Međunarodna zajednica sada ne mora samo financijski pomoći BiH u borbi protiv pandemije, nego mora spriječiti kolaps cjelokupne države. Među notorno nejedinstvenim političarima u BiH se kroz pandemiju razvila iznenađujuća spremnost za povratak na suradnju i to među obje administrativne jedinice i oba entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH. Međutim, situacija u cijeloj Bosni i dalje ostaje problematična.
Piše: Christian Schwarz-Schilling/Deutsche Welle
Velika globalna pandemija korone je tu. Odjednom su sve važne teme otišle u drugi plan, a države svakodnevno vode ogorčenu borbu protiv brzog širenja virusa.
Politički odgovorne osobe u različitim europskim zemljama djeluju dosta različito. Kako u EU tako i na Balkanu. Neki moraju shvatiti da se sada radi o ljudima, a ne o njima samima. Drugi nastavljaju kuhati svoju vlastitu kašu i hvale se vlastitim mjerama protiv korone, umjesto da, što je više moguće, prikupe stručnih mišljenja i na osnovu toga, što brže izvrše potrebne korekcije dosadašnjih mjera.
Među notorno nejedinstvenim političarima u BiH se kroz pandemiju razvila iznenađujuća spremnost za povratak na suradnju i to među obje administrativne jedinice i oba entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH. Međutim, situacija u cijeloj Bosni i dalje ostaje problematična.
Vodeći političari iz RS i FBiH su se nakon jednogodišnjeg međusobnog blokiranja oko formiranja nove vlade sada prvi put sastali zbog koronavirusa. Razgovaralo se o hitnim mjerama i izvanrednom stanju. Čak je i Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva cijele Bosne i najveći zagovornik uništenja zajedničke države, odustao od svoje notorne blokade zajedničkih institucija – ali samo u vezi s odlukama o pandemiji. Međutim, blokada državnih institucija i dalje ostaje.
Stanje u Bosni dakle i dalje ostaje problematično. Neodgovorni političari i dalje blokiraju funkcioniranje zajedničke države.
Da se podsjetimo: Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u veljači presudio da je država vlasnik poljoprivrednog zemljišta, a ne entiteti. Prethodno je parlament Republike Srpske usvojio zakon kojim je to zemljište dano srpskom entitetu.
Milorad Dodik je odbio tu presudu. Od tada blokira suradnju u institucijama cijele Bosne i Hercegovine kako bi na silu promijenio sastav Ustavnog suda – i time omogućio novu, drugačiju presudu. U Ustavnom sudu su do sada sjedila dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i tri međunarodna suca koje bira Europski sud za ljudska prava. Nedavno je njemačka sutkinja, prof. Angelika Nussberger, bivša potpredsjednica EUGM-a, imenovana za novu sutkinju Ustavnog suda BiH. Dodik želi promijeniti ovaj sastav Ustavnog suda – i time ukinuti jedinu državni instituciju koja funkcionira neovisno.
Usred krize s koronavirusom Dodik razmatra otvoreni državni udar: Bosna bi trebala nestati kako bi on mogao vladati nezavisnom Republikom Srpskom. S obzirom na pandemiju, u EU je sada porasla spremnost pružanja financijske podrške zdravstvenim sustavima zemalja na Zapadnom Balkanu.
Komisija EU želi preko Fonda solidarnosti EU-a pružiti brzu pomoć ne samo državama članicama nego i zemljama kandidatima Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. To ne pomaže Bosni i Hercegovini. Tonino Picula, socijaldemokrat, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i zastupnik u Europskom parlamentu, predlaže da se višak sredstava EU-a iz lonca za podršku zemljama kandidatkinjama treba na nebirokratski način dati i zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice EU-a, poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Ali s obzirom na to da zbog Dodikove blokade cijela bosanska vlada do sada nije bila u stanju usvojiti budžet, zemlja ne može iskoristiti takvu financijsku pomoć. Čak i u vrijeme izvanrednog stanja, Milorad Dodik svoje etničko-nacionalne interese otvoreno postavlja iznad potrebnih interesa građana Bosne i Hercegovine. On ne želi samo da vanjske granice BiH, već i entitetske crte razgraničenja, osiguravaju pripadnici policije RS što je očito kršenje Ustava, jer prema Daytonu ne postoje granice između bosanskih entiteta, nego samo “linije razdvajanja”. Milorad Dodik čak ni u kriznim vremenima ne gubi vrijeme nego radi na ostvarenju svojih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je već izgubila sposobnost funkcioniranja kao cjelokupna države. Iznutra se zemlja više ne može zaštititi od kolapsa. Zemlji je potrebna pomoć izvana. S obzirom na pandemiju koronavirusa međunarodna zajednica sada ne samo da mora pružiti medicinsku, nego i neposrednu financijsku podršku za jačanje jedinstva zemlje kako bi spriječila prijeteće konflikte i raspad Bosne i Hercegovine.
/Prof. dr Christian Schwarz-Schilling je od 1982. do ’92. bio ministar za poštu i telekomunikacije u vladi kancelara Helmuta Kohla. Iz protesta prema suzdržanosti njemačke vlade tijekom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, a u razdoblju od 2006-2007. obavljao je funkciju Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW./