Uz to, omiljene teme rasprave su bile “izdajnici”, “miljenici OHR-a”, “strani plaćenici” i “oni koji su protiv RS-a”. Vrlo slična situacija je bila i u utorak, kada su se mogle čuti međusobne optužbe, izrazi kao što su “kabadahije”, a predsjednik SNSD-a i RS-a Dodik se čak s govornice požalio kako mu “sin ne može već godinu dana naći posao”. Kako to obično i biva, najmanje se iznosilo argumenata za i protiv onoga o čemu je i bila tema posebne sjednice NS RS-a.
Nepravda
Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS-a, tijekom svog izlaganja upozorila je kako se presudama Suda BiH, kreira neku novu političku realnost u kojoj bi jedni trebali biti zlikovci i zločinci, a drugi žrtve.
– Ako te i takve pravosudne institucije BiH, koje su nametnute jer visoki predstavnik ni od koga nije dobio pravo uspostavljati ih, a koje su usmjerene protiv jedne strane, odnosno diraju građane RS-a, zašto onda Narodna skupština koja predstavlja te građane nema pravo kazati što misli o takvim institucijama – zapitala se Cvijanović. Smatra kako razmatranjem odluke o referendumu o državnom Sudu i Tužiteljstvu, NSRS-a uopće ne izlazi iz okvira svoje nadležnosti. Kao okidač za priču o referendumu označila je slučaj oko Nasera Orića, ratnog zapovjednika obrane Srebrenice.
– Vršen je politički pritisak kako bi se Orić isporučio BiH, jer je postojala ucjena kako neće biti održana komemoracija u Potočarima – rekla je Cvijanović. Istaknula kako je svakog građanina u RS-u i Srbiji pogodila nepravda Suda i Tužiteljstva BiH. Poručila je kako oni koji su krivi za ratne zločine moraju odgovarati, a njih ne zanima kako se tko zove niti koga štite. Uz to, rekla je kako ne dozvoljavaju oduzimanje nadležnosti od RS-a.
– Imamo Zakon o referendumu i Skupštinu koja može o tome raspravljati. Kada smo ranije govorili o referendumu, ljudi su bili kažnjavani, a rukovodstvo oporbe pogrešno radi i prozivam ga zbog toga – dodala je Cvijanović.
Okršaji vlasti i oporbe
Radovan Vuković, zastupnik SNSD-a u NSRS-u, mišljenja je kako održavanje referenduma ne znači raspakiravanje Daytonskog sporazuma. Također, po dobro starom običaju “opleo” je i po oporbi iznoseći podatak kako je za ovo vrijeme od kada je SDS u vlasti na državnoj razni proračun Suda i Tužiteljstva BiH povećan za oko 1,5 milijuna maraka.
Šefica Kluba zastupnika DNS-a Spomenka Stevanović ustvrdila je da je SDS sudjelovao u promjeni zakona o Sudu i Tužiteljstvu BiH na štetu srpskog naroda.
Branislav Borenović, zastupnik PDP-a, rekao je kako se pitanje referenduma otvara zato što su u Tužiteljstvu BiH otvorene istrage za kriminal i korupciju poput slučaja kao što je “Bobar” banka.
Šef Kluba zastupnika NDP-a u Narodnoj skupštini Krsto Jandrić tvrdi kako referendum neće biti proveden te je upitao hoće li predsjednik RS-a Milorad Dodik, kao predlagač referenduma, podnijeti ostavku ukoliko ne bude upotrijebljen ovaj mehanizam.
Milanko Mihajilica, zastupnik SRS-a RS-a, postavio je pitanje stoje li iza ovako koncipiranog referendumskog pitanja jamci Daytonskog sporazuma – zemlje kao što su Srbija i Rusija, naglašavajući kako će konsekvence svega toga snositi narod u RS-u. Prema njegovim riječima, za ovakve i slične značajne stvari potrebno je imati osiguran unutrašnji konsenzus i međunarodnu podršku, ali toga u ovom trenutku nema. Upravo tijekom njegovog izlaganja došlo je do verbalnog sukoba s Milanom Kovačem, zastupnikom vladajućeg SNSD-a. Kovač je tijekom svog izlaganja kazao kako smatra kako je neophodan referendum jer njegovo provođenje ključno za opstanak Srpske.
– Mnogi u oporbi ne razumiju što znači referendum i kakav problem bi bio riješen njegovim provođenjem – rekao je Kovač. U jednom trenutku Mihajlica je Kovača nazvao “zmajem od Šipova”, dok je iživcirani Kovač Mihajlicu nazvao “mravojedom”, nakon čega je sjednica prekinuta na dvadesetak minuta.
Nenormalna zemlja i ćirilični dokumenti?
Željka Cvijanović tijekom skupštinske rasprave, replicirajući zastupniku iz Koalicije “Domovina” Mihnetu Okiću imala je uvredljiva izlaganja, kazala kako se može reći da je BiH nenormalna država, “jer se to vidi u praksi”. Ona je kao primjer navela napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima, “događaj koji se može dogoditi svugdje u svijetu” i dodala je kako se nigdje ne može čuti da nadležne sigurnosne agencije prebacuju odgovornost jedna na drugu.
“Jedan dužnosnik kaže kako jedna agencija nije djelovala, drugi opet kaže kako je djelovala djelomično, a treći – da je bila na terenu i djelovala. I hoćete kazati kako je to normalna država?, upitala je Cvijanovićeva. Okić je pak izjavio je kako zastupnici iz ove grupacije ubuduće neće više primati ćirilične dokumente, pojašnjavajući to jednakošću pisama. Isto tako, kazao je kako neće podržati odluku o referendumu, jer referendumsko pitanje krši Ustav BiH i nije u skladu s pozitivnim propisima.
(izvor: dnevni-list.ba)