Odluka o bošnjačkom jeziku donesena na zadnjoj sjednici Odbora za standardizaciju, koju je potpisao predsjednik tog odbora akademik Ivan Klajn, biti će poslana ministarstvima prosvjete i pravde, kao i premijeru Srbije, pišu “Večernje novosti”.
U obrazloženju ovog odbora se navodi da su srpski i bosanski/bošnjački jezik samo različiti po imenu i da zato nema osnova za posebne sudske tumače, knjige i nastavu jer svi koji znaju srpski jezik, znaju podjednako dobro i bošnjački i obratno.
“Da bi dva jezika bili posebni jezici, oni moraju biti različiti po lingvističkim kriterijumima”, stoji u obrazloženju Odobra.
To nije slučaj sa “bosanskim jezikom” kada se prosmatra u odnosu na srpski jer i svi bošnjački lingvisti tvrde da su “bosanski” i srpski jezik različiti samo po imenu, ali da je prema lingvističkim kriterijumima riječ o istom jeziku.
“Budući da Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima propisuje da se manjinskim jezikom može proglasiti samo jezik koji je različit od službenim jezika te države, a da su srpski i `bosanski` samo različita imena istog jezika, jasno je da `bosanski` ne može imati ni lingvistički ni pravni, nego samo simbolički status posebnog jezika”, navodi se u obrazloženju.
Prema riječima predsjednika Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ Srete Tanasića, ovo pitanje je ponovo otvorila priča o sudskim tumačima i ekspertima za bošnjački jezik, za koji čak i bošnjački lingvisti kažu da ne postoji, jer nema dovoljno elemenata koji bi ga razlikovali od srpskog jezika.
“Na isti način iz srpskog jezika bi se moglo izvesti još nekoliko varijanti i nazvati se jezicima”, rekao je Tanasić, dodajući da je država odavno pogriješila kada je potpisano uvođenje “bosanskog jezika” u škole i da niko tada nije konzultirao eksperte za jezik, a poslije je bilo kasno. (Izvor: Srna)
