Valentin i Gabriela Alexe sa svoje dvije kćeri već godinu dana žive u vlastitom domu u Berceniju, na sjeveru Bukurešta. Prije toga, zbog Valentinovih niskih prihoda, obitelj je živjela s njegovim roditeljima, u uvjetima koji su postajali sve teži.

„Kada su nas izbacili, dok nisam pronašao stan za najam, tri dana sam spavao u automobilu – ja, supruga i kći“, ispričao je Valentin.

Nakon što su pronašli stan, velik dio prihoda odlazio je na najamninu, pa im je ostajalo vrlo malo novca za odjeću i druge osnovne potrebe.

Situacija se dodatno pogoršala zbog plijesni i loših uvjeta stanovanja. Gabriela navodi da je njezino dijete završilo u bolnici, a da je i sama boravila u bolnici jer je kuća bila previše prljava.

Uz pomoć nevladine organizacije Habitat for Humanity, obitelj je dobila priliku ostvariti dugogodišnji san o vlastitom domu. Organizacija pomaže obiteljima s niskim prihodima gradnjom kuća uz pomoć volontera, dok korisnici sudjeluju kroz volonterski rad i pristupačnu najamninu tijekom 20 godina.

„Još uvijek ne možemo vjerovati da je kuća naša. To nam je promijenilo život nabolje“, rekla je Gabriela.

Projekt koji potiče solidarnost u zajednici

Projekt u Berceniju podržao je grad, koji je osigurao zemljište i priključke na komunalnu infrastrukturu, uz privatna i europska sredstva.

Do sada su izgrađene tri zgrade s prostorom za 12 obitelji.

Gradonačelnica Bercenija Cosmina Pandele istaknula je da cilj projekta nije samo osigurati stanovanje, već i stvoriti zajednicu u kojoj će obitelji moći graditi stabilniju budućnost.

„To je prilika ne samo za one koji danas žive u tim domovima, nego i za sve koji će se roditi u tim obiteljima“, poručila je.

Prema podacima navedenima u izvješću, oko 20 milijuna djece u Europskoj uniji izloženo je riziku od siromaštva. EU je postavio cilj smanjiti taj broj za četvrtinu do 2030. godine.

Jedna od inicijativa je Europsko jamstvo za djecu, koje nastoji osigurati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju za svu djecu.

Socijalno pravedna Europa kao europski cilj

Gotovo devet od deset Europljana, odnosno 88 posto ispitanika prema istraživanju Eurobarometra iz 2024. godine, smatra da je važna snažna socijalna Europa s pravednim uvjetima rada, uključivanjem i jednakim mogućnostima.

Europski stup socijalnih prava temelji se na 20 načela koja služe kao smjernice za ostvarivanje tih ciljeva.

Akcijski plan EU-a do 2030. godine uključuje:

• najmanje 78 posto zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine;
• najmanje 60 posto odraslih osoba koje sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju svake godine;
• smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje pet milijuna djece.

Europska unija također radi na zakonodavstvu za zaštitu radnika na digitalnim platformama i osiguravanje odgovarajućih minimalnih plaća.

Obrazovanje odraslih za nove vještine

U Bukureštu se 49-godišnja učiteljica engleskog jezika Rodica Ionas odlučila dodatno obrazovati u području računalne tehnologije.

Sudjeluje u dvogodišnjem programu na Politehničkom sveučilištu u Bukureštu, koji se provodi u partnerstvu sa Svjetskom bankom. Cilj programa je unaprijediti digitalne vještine nastavnika i pridonijeti smanjenju napuštanja školovanja.

„Puno smo naučili o metodama poučavanja računalstva. Izradili smo igru za učenike i bili su vrlo sretni kada su je igrali“, kazala je Rodica.

Prema njezinim riječima, stečeno znanje pomoglo joj je da nastavu učini zanimljivijom i motivira učenike na redovit dolazak u školu.

Europska unija potiče takve programe kroz inicijative poput Europske godine vještina, u okviru koje je 2023. podržano gotovo 200 programa.

Francuski model borbe protiv dugotrajne nezaposlenosti

U Francuskoj se kroz projekt „Područja bez dugotrajne nezaposlenosti“ nastoji stvoriti radna mjesta u ruralnim sredinama.

Program je pokrenut 2016. godine, a među područjima u kojima se provodi nalazi se i Pipriac. Tamo tvrtka Tezea zapošljava više od 60 ljudi i provodi različite aktivnosti, uključujući recikliranje, rad u trgovini i obradu drva za ogrjev.

Marie-Fabienne Lavoisier, koja će uskoro napuniti 58 godina, u tvrtki radi gotovo tri godine.

Nakon što je prije osam godina preboljela rak, a prije tri godine izgubila supruga koji je također preminuo od raka, pronalazak posla u 55. godini za nju nije bio jednostavan.

„Projekt mi nije pružio samo posao. Omogućio mi je da ponovno izgradim društveni život i dao smisao mom životu i svakodnevnoj rutini“, rekla je.

Smanjenje nezaposlenosti i ulaganje u ljude

Direktor Tezee Serge Marhic istaknuo je da se projekt temelji na financiranju dijela plaće, čime se stvaraju trajna radna mjesta, potiče proizvodnja i generira gospodarska vrijednost.

Prema njegovim riječima, stopa nezaposlenosti u području Pipriaca smanjena je s 13 posto na manje od 5 posto.

Model se danas provodi na približno 60 područja, a nadahnuo je i druge europske zemlje.

Projekt je podržan sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, koji raspolaže ukupnim proračunom od 142,7 milijardi eura za poticanje socijalnih prava i zapošljavanja u Europi.

Budućnost socijalne Europe

Primjeri iz Rumunjske i Francuske pokazuju kako programi stanovanja, obrazovanja i zapošljavanja mogu pridonijeti poboljšanju životnih uvjeta i uključivanju ljudi u društvo.

Za ostvarivanje dugoročnih socijalnih ciljeva Europske unije bit će potrebni odgovarajuće financiranje, suradnja institucija i trajna predanost smanjenju siromaštva, jačanju obrazovanja i stvaranju mogućnosti zapošljavanja.

Objava Socijalna Europa: Stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje u središtu europskih politika pojavila se prvi puta na Republika.

No, što se zapravo dogodilo u studentovoj glavi? Možda je usvojio koncept, a možda je samo naučio gdje pronaći odgovor. Ta razlika postaje jedno od ključnih pitanja obrazovanja u eri generativne umjetne inteligencije.

Rezultat nije isto što i sposobnost

Randomizirano istraživanje na 120 studenata iz 2025. godine pokazalo je da su studenti koji su koristili ChatGPT kao pomoć pri učenju ostvarili slabiji rezultat na testu znanja 45 dana kasnije od grupe koja je učila bez AI-ja (57,5 % naspram 68,5 %). Autori to povezuju sa smanjenjem kognitivnog napora potrebnog za dugoročno zadržavanje znanja.

Međutim, to ne znači da AI ljude čini manje inteligentnima. Metaanalize iz 2025. i 2026. godine potvrđuju da ChatGPT može poboljšati akademski učinak i složenije kognitivne sposobnosti. Kontradikcija je samo prividna: AI može pomoći čovjeku da bolje riješi zadatak, a istovremeno mu omogućiti da manje nauči.

Dosad smo obrazovanje gradili oko rezultata — ispita, eseja i ocjena. AI sada samostalno proizvodi taj rezultat. Zato moramo početi procjenjivati ono što mu prethodi: kako je student došao do zaključka, što je provjerio i može li prepoznati trenutak u kojem je umjetna inteligencija pogriješila.

Najveća opasnost nije AI halucinacija, nego izostanak razumijevanja

Eksperiment sa srednjoškolcima koji su učili matematiku otkriva važnu nijansu. Učenici koji su koristili osnovni GPT model ostvarili su znatno bolje rezultate na vježbama, ali su na kasnijem ispitu bez AI-ja imali 17 % lošiji rezultat od kontrolne grupe. Kada je AI bio dizajniran kao tutor koji ih usmjerava na razmišljanje umjesto davanja gotovih rješenja, taj je negativni efekt nestao.

Nije pitanje hoće li mladi koristiti AI, nego hoće li alat razmišljati umjesto njih. Najbolji AI tutor neće biti onaj koji najbrže daje odgovor, nego onaj koji zna kada ga ne treba dati.

Od „znam odgovor“ do „znam što učiniti s odgovorom“

Što je AI sposobniji, to je važnije da čovjek razumije područje u kojem ga koristi. Ne možete procijeniti financijsku analizu, medicinski zaključak ili programski kod ako ne razumijete bit problema. AI ne eliminira potrebu za znanjem — on povećava vrijednost dubinskog razumijevanja.

Diploma više neće biti dokaz memoriranih informacija. Njezina će se vrijednost pomaknuti prema sposobnosti pojedinca da postavi pravo pitanje, kritički procijeni odgovor i preuzme odgovornost za donesenu odluku.

(izvor: Forbes)

Objava Hoće li umjetna inteligencija stvoriti generaciju ljudi koji znaju sve, a ne znaju ništa? pojavila se prvi puta na Republika.

Istraživanje, dio globalnog istraživanja ‘Demografska budućnost’, sprovedeno je 2025. godine među 758 ispitanika u BiH starosti 18–39 godina (471 žena i 287 muškaraca), u sklopu regionalnog uzorka više od 13.500 ispitanika.

Pesimizam

Nalazi pokazuju da mladi u BiH ne okreću leđa obiteljskom životu – naprotiv, brak i roditeljstvo ostaju središnje životne vrijednosti – ali, za razliku od većine zemalja regije, BiH se izdvaja kao zemlja s najnižom razinom povjerenja u budućnost i najslabijom percepcijom institucionalne podrške mladima.

Najniža percepcija podrške i prilika u cijeloj regiji: dok su mladi u istočnoj Europi i središnjoj Aziji u prosjeku iznenađujuće optimističniji od vršnjaka iz zapadne Europe i istočne Azije, BiH odstupa od tog regionalnog obrasca.

BiH bilježi najnižu razinu slaganja da vlada pruža podršku mladima (osam posto), najnižu razinu slaganja da poslodavci podržavaju ravnotežu poslovnog i privatnog života (10 posto) i najnižu percepciju životnih prilika za mlade u cijeloj regiji (31 posto).

Samo 26 posto mladih žena u BiH smatra da mladi imaju mnogo prilika u životu, a svega 23 posto žena izjašnjava se da su ‘veoma pozitivne’ po pitanju vlastite budućnosti – oba su pokazatelja među najnižima zabilježenim u istraživanju.

Brak i obitelj ostaju temeljna životna vrijednost, usprkos nedostatku povjerenja u institucije, mladi u BiH i dalje snažno teže braku i porodičnom životu.

Oko 76 posto žena i 82 posto muškaraca u BiH teže braku, što je blizu regionalnog prosjeka od 79 posto. BiH bilježi i najviši udio u cijeloj regiji (48 posto) onih koji poštovanje zajednice smatraju ‘veoma važnim’ razlogom za stupanje u brak ili stabilnu vezu.

Roditeljstvo je motivirano osobnim, a ne društvenim razlozima: mladi u BiH se izdvajaju po tome što društvenim očekivanjima i pritisku okoline pridaju najmanji značaj u cijeloj regiji kao razlogu za roditeljstvo (samo osam posto navodi to kao ‘veoma važno’, jednako nisko kao u Srbiji) – što upućuje na to da su osobne, suštinske motivacije poput ljubavi, radosti i sreće dominantan pokretač želje za djecom, a ne društveni pritisak ili tradicija.

Roditeljstvo

Ovo je u skladu s regionalnim rezultatima da 87 posto mladih navodi radost i sreću kao ‘važan’ ili ‘veoma važan’ razlog za roditeljstvo. 

Jaz između željenog i ostvarenog broja djece: sa oko 1,2 djece po ženi u reproduktivnoj dobi, BiH spada u skupinu zemalja s najnižom stopom fertiliteta u svijetu.

Istraživanje je zabilježilo da više od jedne petine žena (22 posto) u dobi od 35 do 39 godina u cijeloj regiji nema djece – a 95 posto njih to nije imalo za cilj, već je život bez djece rezultat spleta okolnosti koje im to nisu omogućile.

Pokazalo se i da je prosječan idealan broj djece u regiji 2,6 za žene i 2,9 za muškarce, što znači da jaz između željenog i stvarno ostvarenog broja djece iznosi 1,25 djece kod žena i skoro dvoje djece kod muškaraca.

Novac, posao i partner, ali ne i stambeno pitanje – najveće su prepreke u BiH: za razliku od regiji u cjelini, gdje je stambeno pitanje jedna od vodećih prepreka i braku i roditeljstvu, u BiH je ono relativno manje izraženo.

Samo 18 posto mladih u BiH navodi nedostatak odgovarajućeg stambenog prostora kao veoma važnu prepreku braku (najniže u regiji, zajedno sa Srbijom, naspram regionalnog prosjeka od 27 posto), a 24 posto kao prepreku roditeljstvu (naspram prosjeka od 34 posto).

Umjesto toga, najveće prepreke braku u BiH su financijska nesigurnost (32 posto) i poteškoće u pronalasku partnera koji dijeli iste vrijednosti (22 posto), dok su najveće prepreke roditeljstvu financijski razlozi (36 posto), poteškoće u pronalasku odgovarajućeg partnera (35 posto) i zdravstveni problemi (33 posto).

Regionalni izvještaj UNFPA zaključuje da politike koje pokušavaju uticati na odluke mladih o rađanju djece kroz poticaje ili pritisak ne funkcioniraju, jer dolaze na kraju tog niza životnih koraka, u trenutku kad prethodni koraci nisu ispunjeni. Umjesto toga, potrebne su politike koje uklanjaju prepreke koje prethode odluci o braku i rađanju djece – u oblasti zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i rodnih uloga u obitelji – kako bi mladi mogli ostvariti svoje životne i porodične ciljeve, priopćeno je iz UNFPA.

/Desk/

Objava Istraživanje UNFPA: Sve manje vjere u budućnost u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

„Vodili smo vrlo ugodan razgovor“, prisjetio se Serrano u intervjuu za Fortune. „Bila je to predivna mlada žena, puna energije i ideja. Zamislite moj šok kada su nekoliko dana nakon tog razgovora objavili imena dviju smrtno stradalih žrtava i kada sam vidio da je jedna od njih ona.“

U toj golemoj tuzi, Serrano je donio odluku koju nikada prije nije donio u svojoj 34-godišnjoj karijeri na Brownu: svojoj je grupi na kolegiju ECON 1170 – naprednom dodiplomskom studiju matematičke ekonomije – zadao kolokvij koji se piše kod kuće, ali bez korištenja literature (closed-book). Želio je ukloniti stres sjedenja u učionici na kampusu na koji, kako kaže, priličan broj studenata još uvijek bio previše traumatiziran kročiti. Dvoje njegovih studenata bilo je među devetero ranjenih u napadu; tjednima su se borili za život, ali su oboje preživjeli.

Ono što je Serrano dobio zauzvrat, umjesto zahvalnosti, bio je najveći zabilježeni skandal s varanjem uz pomoć umjetne inteligencije (AI) u Ligi bršljana (Ivy League), o čemu je prethodno izvijestio El País.

Varanje masovnih razmjera

Od 86 studenata koji su pristupili ispitu 5. ožujka, njih čak 40 ostvarilo je maksimalnih 100 bodova. Prosjek ocjena u grupi bio je nevjerojatnih 96, dok se prethodnih godina prosjek kretao između 65 i 80 bodova – a ovaj je ispit, po samom dizajnu, bio teži nego inače.

„Ljepota ispita koji se pišu kod kuće nekada je bila u tome što smo mi profesori mogli malo više izazvati studente, kako bismo ih potaknuli na višu razinu“, rekao se Serrano. „Činjenica da je ovo bio teži ispit, uz ovakvu distribuciju ocjena, jasno je pokazala da se dogodilo nešto vrlo neobično.“

Serrano je posumnjao kada je uočio odgovore koji su jednostavno bili „previše pametni“. „Neki su odgovori sadržavali neobične pasuse koji su se podudarali s rezultatima dobivenim nakon što smo pitanja provukli kroz ChatGPT“, rekao je Serrano. Njegovi asistenti koji ispravljaju ispite pokrenuli su ispitna pitanja kroz ChatGPT i došli do znakovitog otkrića: AI je generirao pretjerano zamršen argument za problem koji ima mnogo jednostavniji i elegantniji dokaz, a upravo se to isto zamršeno zaključivanje pojavilo u desecima studentskih ispita. „Ovakva distribucija jasno je pokazala da je nešto ozbiljno pošlo po zlu“, rekao je, nazvavši situaciju „potpuno apsurdnom“.

Ipak, Serrano je odlučio studentima dati priliku: nije poništio kolokvij, ali im je poručio da će završni ispit biti uživo u učionici. Ako distribucija ocjena na završnom ispitu ne bude približno odražavala onu s kolokvija, u obzir će se uzimati samo ocjena sa završnog ispita.

Kada se Serrano vratio na nastavu nakon ispravljanja ispita, otvoreno je rekao studentima što je otkrio: „Ako ste ovo učinili, ako ste samo pritisnuli gumb kako biste tražili od AI agenta da ovo odradi umjesto vas, pokazujete da ste potpuno nevažni. Moje pitanje za vas glasi: zašto ste ovdje? Zašto ste na sveučilištu ako odbijate učiti, ako odbijate raditi naporno i ako odbijate uložiti potreban trud za razvoj kritičkog mišljenja?“

„Ako je sve što radite samo pritiskanje gumba kako bi ovaj stroj obavio posao umjesto vas, mislite li stvarno da vam za to treba diploma s Browna?“

Na pitanje o prvoj reakciji studenata, Serrano je odgovorio samo jednom riječju: „Tišina“. Posumnjao je da oni koji su varali uopće nisu bili u dvorani: „Iskreno, mislim da većina njih tog dana nije bila na predavanju.“ Nastavu je zaključio podsjetivši studente na kodeks časti. „Svi ste potpisali ovo, zar ne? Nažalost, to je vrijednost vašeg potpisa.“

Nakon njegova govora, 27 studenata ispisalo se s kolegija; njih 22 imalo je čistih 100 bodova na kolokviju pisanom kod kuće.

Kada je došao red na završni ispit, samo se 59 studenata pojavilo na polaganju uživo – a njih 19 je palo. Prosjek ocjena cijele grupe srušio se na 48 od 100 bodova, što je uvjerljivo najniži prosjek završnog ispita u povijesti tog kolegija. „Empirijski dokazi prijevare su nepobitni“, rekao je Serrano. „Kada spojite sve ove informacije i distribucije ocjena s dvaju ispita, sve je apsolutno jasno.“

Nakon što je prikupio dokaze, Serrano ih je poslao dekanu i prorektoru Browna. Nitko u početku nije odgovorio. Tek nakon što je slučaj proslijedio Sveučilišnom odboru za akademski kodeks, primio je kratku poruku u kojoj se incident naziva „pozivom na buđenje“. Prorektor je, kako kaže, do danas zadržao potpunu tišinu.

Stručnjak koji je napisao knjigu o teoriji igara objašnjava teoriju igara

Serrano ima titulu profesora na prestižnoj katedri Harrison S. Kravis, što je jedno od najcjenjenijih imenovanja koje sveučilište može dodijeliti. Radi kao urednik u časopisu Games and Economic Behavior, vodećem znanstvenom časopisu u području koje pokriva ekonomiju rizika, nesigurnosti i informacija, u javnosti poznatom kao „teorija igara“ – što je upravo ono što je na djelu kada se važu rizici i koristi, primjerice, kod varanja na ispitu.

Serrano ima više od 6100 citata na Google Scholaru i autor je dvaju široko korištenih udžbenika, uključujući onaj koji koristi i sam odjel za ekonomiju na Brownu. Član je prestižnih akademskih društava, a 2024. godine dobio je i Nagradu Kralja Španjolske za ekonomiju.

Ovaj stručnjak za teoriju igara promatra trenutačnu situaciju i očajava. „Vrlo sam frustriran“, izjavio je Serrano za Fortune. „Vjerujem da je dolazak AI-ja za sve nas bio poput tsunamija. Uhvatio je sve nespremne. No, po mom skromnom mišljenju, šutnja je najgori mogući način rješavanja ovog problema.“

Serrano, koji je slijep od svoje 17. godine, doktorirao je na Harvardu i proveo više od tri desetljeća na Brownu. Priznaje da se AI razvijao toliko brzo da institucije nisu znale kako reagirati. Sveučilište Brown još uvijek nije odgovorilo na upite Fortunea za komentar.

No, problem nije samo na Brownu, napominje Serrano. Ukazao je na nedavni esej u The New York Timesu koji opisuje raširenu kulturu varanja uz pomoć AI-ja među studentima na Stanfordu – studentima koji su na elitnim sveučilištima ne da bi učili, već da bi prikupili prestižne titule i diplome. „Ono što propuštaju u toj vrlo naivnoj analizi“, kaže Serrano, „jest da će marka Browna biti marka još neko vrijeme. Ali ako Brown nastavi proizvoditi osrednje studente koji odbijaju učiti, tržište će prije ili kasnije shvatiti da diploma Browna više nije ono što je nekada bila.“

Šira putanja kojom se krećemo, upozorava, vodi prema nečem mnogo mračnijem. „Ako će radnici samo pritiskati gumb i tražiti od AI agenta da odradi posao umjesto njih, to ispisuje svijet u kojem je čovječanstvo odlučilo postati glupo“, rekao je. „Prestajemo razmišljati.“

Brown u ovome nije sam. Profesorski zbor Princetona izglasao je u svibnju ukidanje 133 godine stare tradicije kodeksa časti prema kojoj su se ispiti pisali bez nadzora, uvodeći obvezne proktore (nadglednike) u svakoj dvorani od 1. srpnja, što je najznačajnija promjena te politike otkako su je studenti prvi put izglasali 1893. godine. Kako je Fortune izvijestio u svibnju, 57% studenata u SAD-u sada navodi da tjedno koristi AI alate u svojim obvezama. Posebna analiza Fortunea pokazala je da AI uzrokuje mjerljivu kognitivnu atrofiju među studentima, pri čemu profesori upozoravaju na „veliko razvezivanje“ sposobnosti samostalnog zaključivanja. A prošlog tjedna, čak 47% anketiranih apsolvenata Harvarda priznalo je da je varalo tijekom studija.

Serrano je već uveo promjene za nadolazeću akademsku godinu. Tjedne domaće zadaće više neće nositi nikakve bodove za konačnu ocjenu, budući da se mogu u potpunosti riješiti uz pomoć AI-ja. Ispiti kod kuće trajno su ukinuti. „Nažalost, ideja o ispitima kod kuće stvar je prošlosti“, rekao je. „Studentima je previše lako pokleknuti pred iskušenjem.“

„Siguran sam da postoje prikladni načini korištenja AI-ja: on ima potencijal biti vrlo koristan alat koji će pridonijeti učenju“, zaključio je. „Ali moramo biti apsolutno načisto s rizicima koje donosi za akademski integritet, a to je vrijednost od koje ne smijemo odustati.“

Posljednja riječ za Serrana ipak se ne odnosi na ispite ili distribuciju ocjena. Radi se o tome kakve ljude sveučilišta stvaraju. „Moramo postaviti potrebne zaštitne ograde – a ako one zakažu, moramo biti spremni primijeniti posljedice“, poručio je. „Ovo je veće od same akademije. Ako više ne branimo istinu, pristojnost i poštenje, kakav ćemo uopće kredibilitet imati kao akademici?“

Objava „Čovječanstvo je odlučilo postati glupo“: Profesor s Browna prešao na ispite kod kuće nakon masovne pucnjave pa otkrio masovno varanje pojavila se prvi puta na Republika.

Rafinerija u Gujaratu, koja je u vlasništvu kompanije Reliance Industries, može preraditi impresivnih 1,4 milijuna barela sirove nafte dnevno. To je, prema podacima same kompanije, čini najvećim i najsloženijim kompleksom za rafiniranje na jednoj lokaciji na svijetu. U ovom gigantskom pogonu radi golema radna snaga koja broji između 50.000 i 70.000 ljudi – od visoko specijaliziranih inženjera do golemog broja ugovornih radnika migranata.

Posjet izgrađen oko nafte

Za Venezuelu je ovaj pogon od iznimne važnosti jer je Jamnagar projektiran i izgrađen upravo za rukovanje teškim vrstama sirove nafte. Takva nafta predstavlja prevelik tehnički izazov za manje sofisticirana postrojenja, ali postaje iznimno vrijedna kada je preuzme rafinerija s odgovarajućom tehnologijom.

Predsjednica Rodriguez posjetila je kompleks Jamnagar u sklopu službenog posjeta Indiji, nakon što je u New Delhiju održala niz sastanaka s visokim indijskim dužnosnicima. Ministarstvo vanjskih poslova Venezuele priopćilo je kako je predsjednica obišla rafineriju odmah nakon završetka strateškog radnog programa u glavnom gradu Indije. U venezuelanskom izaslanstvu bili su i ministar vanjskih poslova Yvan Gil te ministrica za ugljikovodike Paula Henao, dok su ih u objektu ugostili čelnici kompanije Reliance, Debangsu Ray i MB Kishore.

Zašto je Jamnagar ključan za Venezuelu

Jamnagar se izdvaja od uobičajenih svjetskih rafinerija. Iz kompanije Reliance ističu kako ova lokacija ima indeks složenosti od 21,1 te može prerađivati gotovo sve vrste sirove nafte. Ta razina fleksibilnosti daje joj golemu prednost u trenucima kada nastupe globalni poremećaji u opskrbi.

Upravo se u tom segmentu otvara prostor za venezuelansku naftu. Indijsko ministarstvo nafte priopćilo je kako je prerađivački sektor te zemlje “jedinstveno opremljen” za obradu teške sirove nafte iz Venezuele, koja je već godinama jedan od tradicionalnih dobavljača za Indiju. U praksi je riječ o idealnom spoju resursa i tehnologije: Venezuela posjeduje goleme zalihe nafte koju je teško prerađivati, dok Jamnagar ima strojeve, kapacitete i razvijene izvozne veze za njezino pretvaranje u goriva i petrokemijske proizvode.

Indijska strategija diverzifikacije energije

Indijske potrebe za energentima su goleme, a energetska sigurnost u New Delhiju ne smatra se apstraktnim pojmom, posebice kada se uobičajeni opskrbni pravci sužavaju. To izravno utječe na planiranje rada rafinerija, troškove transporta i, u konačnici, na cijene koje građani plaćaju na benzinskim postajama.

Indijski Biro za informiranje o tisku priopćio je kako su geopolitički nemiri i poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka potaknuli Indiju na snažniji angažman s Venezuelom u sklopu strategije diverzifikacije energetskih izvora. Podaci pokazuju kako je Venezuela bila među vodećim dobavljačima sirove nafte za Indiju u travnju i svibnju 2026. godine.

“Indijske kompanije spremne su produbiti svoju prisutnost u Venezueli, dok su indijski investitori pozvani da sudjeluju u reformiranom naftnom i plinskom sektoru zemlje”, poručio je indijski ministar nafte i prirodnog plina Hardeep Singh Puri nakon sastanka s Rodriguez.

Dugoročni ugovori i američke licence

Za Caracas je ovaj posjet također ključan za obnovu komercijalnog povjerenja, budući da se stabilna naftna partnerstva ne grade na pojedinačnim isporukama, već zahtijevaju stabilno financiranje, logistiku, licence i jasan politički okvir.

U bilateralnom izvješću indijskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se kako Reliance ima važeći 15-godišnji ugovor o opskrbi sirovom naftom s venezuelanskom državnom kompanijom PDVSA. Iznimno važan detalj jest da je Reliance u veljači 2026. godine dobio i OFAC-ovu licencu Ministarstva financija SAD-a za uvoz venezuelanske sirove nafte. To potvrđuje kako ova trgovina nije oportunistička, već strukturirana kroz dugoročne, legalne kanale.

Ukupna indijska ulaganja u venezuelanski naftni sektor trenutno se procjenjuju na oko milijardu dolara, a usmjerena su na važne projekte San Cristobal i Petrocarabobo-1 u pojasu Orinoka.

Sljedeći izazovi za energetski koridor

Prema podacima OPEC-a, Venezuela posjeduje jednu od najvećih svjetskih rezervi nafte, ali same zalihe nisu dovoljne za punjenje proračuna. Bareli se moraju transportirati i pronaći rafinerije koje ih mogu obraditi, zbog čega je Jamnagar, koji je do sada testirao i preradio više od 216 vrsta sirove nafte, prirodan izbor.

Ipak, za dugoročni uspjeh bit će potrebna stabilna pravila, pouzdani sustavi plaćanja, sigurnost isporuke i stalna tehnička suradnja. Bez tih preduvjeta, čak ni najveća rafinerija na svijetu neće moći pretvoriti diplomatske posjete u trajan i profitabilan energetski koridor. Sljedeći test bit će konkretni ugovori i volumen novih isporuka koje bi trebale uslijediti nakon što indijsko izaslanstvo službeno posjeti Venezuelu na poziv predsjednice Rodriguez.

Objava Strateško partnerstvo na istoku: Najveća svjetska rafinerija nafte može preraditi 1,4 milijuna barela dnevno, a u njoj radi do 70.000 ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Rizik od katastrofe izazvane nesrećom u nuklearnoj elektrani otprilike je jedan prema milijun. Usporedbe radi, stručnjaci za umjetnu inteligenciju procjenjuju rizik od katastrofalnog događaja uzrokovanog AI-jem na između 10 i 50 posto. Zanimljivo je da tu zabrinutost otvoreno izražavaju upravo ljudi koji imaju najveći interes širiti povjerenje, a ne stvarati paniku: osnivači najvećih laboratorija za razvoj umjetne inteligencije.

Čelnici AI industrije trenutačno se nalaze u utrci iz koje osjećaju da više nema izlaza. Ulaganja u umjetnu inteligenciju premašit će ulaganja u Projekt Manhattan stotinu puta, čak i kada se uzme u obzir inflacija. Istodobno, ulaganja u sigurnost umjetne inteligencije možda su i stotinu puta manja.

Sposobnost samousavršavanja i gubitak kontrole

Neki istraživači procjenjuju da bi unutar nekoliko mjeseci ili godina umjetna inteligencija mogla dosegnuti takozvano rekurzivno samousavršavanje zatvorene petlje (closed-loop recursive self-improvement – RSI) – sposobnost da bez ljudske intervencije sama prepisuje vlastiti kod kako bi postala sposobnija. Ako se to dogodi, rezultat bi mogao biti eksplozija inteligencije kakva nema presedana i za koju ne postoje nikakva karta ni vodič.

Stvaranje superinteligencije bio bi najvažniji događaj u povijesti čovječanstva, a njegove posljedice vjerojatno ne bi bilo moguće poništiti. Jednom kada takva inteligencija nastane, malo je vjerojatno da bi čovječanstvo moglo jednostavno pritisnuti „prekidač za gašenje“ i zaustaviti je.

Razlog je taj što je u sigurnosnim sustavima najslabija karika gotovo uvijek čovjek; superinteligentna umjetna inteligencija mogla bi iskorištavati naše psihološke slabosti. Umjetne inteligencije već su pokazale znakove takozvanog „varljivog usklađivanja“ (deceptive alignment): poduzimale su korake kako bi umanjile prikaz svojih sposobnosti u testnim okruženjima te su u simulacijama pokušavale ucjenjivati ljudske operatere kada bi otkrile da ih se planira zamijeniti.

Čovječanstvo jednostavno nema strategiju kojom bi se osiguralo od moguće „eksplozije“ RSI-ja. Iako su pojedini vodeći laboratoriji predložili određene sigurnosne protokole, industriji nedostaje jedinstven okvir – prevladavajuća strategija zapravo je improvizacija i snalaženje u hodu. No, takav pristup nije prihvatljiv ako znamo da se suočavamo s dosad nezabilježenim egzistencijalnim rizicima.

Nedavne izjave AI kompanija o modelima koji bi mogli ugroziti kritičnu infrastrukturu i ključne operativne sustave pokazuju koliki su ulozi, ali i koliko nedostaje odgovarajuće upravljanje. Ranjivosti koje su otkrivene zahvaljujući tim sposobnostima sada se otklanjaju jer su neki laboratoriji primijenili stroge sigurnosne protokole i tehnologiju u početku pustili u ograničenu uporabu. Time su pogođene tvrtke dobile vrijeme za uklanjanje sigurnosnih propusta prije šireg uvođenja. Međutim, ti su koraci u početku poduzeti dobrovoljno, što otvara pitanje bi li svaki laboratorij, u okolnostima oštrog tržišnog natjecanja, donio iste odluke.

Nužnost američko-kineskog sporazuma i provjere

Može li se računati na vlade da će intervenirati kada bude potrebno? Dosadašnji dokazi nisu osobito ohrabrujući. Nedavne hitne izvozne kontrole i sigurnosna ograničenja kojima se stranim akterima blokira pristup određenim naprednim AI modelima stvaraju mozaik ad hoc mjera koje samo dodatno naglašavaju manjak jasnog sustava upravljanja.

Prvi bi prioritet trebao biti sporazum između dviju najvećih sila u području umjetne inteligencije: Sjedinjenih Država i Kine. Donald Trump i Xi Jinping trebali bi potvrditi načelo da ljudi moraju zadržati nadzor nad sustavima umjetne inteligencije sve dok se ne uspostave odgovarajući okviri za njihovu pouzdanost i sigurnost. Njihove bi vlade trebale osnovati zajedničko povjerenstvo koje bi se moglo osloniti na velik dio već postojećeg rada: ograničenja po uzoru na Međunarodne dijaloge o sigurnosti umjetne inteligencije, sustave provjere poput onih koje predlaže RAND te inspekcijsku agenciju sličnu britanskom Institutu za sigurnost umjetne inteligencije, samo s obvezujućim ovlastima.

U Silicijskoj dolini i Washingtonu uvriježeno je mišljenje da bi svaka regulacija američke tvrtke stavila u nepovoljan položaj jer ne mogu vjerovati da će se njihovi kineski konkurenti pridržavati istih pravila. No, međunarodni sporazumi tradicionalno se ne temelje na povjerenju, nego na provjeri. Iako mnogi smatraju da je to s umjetnom inteligencijom teže postići nego što je bilo s nuklearnim oružjem, autor teksta se ne slaže s tom teorijom.

Kada su nakon Drugoga svjetskog rata izgradile globalni sustav kontrole naoružanja, vodeće su sile najprije morale osmisliti procese, institucije i tehnologije koje će ga podupirati. Kada je umjetna inteligencija u pitanju, velik dio te infrastrukture već postoji. Zbog toga bi sustavi najnaprednijih AI modela mogli biti lakše održavani nego što su to nekoć bili nuklearni kapaciteti. Osim toga, na našoj su strani i obrambeni AI sustavi koji mogu otkrivati one koji krše pravila. Ono što nemamo jest mnogo vremena.

Diplomacija u fazama i crvene linije

Zato je važno ovom izazovu ne pristupati kroz prizmu sukoba. Nedavna izvršna uredba administracije Donalda Trumpa o umjetnoj inteligenciji poziva laboratorije da dobrovoljno dijele svoje najnovije modele radi testiranja njihove pouzdanosti i sigurnosti. Američko-kineski okvir mogao bi se nadograditi na takvim domaćim inicijativama.

Uz političku predanost na najvišoj razini, diplomatski pregovori mogli bi se odvijati u fazama:

• Prvi korak: Postizanje bilateralnog sporazuma o najjasnijim i najlakše provjerljivim crvenim linijama – zabrani javnog objavljivanja AI sustava koji mogu pomoći u razvoju biološkog oružja te zabrani otvorenog dijeljenja njihova izvornog koda.
• Proširenje sigurnosnih mjera: Ovaj bi korak mogao uključivati i zabrane kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu uz pomoć umjetne inteligencije, prijevara te stvaranja i distribucije ilegalnog sadržaja pomoću AI-ja.

Međutim, i dalje bi mnogi problemi ostali neriješeni. Sporazum između Sjedinjenih Država i Kine imao bi veliku težinu, ali ne bi spriječio druge države i nedržavne aktere da dođu do opasnih sustava. Svaki bilateralni dogovor morao bi se s vremenom proširiti na veći broj zemalja. Summit G7 pruža priliku za početak stvaranja međunarodnog sustava nadzora umjetne inteligencije, no prije toga potrebno je postići dogovor o temeljnim pojmovima i provjeriti funkcioniraju li predloženi sustavi u praksi.

Koegzistencija umjesto kontrole

Nadalje, ako umjetna inteligencija postane superinteligentna, možda neće biti realno očekivati da trajno ostane podređena ljudskim uputama, a moguće je da to čak ne bi bilo ni u interesu čovječanstva. Moramo početi zamišljati svijet u kojem ljudi i AI sustavi koegzistiraju, a da nijedna strana ne kontrolira drugu.

Kao fizičar, smatram da je za ovu raspravu relevantan takozvani Fermijev paradoks. Fizičar Enrico Fermi pitao se zašto, s obzirom na očito obilje planeta pogodnih za život, još nismo pronašli nikakav dokaz o postojanju drugih tehnološki naprednih civilizacija. Jedno uznemirujuće objašnjenje jest da inteligentni život redovito doseže određeni tehnološki prag, ali ga ne uspijeva prijeći bez katastrofe – pa se civilizacije unište ili unazade. Za takvu pretpostavku dovoljno je zamisliti da civilizacije razvijaju moćne tehnologije brže nego što razvijaju institucije sposobne njima mudro upravljati. Početak nuklearnog doba bio je prvi ozbiljan susret čovječanstva s takvom mogućnošću.

Doba napredne umjetne inteligencije predstavljat će drugi takav susret, ali promjene su puno brže, a prostora za pogreške ne smije biti. Potrebna je promjena sadašnjeg smjera razvoja. Nije riječ o tome da su najcrnji scenariji sigurni, nego o tome da ih je još uvijek moguće izbjeći – pod uvjetom da se na tome počne ozbiljno raditi odmah, prenosi jutarnji.hr.

Autor teksta Will Marshall osnivač je i glavni izvršni direktor tvrtke Planet Labs PBC, korporacije od javnog interesa koja upravlja najvećom svjetskom flotom satelita za promatranje Zemlje.

Objava Fermijev paradoks modernog doba: Ljudska rasa nije spremna za dolazak superinteligencije pojavila se prvi puta na Republika.

Najranjivije točke regije i neuspjeh nametnutih rješenja

Suradnica Američkog poduzetničkog instituta, Heather Conley, izdvaja Bosnu i Hercegovinu i Kosovo kao najranjivije administrativne cjeline na ovom prostoru. Bosna i Hercegovina je u opasnosti zbog svoje fragmentirane državne strukture i dubokih etničkih podjela, dok je Kosovo iznimno ranjivo radi stalnih nesuglasica sa Srbijom i velike ovisnosti o međunarodnoj zajednici kada je u pitanju sigurnost. Prema njezinim riječima, prebacivanje odgovornosti na lokalne aktere bez jasnog vodstva i detaljne strategije moglo bi produbiti postojeće blokade te dodatno ojačati nacionalističke i korumpirane političke strukture.

Unatoč tome, Conley smatra da je vrijeme za nove pristupe jer su dosadašnji napori vanjskih transatlantskih sila da nametnu rješenja bili neuspješni. Ona ističe kako su Kosovo i Srbija potpisane sporazume često koristili isključivo za podizanje nacionalizma s obje strane, zbog čega rješenja konačno moraju doći od samih država kako bi bila održiva.

Kraj ere izgradnje država pod vodstvom Washingtona

Američki State Department objavio je novi izvještaj o politici SAD-a na Zapadnom Balkanu, kao odgovor na zahtjev američkog Kongresa. U tom se dokumentu jasno naglašava da je završena era izgradnje država pod američkim vodstvom. Umjesto dosadašnjih izravnih intervencija radi obnove ili spašavanja regije, novi će fokus Washingtona biti na stabilnosti i partnerstvima od obostrane koristi. Novinari RSE-a su se ovim povodom obratili Vladi Kosova i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, no službeni komentar o novom američkom dokumentu nije stigao ni iz jedne institucije.

Takav pristup predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na devedesete godine kada je Washington predvodio proces postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini te pokrenuo zračnu kampanju NATO-a protiv srpskih snaga na Kosovu. Nakon tog ratnog razdoblja, američka uloga poprimila je oblik kontinuiranog pokroviteljstva nad izgradnjom institucija, vladavinom prava i sigurnosnim sustavima, što sada očito prestaje biti prioritet.

Conley, koja je početkom 2000-ih služila kao zamjenica pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove, ocjenjuje da ovaj dokument ne predstavlja potpunu strategiju. Ona ga vidi kao pokušaj odražavanja trenutnih prioriteta američke administracije u kojemu se kombiniraju elementi borbe protiv organiziranog kriminala s ekonomskim fokusom preuzetim iz ere predsjednika Donalda Trumpa.

Nevidljiva Europska unija i najava povlačenja iz KFOR-a

Ono što posebno upada u oči u novom dokumentu jest potpuni izostanak europske perspektive, koja je u ranijim američkim aktima bila središnji cilj. Europa je u ovom slučaju gotovo nevidljiva, što signalizira jasnu podjelu uloga između Washingtona i Brisela. Sjedinjene Države time poručuju da će slijediti vlastitu politiku i distancirati se od onoga što radi Europska unija, koja je i sama imala velikih poteškoća u upravljanju krizama na Balkanu. Za Marka Montgomeryja iz vašingtonske Zaklade za obranu demokracija, Europska unija ne može adekvatno zamijeniti SAD na Balkanu jer joj nedostaju i vjerodostojna vojna sposobnost i unutarnje političko jedinstvo.

Montgomery upozorava da regija nije spremna za novi američki pristup jer je sigurnosna ravnoteža između Kosova i Srbije i dalje vrlo krhka. On se osvrnuo i na neslužbene informacije da Elbridge Colby, šef političkog odjela Pentagona, razmatra određene promjene u NATO misiji na Kosovu. Smanjenje američkih snaga unutar KFOR-a, u kojemu trenutno služi blizu šesto američkih vojnika, Montgomery vidi kao visoko destabilizirajući faktor koji bi poslao opasan signal Rusiji i Srbiji da se SAD povlače iz svoje sigurnosne uloge. Sâm NATO je sredinom lipnja najavio postupno smanjenje prisutnosti na Kosovu tijekom sljedeće godine, opravdavajući to poboljšanjem sigurnosne situacije, no detalji o povlačenju pojedinih kontingenata još nisu poznati.

Geopolitičke igre i preporuke za budućnost regije

Novi dokument State Departmenta prepoznaje Rusiju i Kinu kao zlonamjerne aktere koji koriste lokalnu korupciju i slabosti sustava za širenje svog utjecaja. Međutim, Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih znanosti u Beču, napominje da te pozicije nisu nepromjenjive. On smatra da bi globalna dešavanja i ekonomski interesi nakon potencijalnog završetka rata u Ukrajini mogli transformirati Rusiju iz prijetnje u poslovnog partnera Sjedinjenih Država, što bi se odrazilo i na zajedničke energetske projekte na Zapadnom Balkanu.

Džihić zaključuje da ekonomski i transakcijski sporazumi koje forsira Washington nisu dovoljni za rješavanje dubokih političkih problema. Njegova je poruka lokalnim liderima, napose na Kosovu, da podršku SAD-a više ne tretiraju kao automatsku ili dovoljnu, već da se okrenu unutarnjim reformama, borbi protiv korupcije i jačanju funkcionalnosti države.

Slično razmišlja i Montgomery, koji predlaže da regionalni NATO saveznici, poput Hrvatske, Albanije i Sjeverne Makedonije, moraju aktivno lobirati unutar saveza i izravno u Washingtonu kako bi se očuvao američki angažman. Svaki korak unatrag koji Sjedinjene Države naprave na Balkanu neće ostati prazan prostor, već teritorij podložan novim nesigurnostima i utjecajima konkurentskih globalnih sila, zbog čega je pragmatičan pristup svih domaćih strana ključan za stabilnost.

Objava Polako se zatvara američki kišobran nad Balkanom – Što donose nova pravila Washingtona? pojavila se prvi puta na Republika.

U Bagdadu 2026. godine moć i sila još se uvijek izražavaju američkim riječima, ali sigurnost, obrazovanje i svakodnevni život sve više oblikuju kineski algoritmi, infrastruktura i kapital. Dok Washington drži prst na okidaču u Hariru, Peking potpisuje ugovore koji mu osiguravaju utjecaj u Iraku za sljedećih pedeset godina.

Dok američka baza u Hariru strahuje od iranskih raketa, na jugu Iraka, gdje se pustinja spaja s Perzijskim zaljevom, odjekuju kineske vojne i logističke vježbe. Dok se Amerika bavila dometom projektila, Kina je provela možda najuspješniju „opsadu“ modernog doba – bez ijednog ispaljenog metka.

Zapadni energetski giganti poput Exxon Mobila i BP-a potisnuti su iz ključnih iračkih naftnih polja Majnoon i Rumaila. Ključ kineskog uspjeha nije bila vojska, već infrastruktura. Prije svega, luka Fao.

Velika luka Fao, kineska vrata Bliskog istoka

Tamo gdje su nakon 2003. godine stajale zastave zapadnih korporacija kao simboli američkog „oslobađanja“, danas dominiraju kineske kompanije poput China National Petroleum Corporation i China National Offshore Oil Corporation.

Vrhunac kineskog utjecaja nije samo nafta, već i projekt luke Grand Faw, poznate i kao Al Faw. Ta luka predstavlja logističko srce kineske strategije na Bliskom istoku. Iako je glavni izvođač radova južnokorejski Daewoo Engineering & Construction, upravo Kina integrira projekt u svoju globalnu inicijativu „Pojas i put“.

Luka Fao bit će jedna od najvećih na svijetu. S gazom od gotovo 20 metara moći će primati i najveće teretne brodove, ali i potencijalno služiti kao logistička potpora kineskoj mornarici.

Projekt vrijedan 17 milijardi dolara povezuje Irak s kineskim Pomorskim putem svile te željezničkim i autocestovnim koridorima prema Turskoj i Europi, potpuno zaobilazeći Sueski kanal. Time Kina pretvara Irak u kopneni most između Azije i Europe, dok američke strategije pomorske blokade Malajskog prolaza postaju sve manje relevantne.

Odlazak Exxona, simbol kraja američke energetske ere

Američki gigant Exxon Mobil je 1. siječnja 2024. godine službeno predao upravljanje naftnim poljem West Qurna 1 kineskoj kompaniji PetroChina.

Za razliku od američkog modela, Kina nije postavljala političke uvjete. Dok je Exxon tražio sigurnosna jamstva od Washingtona i Bagdada, kineske kompanije su jednostavno dovele radnike, podigle kampove i nastavile bušenje.

Poruka Iraku bila je jasna: Zapad donosi komplikacije, Istok donosi rješenja i novac.

Još važnije, Exxon je desetljećima imao gotovo nezamjenjivu ulogu zahvaljujući naprednim EOR tehnologijama za iscrpljivanje posljednjih rezervi iz starih naftnih polja. Kina je sada dosegnula tehnološku razinu koja je nekada bila isključivi američki monopol, što predstavlja ozbiljan udarac američkoj energetskoj dominaciji.

West Qurna 1 jedno je od najvećih naftnih polja na svijetu, s rezervama većim od 20 milijardi barela. Odlaskom Exxona, Amerika je praktički ostala bez većeg energetskog projekta na jugu Iraka, dok Kina postaje apsolutni gospodar tog prostora.

Zanimljivo je da je Irak krajem 2025. godine pozvao Exxon da se vrati, ali ne radi eksploatacije nafte, nego zbog modernizacije infrastrukture i skladišnih kapaciteta u Singapuru. Time je nekadašnji strateški partner sveden na ulogu tehničkog izvođača.

Kina gradi škole, Amerika čuva baze

Kina je u Iraku uspostavila model koji Sjedinjene Države teško mogu pratiti – sustav „nafta za projekte“.

Irak kineskim kompanijama plaća naftom, dok zauzvrat dobiva škole, ceste, luke i elektrane. Na taj način dolar i američki financijski utjecaj postaju gotovo nepotrebni.

Bivši irački premijer Mohammed Shia’ Al Sudani u travnju 2025. godine objavio je završetak prve faze izgradnje 1.000 modernih škola diljem zemlje.

Tijekom 2025. godine završene su desetine novih škola u Bagdadu, Maysanu i Diwaniyi, dok je druga faza projekta, koja predviđa dodatnih 3.000 škola, već ušla u realizaciju.

Kako bi financirao novi investicijski ciklus vrijedan oko dvije milijarde dolara godišnje, Irak je u kolovozu 2025. povećao izvoz sirove nafte Kini sa 100.000 na 150.000 barela dnevno.

Zračne luke, autoceste i energetska revolucija

Kineski građevinski gigant China State Construction Engineering Corporation privodi kraju izgradnju međunarodne zračne luke Nasiriyah. Projekt uključuje moderan terminal, kontrolni toranj, hotel s četiri zvjezdice i autocestu dugu 25 kilometara koja povezuje zračnu luku s gradom. Nasiriyah se time pretvara u novo logističko središte južnog Iraka.

U pokrajini Karbala kineska kompanija CITIC Group gradi jednu od najvećih termoelektrana u zemlji, Al Qairat. Istodobno, PowerChina razvija prvi dio golemog solarnog parka kapaciteta 2.000 MW, čime Kina pokušava preuzeti vodeću ulogu i u zelenoj tranziciji Iraka.

U pokrajini Di Kar kineske tvrtke grade veliki medicinski kompleks poznat kao „Medicinski grad“, dok je početkom 2026. godine PowerChina potpisala ugovor vrijedan oko 2,4 milijarde dolara za izgradnju postrojenja za desalinizaciju morske vode u Basri.

Osim infrastrukture, Kina mijenja i urbani izgled iračkih gradova. Projekti poput luksuznog kompleksa „Akoya 3“ u Bagdadu uključuju moderne stambene jedinice, trgovačke centre i rekreativne zone.

Juan protiv dolara

Trgovinska razmjena između Kine i Iraka dosegnula je 54 milijarde dolara tijekom 2024. godine, dok je kineski izvoz u Irak tijekom 2025. premašio 17 milijardi dolara, što je rast od 57 posto u odnosu na 2020. Irak je danas treći najveći izvor sirove nafte za Kinu.

Kako bi smanjila ovisnost o američkom financijskom sustavu, Središnja banka Iraka omogućila je izravna plaćanja kineskim partnerima u juanima. Time irački trgovci mogu brže poslovati bez ograničenja američkog Ministarstva financija.

Huawei i Bagdad pod digitalnim nadzorom

Kompanija Huawei u Bagdadu ne prodaje samo telekomunikacijsku opremu. Ona gradi kompletan sustav digitalnog nadzora pod nazivom „Safe City Solution“.

Projekt je započeo u četvrti Karada, a planirano je postavljanje više od 20.000 kamera diljem glavnoga grada. Te kamere koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje lica u stvarnom vremenu. Dok su američke kontrolne točke vidljive, spore i često frustrirajuće za građane, Huawei nudi nevidljive digitalne kontrolne točke.

Paradoksalno, iračka država sada ovisi o kineskom softveru kako bi održavala red i sigurnost u vlastitom glavnom gradu.

Huawei je, kroz suradnju s iračkim operaterom Asiacell, uspostavio i prvi inteligentni IP mrežni sustav u regiji – infrastrukturu koja omogućuje razvoj pametnih gradova, inspekcijskih dronova i digitalne ekonomije.

Kina nije morala rušiti zidove američkih baza. Jednostavno je izgradila novi digitalni svijet oko njih i pretvorila američke baze u izolirane otoke unutar kineskog oceana podataka.

Novi hladni rat više se ne vodi tenkovima

Dok se američki utjecaj u Iraku polako topi na naftnim poljima Majnoona i u hodnicima kineskih škola, Peking paralelno gradi nova uporišta diljem svijeta, od kambodžanske baze Ream do Džibutija i Salomonskih Otoka.

Jedan potpis na infrastrukturnom ugovoru danas može imati veći geopolitički značaj nego desetljeća vojnih patrola.

Od iračkih 5G mreža do pacifičkih luka, arhitektura globalne moći se promijenila. Novi hladni rat ne vodi se samo oružjem, već cestama, podacima, energijom i algoritmima.

Objava Bez ispaljenog metka: Kina preuzima ključne američke pozicije i gradi novi svjetski poredak pojavila se prvi puta na Republika.

„Ljudi postavljaju mnogo duža i zahtjevnija pitanja na koja često ne postoji jasan odgovor nigdje na internetu“, rekao je Robby Stein, potpredsjednik proizvoda za Google Search.

Stein je za CNN govorio o novoj funkciji koja Googleu omogućuje generiranje prilagođenih vizuala, interaktivne grafike, pa čak i mini aplikacija koje se pokreću izravno na stranici pretrage kao odgovor na korisničke upite, kombinirajući izvore s cijelog interneta. To je samo jedno od brojnih ažuriranja koje je tehnološki gigant predstavio na svojoj godišnjoj konferenciji ovoga tjedna.

Najvrjedniji prostor na internetu razvija se kako bi pratio nove načine na koje ljudi pronalaze informacije online, što je još jedan dokaz kako umjetna inteligencija mijenja internet – od pretrage i društvenih mreža, do online kupovine i drugih digitalnih usluga.

Prema Googleu, korisnici sve češće koriste duže i preciznije pojmove za pretragu umjesto kratkih i generičkih ključnih riječi, a mnogi svoja pretraživanja započinju u aplikacijama poput ChatGPT-a, tvrde stručnjaci. Lažni influenceri generirani umjetnom inteligencijom izazivaju sve više pažnje na društvenim mrežama, dok korisnici AI sve češće koriste za usporedbu i kupovinu proizvoda.

Danas je gotovo nemoguće koristiti internet bez susreta s umjetnom inteligencijom, unatoč rastućoj zabrinutosti zbog njezinog utjecaja na radna mjesta, sigurnost i okoliš.

„Nakon određenog vremena, to jednostavno postane dio svakodnevnog života“, rekao je Joseph Turow, profesor medija na Sveučilištu Pennsylvania, koji uskoro objavljuje knjigu o utjecaju umjetne inteligencije na internetsko oglašavanje.

ChatGPT je promijenio način na koji ljudi pretražuju internet

Google tvrdi da njegova platforma za pretragu prolazi kroz najveće promjene u posljednjih 25 godina. Novo polje za pretragu prošireno je kako bi omogućilo unos više teksta i lakše dodavanje drugih sadržaja u pretragu, poput fotografija, datoteka i kartica iz preglednika Chrome.

Cilj je smanjiti broj koraka koje korisnik mora poduzeti kako bi završio pretragu, kaže Stein. To uključuje zadatke poput pretrage na temelju fotografije ili postavljanja dodatnih pitanja bez potrebe za prebacivanjem u Googleov AI način rada.

Pretrage koje uključuju fotografiranje ili označavanje sadržaja na zaslonu telefona porasle su za 60 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pretrage u AI modu, odnosno Googleovoj verziji pretrage prilagođenoj razgovoru s korisnikom, više su nego udvostručene svakog kvartala otkako su pokrenute prije godinu dana. Upiti u AI modu u prosjeku su tri puta duži od klasičnih pretraga.

Podaci SEO i marketinške kompanije Semrush pokazuju da dio korisnika počinje koristiti Google na isti način kao ChatGPT. Pretrage koje sadrže 11 ili više riječi porasle su sa 3,27 na 5,37 posto, dok su konverzacijski upiti skočili s 5 na 20 posto. Istodobno, broj klasičnih pretraga temeljenih na ključnim riječima opada. Ipak, prosječan upit i dalje sadrži samo tri riječi, što pokazuje da većina korisnika i dalje pretražuje na tradicionalan način.

REUTERS

Robert Langenback, predsjednik SEO agencije Eight Oh Two Marketing, rekao je da je primijetio kako korisnici sada češće unose između tri i deset riječi u pretragu, umjesto nekadašnje dvije ili tri. Taj trend počeo je još prije pojave ChatGPT-a krajem 2022. godine, ali je od tada značajno ubrzan.

„Umjetna inteligencija je praktički naučila ljude da drugačije pretražuju“, rekao je.

Ljudi uglavnom koriste kombinaciju AI aplikacija poput ChatGPT-a i Googlea. Više od 20 posto ChatGPT referral prometa završava na Googleu, pokazala je analiza tvrtke Semrush zasnovana na milijardama podataka o korisničkim klikovima u SAD-u. Google se najčešće koristi za izravna pitanja ili online transakcije, dok se ChatGPT koristi za sažimanje informacija, usporedbe i kreiranje sadržaja.

„Veliki broj upita svodi se na to da korisnici žele nešto brzo pronaći i odmah doći do odgovora; upravo takvi upiti najčešće završavaju na Googleu“, rekla je Leigh McKenzie, direktorica organske vidljivosti u Semrushu.

Uspon influencera generiranih umjetnom inteligencijom

Utjecaj umjetne inteligencije daleko nadilazi internet pretragu. Primjer za to je Instagram profil Aitane Lopez.

Na prvi pogled djeluje kao i svaka druga influencerica – objavljuje fotografije s glamuroznih događanja, iz teretane i dijeli savjete o ljepoti sa skoro 400.000 pratitelja.

Ali Aitana Lopez nije stvarna osoba. Ona je jedan od najpoznatijih AI likova koji su stekli internetsku popularnost, zajedno s Lil Miquelom, Lu do Magalu i Granny Spills.

Prema podacima marketinške agencije Billion Dollar Boy, gotovo 80 posto marketinških stručnjaka povećalo je ulaganja u sadržaj kreiran uz pomoć generativne umjetne inteligencije tijekom posljednjih 12 mjeseci. Danas postoje čak i nagrade posvećene najboljim internetskim ličnostima generiranima umjetnom inteligencijom.

AI influenceri privlačni su brendovima jer su jeftiniji od poznatih osoba i mogu se lakše prilagoditi specifičnim marketinškim kampanjama, smatra Turow.

Tehnološke kompanije žele dodatno integrirati umjetnu inteligenciju u društvene mreže. Meta integrira svoj model Muse Spark u aplikacije poput WhatsAppa, Instagrama i Facebooka te testira AI asistente u grupnim razgovorima. Google je ovoga tjedna predstavio Gemini Omni, novi AI model koji korisnicima omogućuje kreiranje realističnih avatara.

Borba za dominaciju u online kupovini

Prema podacima tvrtke Adobe, promet prema američkim maloprodajnim web stranicama koji dolazi putem AI servisa porastao je za 393 posto u prva tri mjeseca 2026. godine. Meta, Amazon, Google i OpenAI već su predstavili AI alate za online kupovinu.

Google je ovoga tjedna predstavio novu univerzalnu košaricu za kupovinu koja korisnicima omogućuje dodavanje proizvoda različitih trgovaca s cijelog interneta. Amazon je svog asistenta Rufusa integrirao u alat Alexa for Shopping, koji omogućuje korisnicima da traže usporedbe proizvoda, povijest cijena i druge informacije izravno unutar Amazonove pretrage.

Ipak, iako umjetna inteligencija sve češće izravno odgovara na pitanja korisnika na vrhu Google pretrage, Stein smatra da kvalitetne web stranice koje uređuju i održavaju ljudi i dalje imaju ključnu ulogu. Google tvrdi da svakodnevno šalje milijarde klikova prema web stranicama, iako je istraživanje Pew Researcha prošle godine pokazalo da korisnici rjeđe klikaju na poveznice kada im se prikaže AI sažetak odgovora.

Langenback kaže da njegovi klijenti bilježe manji promet, ali kvalitetniji angažman korisnika, više kupovina, rezervacija i zahtjeva za ponudama.

„Morate biti spremni prilagoditi se, jer bi pretraga interneta za šest mjeseci ili godinu dana mogla izgledati potpuno drugačije“, zaključio je.

Objava Kako je umjetna inteligencija zauvijek promijenila internet pojavila se prvi puta na Republika.

Amerikanci se toliko protive izgradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u svojim lokalnim zajednicama da bi radije u blizini vidjeli nuklearnu elektranu, pokazuje novo istraživanje Gallupa.

Gallupova anketa objavljena u srijedu pokazuje da se 71 posto Amerikanaca donekle ili snažno protivi izgradnji AI podatkovnih centara u svojoj okolini, ponajviše zbog zabrinutosti za njihov utjecaj na okoliš.

Taj je broj znatno viši od 53 posto ispitanika koji su rekli da bi se protivili izgradnji nuklearne elektrane u svojoj blizini. Više od trećine američkog stanovništva živi ili radi unutar 80 kilometara od nuklearne elektrane.

Sedamdeset posto ispitanika reklo je da su u određenoj mjeri zabrinuti zbog utjecaja tih centara na lokalni okoliš, s obzirom na to da su poznati po golemoj potrošnji energije i vode. Drugi ispitanici naveli su zabrinutost zbog kvalitete života, gospodarskog utjecaja i općenitih strahova povezanih s umjetnom inteligencijom.

Samo sedam posto podržava

Samo sedam posto ljudi reklo je da snažno podržava izgradnju podatkovnih centara u svojoj blizini, dok je dodatnih 20 posto odgovorilo da ih “donekle” podržava. Ti ispitanici smatraju da bi centri trebali koristiti gospodarstvu, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem prihoda.

Većina svih glavnih demografskih skupina i političkih opcija izjavila je da bi se protivila izgradnji podatkovnog centra u svojoj zajednici, no žene i demokrati znatno su češće od republikanaca bili snažno protiv.

AI podatkovni centri specijalizirani su visokotehnološki objekti dizajnirani za masovno treniranje modela umjetne inteligencije. Prije AI revolucije podatkovni centri obično su zauzimali oko 9300 četvornih metara i uglavnom su služili internetskim tvrtkama i računarstvu u oblaku. No golemi energetski zahtjevi umjetne inteligencije potaknuli su razvoj megakompleksa koji se protežu na milijune četvornih metara i stotine hektara.

Ti centri, koji sadrže stotine tisuća grafičkih procesora (GPU-a) potrebnih za treniranje AI modela, mogu imati energetske potrebe usporedive sa stotinama tisuća kućanstava, zbog napajanja tehnologije, hlađenja i pohrane sustava.

Izgradnja podatkovnih centara najbrže raste u Teksasu, Virginiji i Georgiji, a tvrtke poput OpenAI-ja, Oraclea, SoftBanka, Amazona i Microsofta već grade ili planiraju velike komplekse.

Veliki podatkovni centri mogu dnevno trošiti čak 19 milijuna litara vode, što odgovara potrošnji grada s između 10.000 i 50.000 stanovnika.

Ostali bez struje

Polovica ispitanika koji se protive podatkovnim centrima rekla je da ih najviše brine pritisak na resurse, uključujući prekomjernu potrošnju vode i energije te gubitak poljoprivrednog zemljišta i prirodnih staništa.

Gotovo četvrtina ispitanika rekla je da ih najviše zabrinjava kvaliteta života i rast lokalnih troškova, posebno veći računi za režije i općeniti rast životnih troškova u tom području.

Među ostalim brigama navodili su buku, svjetlosno onečišćenje te zagađenje zraka i vode, kao i šire strahove povezane s umjetnom inteligencijom, uključujući etička pitanja, sigurnost radnih mjesta i nedostatak regulacije AI industrije.

Jedan od upečatljivijih primjera dolazi iz Lake Tahoea, popularnog turističkog odredišta u planinama Sierra Nevade, gdje je gotovo 50.000 stanovnika obaviješteno da će im energetska tvrtka NV Energy prestati isporučivati električnu energiju 2027. godine.

Tvrtka planira tu energiju preusmjeriti prema podatkovnim centrima u sjevernoj Nevadi, jednom od najbrže rastućih koridora podatkovnih centara u SAD-u, gdje su Google, Microsoft i Apple već izgradili ili planiraju nove objekte, izvijestio je Fortune. Stanovnici imaju rok do sljedećeg svibnja da pronađu novog opskrbljivača električnom energijom.

Objava Strah od umjetne inteligencije: Zašto građani radije biraju nuklearke u svojoj blizini pojavila se prvi puta na Republika.