Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće u FBiH na 1.000 KM već od 1. siječnja, donijela je mnoge reakcije – gospodarstvenici i inozemni investitori u svojim reakcijama već su istaknuli kako je ova odluka ishitrena te da je trebalo na istu upozoriti kako bi se gospodarstvenici pripremili. No, naglasili su i kako će ona rezultirati otkazima, smanjenju investicija i inflacijom. S druge strane, sindikati smatraju kako je odluka ispravna te da je povećanje trebalo biti i više.
Dekan i predavač na Sveučilištu SSST, makroekonomski analitičar, ekonomist Faruk Hadžić komentirao je i analizirao odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM.
“Ono što je zanimljivo u ovoj priči je kako se rijetko spominje da će se značajno povećati i izdaci za doprinose. Dio oko povećanja minimalne plaće koju dobije radnik, neću polemizirati. Donositelji odluka su, naravno, samo objavili kako će se minimalna plaća povećati s 619 KM na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61%), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plaće doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM. Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plaće i velika je pogreška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog „zaleđenih doprinosa“ koje sam predložio prije nekih šest mjeseci”, ističe ekonomist Hadžić.
On ocjenjuje kako se, ukoliko je intencija bila povećati standard radnika, i taj dio trebao dati radnicima tako što bi se F BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plaće ili, generalno, odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast.
“Da su, recimo, kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo više od 1.500 KM (minimalna plaća bi bila oko 1.300 KM + topli obrok i prijevoz)”, navodi.
On se osvće na podatke Porezne uprave FBiH iz kolovoza 2023. godine, koji pokazuju kako je u FBiH radilo 223.285 radnika za plaću od 1.000 KM i manju.
“Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plaće, jer nisu svi radili za istu plaću. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plaće, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjoj razini bio manji od 400 milijuna KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za DOPRINOSE, a ne za plaće radnika. Dalje, ova mjera neće imati iste učinke za sve dijelove Federacije BiH. Neke županije biti će više pogođene u odnosu na druge, jer u pojedinim županijama postoji više poduzeća koja su koncentrirana za izvoz ili imaju nižu razinu produktivnosti. U nekim županijama, u prosjeku, poduzeća imaju i po 4-5 puta veću dobit po radniku u odnosu na druga poduzeća iz drugih županija. Vjerojatno će poduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plaće i to zbog većih izdataka za doprinose. Konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji će na godišnjoj razini koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto plaću i doprinose”, analizira Hadžić.
On pri tom navodi kako se nije dovoljno tematizirao ni značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu plaću, kao i da će slično vrijediti i za povećanje plaća u javnom sektoru ove godine.
“Treća stvar koja je još uvijek nepoznata je koliko će rasti struja gospodarstvu za ovu godinu. Gospodarstvenici s kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju kako bi to moglo biti i više od 20%, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako dođe, nemojte se iznenaditi ako vam ubrzo krenu svi računi komunalnih poduzeća rasti ili cijene hrane u marketima”, ističe.
Ali on naglašava i kako je najveći problem bh društva – generalna nepismenost te je postavio, možda jedno od najvažnijih pitanja.
“Vrlo je lako s narodom manipulirati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi gospodarstvenici voze bijesna auta, ili da su tamo neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici. Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko vas je iskreno znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685?”, postavio je pitanje ovaj ekonomski analitičar.
Na koncu on navodi kako je više puta sam najavljivao u posljednje vrijeme kako će 2025. godina biti vrlo izazovna, jer će stanje ekonomije u velikoj mjeri ovisiti od toga šta će se ekonomski događati u Njemačkoj.
“Za kraj, treba već jednom razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih financiranja i izdataka. Za mirovine ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno novca, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plaća u javnom sektoru i rasta izdataka.
U konačnici, sve ovisi koliko imamo jako gospodarstvo i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine. Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći”, poručio je na koncu ekonomski analitičar Faruk Hadžić. No, čim se na temu ekonomije spominje i pomoć Boga, čini se da situacija nije sjajna.
Ugostitelji traže od Vlade preispitivanje odluke
Udruženje ugostitelja Federacije BiH oštro je reagiralo na izjavu premijera FBiH Nermina Nikšića povodom odluke Federalne vlade o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM. U priopćenju su demantirali Nikšićeve tvrdnje kako ugostitelji ne žele veće plaće, ističući da se zalažu za minimalnu plaću od 1.300 KM, ali uz smanjenje doprinosa koji trenutno iznose 70% dodatnih troškova na svaku plaću. Naglasili su da su visoki doprinosi glavni problem te pozvali Vladu FBiH da preispita svoju odluku.
Podsjetimo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu. Odlukom je propisano da se najniža plaća za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM.
/Republika/