U okviru trodnevnog posjeta BiH, danas je u Mostaru boravio tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za zemelje bivše Jugoslavije, Serge Brammertz. Tužitelj Brammertz se sastao sa glavnim tužiteljem HNŽ-a Mladenom Jurišićem, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić, studentima je održao predavanje na temu ‘Suvremeni izazovi u vođenju istraga i provođenje postupaka za međunarodne zločine’, a u društvu sa šefom sarajevskog ureda UNESCO-a u BiH Sinišom Šešumom i mostarskim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, obišao je Stari most i Stari grad.
“Vrlo je važno da na predavanju sudjeluju studenti obje institucije jer želim razgovarati s novom generacijom mladih pravnika”, kazao je Brammertz.
No, Brammertz je tijekom razgovora s glavnim županijskim tužiteljem Mladenom Jurišićem razgovarao o dinamici prijenosa predmeta ratnih zločina s dražvne na županijske razine, a spomenuo je i slučaj ‘Vranica’, koji je već tri puta ukidan na Vrhovnom sudu BiH i vraćan na ponovno suđenje.
“U tom predmetu saslušano je šezdesetak svjedoka i sad je u fazi ponovnog zakazivanja suđenja. Sada imamo problem jer ni odvjetnik po službenoj dužnosti ne želi preuzeti obranu”, kazao je tužitelj Jurišić o ovom slučaju.
Tijekom predavanja na mostarskim sveučilištima, studente je, između ostalog, zanimao i uzrok dugog trajanja sudskih procesa vođenih pred haškim tribunalom, sigurnosna zaštita svjedoka u postupcima ali i njihova vjerodostojnost kao i iskorjenjivanje korupcije u pravosuđu. Ovom prilikom Brammertz je kazao kako je, tijekom sudskih postupaka o zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, haško tužiteljstvo prikupilo čak 9 milijuna dokumenata i dokaznih materijala, a koje želi ustupiti domaćim tužiteljstvima.
Šešelj je bolna točka haškog tužiteljstva
Zanimljivo je da su postavili pitanja i o Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine protiv kojeg se vodi postupak pred Tribunalom, a privremeno puštenom na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Međutim, Šešelj je izjavio kako se “živ neće vratiti u Haag”, aktivno sudjeluje u radu Srpske radikalne stranke čiji je predsjednik, prosvjeduje u Beogradu protiv susjedne Hrvatske paleći im zastavu.
Studente je zanimalo kako se može dogoditi da haški optuženik, pušten na privremenu slobodu, može sudjelovati u reality showu ‘Farma’.
“Kada spomenete Šešelja, to je bolna točka tužiteljstva u Haagu i pokazatelj da Međunarodni sud nije bezgrešan i da čini propuste. On je i prije govorio da se neće vratiti u Haag pa se opet vratio i to što govori su besmislice”, kazao je tužitelj Brammertz, istodobno pojašnjavajući, između ostalog, kako “nemaju moć utjecati na sve što Šešelj radi”.
Zanimljivo je da je Brammertz, istaknuvši kako je proces iskorjenjivanja korupcije u pravosuđu dugotrajan, kazao da je u BiH puno stvari komplicirano te je spomenuo kako je njegov dolazak iz Sarajeva u Mostar bio vrlo kompliciran, kako je presjedao iz vozila u vozilo te kako je i za njegovu zaštitu bilo odgovorno nekoliko policijskih instanci. U kontekstu ovoga, Brammertz je komentirao i izostanak reforme policije te nepostojanje jedinstvene policije u BiH.
Prlić je odgovoran
Jedno od zanimljivih pitanja koje je postavljeno glavnom haškom tužitelju je i od strane Vladimira Šoljića, nekadašnjeg ministra obrane HR HB. On se zanimao zašto se Jadranku Prliću, bivšem predsjedniku Vlade HR HB, stavlja na teret ‘udruženi zločinački pothvat’, iako nijedna sjednica vlade nije bila zatvorena i tajna te da nije donesena nijedna odluka koja je imala elemente zločina.
“Nakon rata nisam mogao shvatiti da optužnica govori o udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu Jadranko Prlić jer su Hrvati i Bošnjaci na početku i na kraju rata bili na istoj strani, cjelokupna humanitarna i vojna pomoć za Bošnjake nesmetano je prolazila preko HR HB, a ja osobno kao ministar imao sam korektnu suradnju s Bošnjacima sve do izbijanja sukoba. Postoji li dokument na osnovu kojeg je vidljiv taj udruženi zločinački pothvat? Za sebe osnobno znam da nisam sudjelovao ni u čemu neljudskom, a kamoli zločinačkom, a prema ovim kriterijima i sam sam mogao biti dijelom ovakve kvalifikacije. Znam da je i u obrani moguće činiti zločine, ali nije moguće da onaj koji se brani bude optužen za udruženi zločinački potvat. Nije se radilo o udruženom zločinačkom pothvatu, mi smo samo branili svoju zemlju”, kazao je u svom komentaru Šoljić u okviru svog pitanja glavnom haškom tužitelju.
Podsjetimo Prlić je jedan od šestorice optuženih u predmetu ‘Prlić i ostali’ te je u prvostupanjskoj presudi osuđen na 25 godina zatvora.
Tužitelj Brammertz nije želio puno komentirati Šoljićev komentar kao ni prejudicirati konačnu presudu te je kazao da je tužiteljstvo iznijelo i branilo svoje stavove oko Prlićeve odgovornosti i krivice, ali da će zadnju riječ ipak kazati haški sudci.
Brammertz je najavio i ponovni dolazak u BiH, kada će se sastati sa udruženjima žrtava rata i to prije konačnog podnošenja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a.
(V.S./Republikainfo.com)