O predsjedničkim izborima i kandidatima pišu mnogi svjetski mediji, a među njima i ukrajinski i ruski. ukrajinskih i ruskih medija. Ukrajinski RBC kandidata za predsjednika Zorana Milanovića opisuje kao “kandidata s proruskim stavovima”.
Milanovića nazivaju proruskim predsjednikom i prenose da ima podršku više od 37 posto birača, kako su pokazale ankete uoči izborne šutnje. Kao glavnog mu suparnika navode HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca, s 20,4 posto.
“Na listi su i dvije nezavisne kandidatkinje – Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin iz lijeve Zelene stranke. Svaka od njih ima oko deset posto podrške”, piše RBC pa navodi druge kandidate, ali naglašava se da ne mogu napraviti neko veće iznenađenje.
Ono što je u fokusu ukrajinskog medija, ali i drugih iz te zemlje, jesu stavovi Zorana Milanovića.
“U siječnju 2023. izjavio je da se Rusija ne može poraziti. U listopadu 2024. nije dopustio sudjelovanje Hrvatske vojske u NATO misiji za podršku Ukrajini”, piše ukrajinski medij kao potvrdu Milanovićevih “proruskih stavova”.
O predsjedničkim izborima u Hrvatskoj piše se i u Rusiji, a njihovi mediji navode da su glavni konkurenti dosadašnji predsjednik Zoran Milanović i kandidat HDZ-a Dragan Primorac, prenosi N1 Hrvatska.
RIA Novosti navodi da Milanović zapravo vodi najveću oporbenu stranku SDP, iako je ustavno napustio njezine redove 2020. nakon preuzimanja dužnosti.
Hrvatski premijer Andrej Plenković 5. studenog nazvao je Milanovića “Putinovom pudlicom” jer je bio protiv misije NSATU.
Što je Milanović govorio o Putinu?
RIA je posebno izdvojila Milanovićevu izjavu oko ruske invazije na Ukrajinu, navodeći da je osudio rusku tzv. “specijalnu vojnu operaciju”. Podsjećaju i da je kazao da su za njega i ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu “optuženici Međunarodnog kaznenog suda”.
Nadalje, RIA Novosti navodi da se Milanović žalio na neučinkovitost zapadnih sankcija protiv Rusije i protivio se sudjelovanju hrvatskih vojnika u sukobu u bilo kojem svojstvu. Unatoč njegovim izjavama, Vlada RH pružila je Kijevu vojnu i drugu pomoć vrijednu 300 milijuna dolara i to čini i dalje.
Glavni Milanovićev konkurent Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009., također je formalno nestranački kandidat, ali je dobio punu potporu vladajućeg HDZ-a, partnerskih stranaka i osobno premijera Andreja Plenkovića.
Primorac je tijekom kampanje najavljivao borbu protiv korupcije, za koju se optužuje vladajući HDZ, sprječavanje iseljavanja mladih u inozemstvo te borbu protiv ilegalnih migracija.
Ostali kandidati
Ostali kandidati su Miro Bulj, Ivana Kekin, Branka Lozo, Tomislav Jonjić, Marija Selak Rapudić i Niko Tokić Kartelo. U svojim programima fokusirali su se na pitanja poput zdravstva, obrazovanja, borbe protiv korupcije i migracija, koja nisu u djelokrugu hrvatskog predsjednika.
/Desk/