Bivša hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u razgovoru za Briefing Jutarnjeg lista osvrnula se na poteze Sjedinjenih Američkih Država u Venezueli, politiku Donalda Trumpa i posljedice koje ti događaji ostavljaju na međunarodni poredak, ali i ulogu Ujedinjenih naroda u svemu tome.
Međunarodno pravo počiva na Povelji UN-a i pravilima uspostavljenima nakon Drugog svjetskog rata. Čini mi se da je taj pravni poredak ozbiljno napukao i da se počinje urušavati. Nepovredivost granica i pravo naroda na samoodređenje temeljne su norme koje bi svaka država trebala poštovati ako želi biti članica UN-a, kaže Škare Ožbolt.
Prema njezinim riječima, Ujedinjeni narodi sve su slabiji akter na međunarodnoj sceni.
UN je izgubio moć. Njegov se glas jedva čuo u slučaju Izraela i Palestine, a oko Venezuele vlada gotovo potpuno zatišje, ističe.
Govoreći o Venezueli, Škare Ožbolt opisuje Nicolása Madura kao prototip latinoameričkog diktatora koji je zemlju bogatu naftom doveo do siromaštva. Podsjeća da se Međunarodni kazneni sud bavio njegovim slučajem, ali bez podizanja optužnice, dok su Sjedinjene Američke Države, kako navodi, „otevši i uhitivši predsjednika druge države“, srušile temeljne principe međunarodnog prava.
Predsjednika države ne možete oteti i odvesti na sud u drugu državu. Amerikanci Madura nisu priznali kao predsjednika, tretiraju ga kao kriminalca i s njim brišu pod, naglašava.
Škare Ožbolt smatra da se iza svega krije borba za energente te da je u Venezueli već dogovoren prijelazni period vlasti.
Nije SAD srušio vlast u Venezueli, nego je oteo predsjednika. Amerika će dobiti naftu, a možda će koristi imati i stanovnici Venezuele, kaže.
Upozorava da današnji međunarodni odnosi sve više nalikuju razdoblju prije Drugog svjetskog rata.
Sila ponovno ima veću važnost od prava. UN ostaje bez zuba i sve više podsjeća na Ligu naroda prije njezina sloma. Ovo je povratak kolonijalne priče, ali drugim sredstvima, ocjenjuje.
Govoreći o ulozi Donalda Trumpa, Škare Ožbolt smatra da on neće vojno intervenirati u Latinskoj Americi, ali je jasno poručio da je zapadna hemisfera američko dvorište.
Formirala su se tri dvorišta – američko, rusko i kinesko. Europa nema svoje dvorište, nema snagu i nema kolonijalnih pretenzija, ističe.
Posebno kritizira Europsku uniju zbog ovisnosti o SAD-u u energetskom, vojnom i informatičkom smislu.
EU se drži normi međunarodnog prava, ali nije gradila vlastitu snagu. Prekinula je dotok jeftine energije iz Rusije i sada ovisi o SAD-u. Gdje je tu europska samostalnost?, pita se.
Komentirajući Grenland, Škare Ožbolt ističe njegovu ključnu geostratešku važnost.
Tko kontrolira Grenland, kontrolira vrh svijeta – puteve, naoružanje, resurse. SAD tamo već ima vojnu bazu i pristup resursima. Što onda još želi? Dodaje kako su dvostruki standardi očiti: Što bi se dogodilo da je Hrvatska rekla da će kupiti Neum? Sankcije bi nas uništile. Ono što je velikima dopušteno, malima nije.
Na kraju, Škare Ožbolt smatra da Trump vodi politiku ograničenog cilja – jačanja američkog gospodarstva i kontrole izvora energije.
On nije osvajač svijeta, nego klasični kapitalist koji gleda interes svoje države, zaključuje ona.
Govoreći o Ukrajini, dodaje da se Trump ponaša realpolitično jer smatra da, nakon iscrpljujuće pomoći, treba tražiti put prema miru.
/Desk/