Američki trgovački sud donio je presudu po kojoj su privremene carine, što ih je u veljači uveo predsjednik Donald Trump na uvoz iz cijelog svijeta – nezakonite.
Američki sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku presudio je u korist malih poduzeća koja su osporavala privremene carine od 10 posto, proglasivši mjeru “nevažećom jer je u suprotnosti sa zakonom”.
Trump je pogrešno protumačio zakon o trgovini korišten kao temelj za uvođenje carina, utvrdio je sud. Ni američka vlada ni američka Carinska i granična zaštita (CBP) ne smiju naplaćivati uvozne carine od tužitelja – uključujući i državu Washington. Nadalje, sud je naložio da se sve već naplaćene carine refundiraju.
Sud je utvrdio da američka vlada nije dovoljno jasno dokazala “temeljne probleme s međunarodnim plaćanjima” koje zahtijeva Zakon o trgovini iz 1974., a koristi se za opravdanje mjere. Trump je izvršnom naredbom naveo i trgovinski deficit i deficit tekućeg računa, dok zakon zahtijeva deficit platne bilance.
Od 24. veljače 2026. Sjedinjene Države uvele su carine od 10 posto na većinu uvoza. Trump je tada zaprijetio da će tu stopu povećati na 15 posto, što bi bila maksimalna stopa koju predsjednik smije uvesti na 150 dana u skladu sa Zakonom o trgovini iz 1974. No čak ni mjesecima nakon prijetnje takva se objava ne može pronaći u Federalnom registru.
U veljači je Vrhovni sud presudio da je Trump prekoračio svoje ovlasti još jednim nizom carina, koje je uveo na početku svojega drugog predsjedničkog mandata u siječnju 2025., a koje su se oslanjale na zakonodavstvo o izvanrednim situacijama iz 1977. godine.
Globalna percepcija SAD-a pogoršala se drugu godinu zaredom i sada je lošija i od mišljenja o Rusiji, a politika američkog predsjednika Donalda Trumpa i dalje ozbiljno opterećuje NATO savez. pokazala je godišnja studija o demokraciji.
Zaklada Savez demokracija sa sjedištem u Danskoj, koja je naručila istraživanje, objavila je da su Sjedinjene Države najčešće spominjane i kao odgovor na pitanje koja zemlja predstavlja najveću prijetnju svijetu nakon Rusije i Izraela.
Istraživanje nije detaljno opisalo korištene kriterije, ali Savez kaže da mu je cilj braniti i promovirati demokratske vrijednosti.
“Brzi pad percepcije o Sjedinjenim Državama diljem svijeta je žalostan, ali ne i šokantan. Američka vanjska politika je u proteklih 18 mjeseci, između ostalog, dovela je u pitanje transatlantske odnose, nametnula široko rasprostranjene carine i zaprijetila invazijom na teritorij saveznika NATO-a”, rekao je osnivač saveza i bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.
Trumpove carine, njegove opetovane prijetnje preuzimanjem Grenlanda, smanjenje američke pomoći Ukrajini, kao i američko-izraelski rat protiv Irana i posljedičan skok cijena nafte, duboko su poremetili transatlantske odnose.
Gnjevan što su europske zemlje odbile poslati svoje mornarice da bi se otvorio Hormuški tjesnac za globalni brodski promet nakon početka njegova rata protiv Irana, Trump je u travnju rekao kako razmatra povlačenje iz NATO-a, što bi dodatno oslabilo savez.
Pozitivan stav prema Kini
Istraživanje Indeksa percepcije demokracije, koje rangira percepciju zemalja od -100 posto do +100 posto, pokazalo je da se neto percepcija SAD-a smanjila na -6 posto s +22 posto prije dvije godine, što tu zemlju rangira iza Rusije s -11 posto i Kine s +7 posto.
Nije objavljen razlog za pozitivan stav prema Kini.
Anketna tvrtka Nira Data provela je istraživanje između 19. ožujka i 21. travnja na temelju mišljenja više od 94.000 ispitanika iz 98 zemalja.
Percepcija zemalja mjerena je na uzorku od 46.600 ispitanika iz 85 zemalja. Izvješće je objavljen0 uoči održavanja Kopenhagenskog samita o demokraciji 12. svibnja.
/Desk/