dovelo do rasta cijena na domaćem tržištu, koje nisu konkurentne za domaće potrošače, čime je došlo do novog inflacijskog udara. Danas je cijena peleta gotovo duplo veća nego prošle godine, ne zbog manje proizvodnje, nego veće potražnje, jer se svi pripremaju za zimu i moguću nestašicu”, kaže dr. Hadžić.

Njegova, ali i mnogih drugih ekonomskih stručnjaka, daleko od optimizma za građane BiH za koje vlasti, kako smatra, nisu učinile puno više.

“Vlasti su morale brže i bolje reagirati, jer mjere koje su donijeli, nisu imale nikakve učinke osim kratkotrajnog simboličnog smanjenja cijene peleta u BiH. Donositelji odluka u BiH imaju tendenciju da o krizi razmišljaju tek kada nastupi, a ne unaprijed, tako da nije iznenađenje da gotovo ništa nije urađeno i da ćemo opet govoriti o posljedicama izostanka reakcije, kao i tijekom pandemije Covid-19”, zaključuje dr. Hadžić.

/Desk/

Objava Dok EU strepi, za BiH „nema zime“ – ruskog plina će biti pojavila se prvi puta na Republika.

“U listopadu prošle godine sam u autorskom tekstu najavio mogućnost pojave stagflacije (stagnacija + inflacija). Prvi službeni podaci o kretanjima BDP-a u prvom kvartalu SAD-a, Francuske i Španjolske ukazuju na idemo ka tome, iako je još uvijek rano s potpunom sigurnošću kazati da je stagflacija već stigla. Ipak, usporavanje i pad ekonomske aktivnosti uz rastuću razinu cijena ukazuje da idemo u tom pravcu” – napisao je u svom Facebook statusu Hadžić.

Ovaj ekonomski analitičar podsjeća kako je američka ekonomija u prvom kvartalu zabilježila pad od -1,4%, značajno ispod očekivanja analitičara (koji su prognozirali rast od 1%).

“Ove vijesti nisu uopće dobre, jer je sada za očekivati da će države poput SAD-a morati izazvati vještačku recesiju, koja neće biti tako blaga, a kako bi ukrotili inflaciju kroz podizanje kamatnih stopa. Sigurno je da će to ostaviti i posljedice po našu državu, pogotovo ako znamo da je Njemačka, koja je naš najbitniji vanjskotrgovinski partner, danas objavila da su u prvom kvartalu imali rast od 0,2%. Izazovna godina nas čeka”, zaključuje Hadžić u svom kratkom osvrtu na sve veći rast cijena u svijetu, ali i u BiH.

/Republika/

Objava Ekonomski analitičar Hadžić o inflaciji: “Vijesti nisu uopće dobre” pojavila se prvi puta na Republika.